Menu

BF0DF8D7 698E 4208 84D6 5133D35205E8

Utorak, 18 Februar 2020

Srednjovjekovni bosanski umjetnički stil izrade predmeta “Ad modum bosnensis” – jedna od posebnosti bosanskog srednjovjekovlja

  • Objavljeno u BiH

posuda4Bosansko srednjovjekovlje je obilježeno specifičnim kulturno – historijskim tokovima potkanim stranim utjecajima, iz kojih se rodila srednjovjekovna bosanska posebost. Zahvaljujući odličnom geografskom položaju i okruženošću tri različita područja: mediteranskim preko dalmatinskih gradova, ugarskim preko Hrvatske, te bizantskim preko raškog kulturnog kruga, srednjovjekovna Bosna je brzo došla u usku povezanost sa najnaprednijim kulturama toga perioda. Uplitanjem i orijentalnih, odnosno osmansko – seldžučkih elemenata, krajem XIV stoljeća biti će zaokružena bosanska srednjovjekovna kultura. Također, od polovine XIV stoljeća u Bosni su vidljivi i elementi gotike, ali i snažan utjecaj arapsko – memelučkog stila združenog sa utjecajima Zapada. Da je u srednjovjekovnoj Bosni bila zastupljena i italijanska renesansa, svjedoči slučaj iz XV stoljeljeća, jer je dvor Stjepana Kosače bio uređen u potpuno renesansnom duhu. Na razvoj bosanskog stila znatno je uticao i razvoj rudarstva i rudarske proizvodnje, tokom druge polovine XIV i početkom XV stoljeća. Bosna je tada proizvodila i izvozila srebro i zlato od čega se pravio nakit; razvoj trgovine i kreditske politike, kao i gradskih službi, također su znatno utjecali na razvoj bosanskog stila, jer se pojavljuju novi slojevi bosanskog društva koji posluju sa stranim elementima što je znatno utjecalo na pojavu novih kulturoloških elemenata. Mnogobrojne izrade u kamenu, na metalu, rukopisi, odjeća itd., ukazuju na postojanje specifičnog bosanskog stila. Još su istraživači poput Lajoša Talocija i Konstantina Jiričeka ukazali na postojanje određenih specifičnosti u materijalnoj kulturi srednjovjekovne Bosne. Prema dostupnim podacima, prvi koji su ukazali na posebnosti izrada koje dolaze iz Bosne su Dubrovčani, koji su za njih upotrebljavali termin “ad modum bosnensis” – “na bosanski način” ili “bosanskim stilom”, nastalim na tlu Bosne u XIV i XV stoljeću, a koji se koristio elementima Ugarske, Francuske, Italije, Bizanta, islamske sjeverne Afrike i Bliskog istoka, sjedinjujući ih na sebi i stvarajući bosansku srednjovjekovnu originalnost.



 

Više...

Zoran Milanović danas postaje peti predsjednik Hrvatske

Zoran Milanović danas će biti inauguriran kao predsjednik Hrvatske. Time će Milanović naslijediti Kolindu Grabar-Kitarović i postati peti hrvatski predsjednik.
Predsjednička inauguracija održat će se na Pantovčaku u s početkom u 12 sati, kao prva koja neće biti održana na Markovu trgu i s najmanje zvanica do sada.

Na nju su pozvane 43 osobe u tri kategorije – dužnosnici po funkcijama, među njima i dvojica bivših predsjednika. Uz aktualnu predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović, od dužnosnika će biti predsjednik Sabora Gordan Jandroković, potpredsjednici Sabora, premijer Andrej Plenković i potpredsjednici Vlade, predsjednik Vrhovnog suda Đuro Sessa te načelnik Glavnog stožera general Mirko Šundov, prenosi Vecernji.hr.

Prisutni će biti i dva bivša predsjednika – Stjepan Mesić i Ivo Josipović. Ranije je objavljeno da će inauguracija početi izvođenjem hrvatske himne koju će otpjevati Josipa Lisac

Milanović je na ovu dužnost izabran 5. januara 2020. godine nakon što je u drugom krugu predsjedničkih izbora većinom glasova pobijedio aktualnu predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović.

Više...

Emir-ef. Hasanović iz Brčkog magistrirao na Fakultetu za islamske studije

  • Objavljeno u Brcko

mr hasanovic1 620x264Magistarski rad na temu „Uticaj hifza na preporod Bošnjaka krajem XX početkom XXI stoljeća“ na Fakultetu za islamske studije uspješno je odbranio Emir-ef. Hasanović, čime je stekao zvanje magistra islamskih nauka u oblasti tefsira (islamska egzegeza-tumačenje Kur`ana). Javna odbrana upriličena je u subotu 1. februara 2020. godine u amfiteatru Fakulteta pred komisijom u sastavu:

 

 

Više...

"U Brčkom imovina vlasništvo distrikta, a entitetu se to osporava"

  • Objavljeno u BiH

Predsjednik Ustavnog suda BiH Zlatko M. Knežević smatra da je pravo entiteta na imovinu potpuno drugačije u odnosu na ono kako tvrdi većina u Ustavnom sudu, te da je diskriminacija ako se u jednoj ustavnoj kategoriji kao što je Brčko distrikt sva imovina proglasi imovinom distrikta, a isto to se osporava entitetu.

On je rekao da većina u Ustavnom sudu BiH smatra da se pitanja imovine mogu rješavati u entitetima, ali tek pošto se na nivou BiH donese okvirni zakon kojim će se načelno utvrditi pravo na imovinu i raspored imovine.

Knežević je naveo da je član 53 Zakona o poljoprivrednom zemljištu Republike Srpske proglašen neustavnim, ali da on još nije potpisao tu odluku, tako da niko ne zna šta piše u njoj.

"Razumijem reakciju predsjednice Srpske, srpskog člana Predsjedništva BiH, Narodne skupštine Republike Srpske, jer se oni bave strategijskim političkim pitanjima i oni odlučuju da li će reagovati na naš generalni stav, ali ne razumijem reakciju onih koji usput komentarišu nešto o čemu još ni nema javnog aspekta", rekao je Knežević za "ATV".

On je rekao da je na ovu odluku Ustavnog suda dao izjavu o neslaganju, kao i sudija Miodrag Simović, te se u odluci koja je osnov ove odluke o poljoprivrednom zemljištu navodi izdvojeno mišljenje i od tog stava ne odstupaju.

Knežević je naveo da Narodna skupština Republike Srpske ne traži ni od njega ni od Simovića da podnesu ostavke tako da o tome ne razmišljaju.

Komentarišući najavu da bi u parlamentarnu proceduru trebalo da budu upućeni prijedlozi zakona o položaju stranih sudija u Ustavnom sudu BiH i zakon o Ustavnom sudu BiH, on je rekao da se prvi zakon donosi na klasičan način donošenja zakona, a drugi zahtijeva proceduru ustavnog karaktera i vidjeće se šta će biti.

"Oba zakona imaju svoj smisao, a da li će parlament to riješiti to nije pitanje Ustavnog suda", dodao je Knežević.

Osvrćući se na zaključak o antidejtonskom djelovanju Ustavnog suda BiH prema kojem Parlament Srpske zadužuje Vladu Republike Srpske da nastavi ranije započete pregovore sa Vladom Federacije BiH sa ciljem definisanja granične linije između Srpske i Federacije BiH, a u skladu sa Aneksom dva Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH, Knežević je poručio da podržava sve što je usmjereno ka ispunjavanju ustavne norme i sadržaja Ustava prvenstveno dogovaranja, učešća entiteta i zajedničkih institucija BiH.

"Podržavam sve što politička praksa ili političke ideje žele da se dogovore", dodao je Knežević

Više...
Priključi se za RSS feed

Copyright (c) 2006-2020 portal InfoBrcko.com Sva prava zadržana. Sadržaji objavljeni na portalu InfoBrcko.com se mogu prenositi uz obavezno navođenje izvora i linka na orginalni tekst. info@infobrcko.com