Menu

BF0DF8D7 698E 4208 84D6 5133D35205E8

Četvrtak, 14 Januar 2021

JP”Komunalno Brčko”: SERVISNE INFORMACIJE za četvrtak 14.01.2021. godine

  • Objavljeno u Brcko

 

RJ ELEKTRODISTRIBUCIJA

Zastoji u isporuci električne energije:

Rahić manji dio, dva zastoja u trajanju do pola sata u toku dana;

RJ VODOVOD I KANALIZACIJA.

Na lokalnim i gradskom vodovodu pod upravom JP „Komunalno Brčko“ vodosnadbijevanje će biti uredno
Kvalitet vode odgovara Pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (Sl. list BiH 40/10)
Vanredne aktivnosti po nalogu Vlade Brčko distrikta BiH: pranje i dezinfekcija javnih i saobraćajnih površina i pijaca

RJ ČISTOĆA

Služba za upravljanje otpadom

Prema planu, danas će prikupljanje i odvoz smeća od pravnih i fizičkih lica biti organizovano u naseljima: Centar – Srpska Varoš – Ilićka, Grčica, Gornji Rahić, Dizdaruša – Poljoprivrednik, Mujkići – Gluhakovac – Brod donja strana, Broduša – Stari Rasadnik – Brod lijeva strana.

Služba za javnu higijenu

ODRŽAVANjE JAVNIH, ZELENIH I SAOBRAĆAJNIH POVRŠINA u skladu sa Planom i programom nadležnog odjeljenja Vlade Brčko distrikta BiH za održavanje javnih površina:

Sakupljanje i uklanjanje otpadaka sa javnih površina, ručno čišćenje javnih površina, pražnjenje posuda za otpatke.
Održavanje pješačke zone i Bulevara Mira: čišćenje, sakupljanje otpadaka i pražnjenje korpica
Zimsko održavanje ulica i puteva u skladu sa planom i prioritetima
Sektor za zbrinjavanje napuštenih životinja

Udomljavanje pasa iz azila svakog utorka i petka od 10:00 – 11:00 h
OSTALE AKTIVNOSTI

O ostalim uslugama koje pruža JP „Komunalno Brčko“ možete saznati više u korisničkom servisu na www.komunalno.ba ili kontaktiranjem Pozivnog centra 0800 505 07.

Više...

Njemačka proglašena najinovativnijom svjetskom ekonomijom, preuzela tron od Južne Koreje

 

Njemačka je proglašena najinovativnijom svjetskom ekonomijom, preuzevši prvo mjesto Južnoj Koreji nakon šest godina.

Nedavna Bloombergova ljestvica pokazuje najinovativnije zemlje u pogledu vrijednosti indeksa.

Njemačka je na vrhu popisa 2020. godine, čime je okončana šestogodišnja dominacija Južne Koreje, koja je pala na drugo mjesto. Singapur je na trećem mjestu, vrativši svoju poziciju od prije dvije godine.

Sjedinjene Države su na devetom mjestu, izgubivši jedno mjesto u odnosu na 2019. godinu.
Poredak uključuje činioce kao što su troškovi istraživanja i razvoja, broj domaćih prijava patenata i broj domaćih javnih visokotehnoloških tvrtki. Kao što tablica pokazuje, Njemačka je postigla 88,21 od 100 mogućih bodova.

Singapur i Danska bile su zemlje sa najvećim napretkom među prvih 10, popevši se za po tri mjesta, javlja SEEbiz.

Više...

Evropa se muči s pandemijom, koliko će to koštati bh. ekonomiju

  • Objavljeno u BiH

 

Imunizacija diljem Evrope ide mnogo sporije nego je iko očekivao, a posebno se to ogleda u najvećim ekonomijama. Kako je naša ekonomija najdirektnije povezana baš s ovim zemljama, oporavak uveliko ovisi o stanju na zapadu.

Početak vakcinacije u Francuskoj bio je u znaku haosa, njemačka kancelarka Angela Merkel morala je obećati građanima da će imunizacija u Njemačkoj biti ubrzana, nije bolja situacija ni u Italiji, Španiji, Poljskoj...

Bosanskohercegovačka ekonomija je izuzetno ovisna o kretanju u Evropskoj uniji, a brži opravak u zemljama EU znači i automatsko povećanje izvoza, investicija, podrške dijaspore i uopće veći broj ekonomskih mogućnosti, smatra ekonomski analitičar Admir Čavalić. On kaže kako je pritom dijaspora posebno bitna u kontekstu finansijske podrške, kao i dolaska tokom ljetne sezone.

"Svjetska banka je upravo jedan od najvećih rizika po našu ekonomiju, tokom pandemije se prepoznaje u izostanku uobičajene podrške dijaspore. Shodno navedenom, zabrinjavaju dešavanja u EU, naročito po pitanju distribucije vakcina, odnosno vakcinacije, kao i politike zatvaranja koja šteti ekonomiji. Ovo može značiti da će u svijetu nove normalnosti ekonomija EU znatno zaostajati za kineskom ili američkom ekonomijom", kaže on.

Za Bosnu i Hercegovinu ove tendencije nisu dobre jer je naša ekonomija direktno naslonjena na EU, dodaje, nekih 80 posto vanjskotrgovinskih aktivnosti zemlje se veže za EU, što posljedično uvjetuje našu adaptaciju ovom tržištu.

"Shodno aktuelnim prognozama, oporavak u EU se očekuje krajem godine i to ukoliko bi se vakcinacijom postigao imunitet krda. To bi dovelo i do ekonomskog oporavka. Najveći izazovi u ovom trenutku se odnose na zatvorenost ekonomija, famozni lockdown, otežano kretanje robe, usluga i kapitala, što je temelj EU, kao i evidentne probleme pri vakcinaciji. Tu je svakako i relizovani Brexit, kao i prisutna unutrašnja neslaganja među zemljama", navodi on.

Bitno je navesti da za malu i otvorenu ekonomiju poput naše nije u interesu da se zaustave globalizacijski procesi, odnosno odustane od slobodne trgovine, nastavlja on.

"Shodno navedenom, potrebno je s državnog nivoa raditi na očuvanju postojećih i otvaranju novih vanjskotrgovinskih procesa, kao i napretku na putu ispunjavanja EU reformi. Sada, u vrijeme globalne krize, je jasno koje su prednosti pripadnosti jednom većem bloku poput EU. Naročito za zemlju bez monetarne politike poput naše", zaključio je Čavalić.

Više...

U BiH danas snijeg, jutarnja temperatura i do minus osam stepeni

 

U Bosni i Hercegovini danas se očekuje novo naoblačenje u jutarnjim satima koje će usloviti snijeg ili susnježica, na jugu zemlje i kišu.

Vjetar umjerene jačine sjevernog i sjeverozapadnog smjera. Jutarnja temperatura zraka većinom između -8 i -3 stepena, na jugu zemlje do 0 stepeni. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između -3 i 2 stepena, na jugu zemlje od 3 do 6 stepeni.

U petak u našoj zemlji umjereno do pretežno oblačno vrijeme. U jutarnjim satima slab snijeg u centralnim i istočnim područjima. Vjetar slab do umjerene jačine sjevernog i sjeverozapadnog smjera. Jutarnja temperatura zraka većinom između -8 i -3, a najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između -4 i 1, na jugu zemlje od 2 do 5 stepeni.

U subotu u Bosni pretežno oblačno sa mijestimično slabim snijegom. U Hercegovini umjereno oblačno. Vjetar slab do umjerene jačine sjevernog i sjeverozapadnog smjera. Jutarnja temperatura zraka većinom između -10 i -4, na krajnjem jugu zemlje do -1, a najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između -5 i -1, na jugu zemlje od 2 do 5 stepeni

Više...

Gdje je BiH kada je riječ o broju zaraženih i umrlih: Od koga smo bolji, a od koga gori u regiji i Evropi

 

Od početka pandemije izazvane koronavirusom u svijetu je do sada oboljelo 92.096.001, preminulo je 1.972.380, a oporavilo 65.946.038 osoba.

Podaci su to stranice Worldometer, koja od izbijanja pandemije COVID-19, objavljuje ažurirani pregled globalne epidemiološke situacije.

Prema brojkama, trenutno najteže su pogođene Sjedinjene Američke Države (SAD), gdje je do sada potvrđena zaraza kod 23.369.732, a preminulo je 389.621 osoba.

Nakon SAD-a slijede Indija (10.495.816), Brazil (8.195.637), Rusija (3.448.203), Velika Britanija (3.164.051), Francuska (2.806.590), Turska (2.346.285), Italija (2.303.263), Španija (2.137.220) i Njemačka (1.957.492).

Muškarci češće umiru od posljedica COVID-19

U BiH, saberemo li brojke iz tri centra koji prate epidemiološku situaciju u državi, a to su Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH, Institut za javno zdravlje RS-a i zvanična stranica Vlade Brčko Distrikta, dolazimo do brojke od 116.200 ukupno zaraženih do sada.

U našoj zemlji od posljedica COVID-19 do sada umrlo je 4.373, a oporavile su se 82.822 osobe.

Na osnovu tabela na stranici Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH može se vidjeti da je učestalost obolijevanja od COVID-19 do 40. godine života podjednaka za oba spola, dok od 41. do 80. godine starosti nešto više obolijevaju muškarci.

Kada je riječ o broju umrlih, daleko veći broj muškaraca premine od posljedica izazvanih zarazom koronavirusom.

Na stranici Univerziteta "Johns Hopkins" po zemljama navedeni su podaci o stopi smrtnosti među zaraženim osobama.

Kada je riječ o zemljama u regiji, BiH je i dalje na neslavnom prvom mjestu.

Prema brojkama može se vidjeti da u našoj zemlji od ukupnog broja zaraženih više od tri posto, tačnije 3,8 posto, završava smrtnim ishodom.

Više od BiH smrtnih slučajeva među zaraženim osobama ima Bugarska (3,9 posto).

Ispred nas su Srbija koji broje samo jedan posto smrtnih ishoda, što je povećanje ako se uzme u obzir da su početkom decembra prošle godine, kao jedina država u regiji imali 0,88 posto preminulih.

Crna Gora bilježi 1,4 posto smrtnih slučajeva među zaraženim, a prate je Albanija sa 1,9, Hrvatska - 2, Slovenija - 2,2, Kosovo 2,6 i Sjeverna Makedonija sa tri posto.

Istina, postotak smrtnosti među zaraženim osobama u našoj zemlji u posljednjih 30-ak dana nešto je niži u odnosu na onaj kojeg je u svom posljednjem presjeku stanja početkom decembra prošle godine objavio Univerzitet "Johns Hopkins".

Tada je BiH bilježila 3,12 posto smrtnih ishoda među zaraženim osobama.

Najviše umrlih na 100.000 stanovnika u zemljama Evrope i u regiji imaju San Marino sa 192 preminule osobe, a prate ih Belgija 177, Slovenija 148, te Italija i BiH sa 132 preminulih.

Slijede Španija sa 113, Francuska 102, Sjeverna Makedonija 127, Crna Gora 117, Hrvatska 109 i Kosovo 75.

Među evropskim zemljama koje imaju najmanje preminulih na 100.000 stanovnika su Švedska sa 95, Austrija 78 i Njemačka 52.

U regiji najmanju smrtnost na 100.000 stanovnika ima Srbija – 52.

Ove brojke također se temelje na podacima Univerziteta "Johns Hopkins" koje se ažuriraju svakih 15 minuta, ali se mogu razlikovati od ostalih izvora zbog razlika u vremenu izvještavanja.

Kada je riječ o broju zaraženih u regiji, ispred BiH trenutno su su Crna Gora sa 53.338, Kosovo 54.261 i Sjeverna Makedonija sa 87.117.

Više zaraženih od nas bilježe Hrvatska sa 220.982 i Srbija sa 363.924 zaražene osobe.

Iskačemo iz prosjeka i to se ne može sakriti

Evidentno je da iskačemo iz prosjeka većine zemalja u regiji i Evropi po broju umrlih od COVID-19 i ta se činjenica, kaže dr. Andrea Jurić, epidemiologinja, ne može sakriti u sistemu nadzora nad pandemijom.

- Problem je u našem javnom zdravstvu koje je hipokapacitirano. Dugi niz godina u njega nije ulagano, pa smo pandemiju dočekali sa veoma malim brojem epidemiologa, javno-zdravstvenih radnika koji bi trebali uraditi ogroman posao. Druge razvijenije zemlje, pa čak i one koje to nisu, kao što je susjedna Srbija, imaju daleko veće kapacitete i ulagali su u javno-zdravstveni sektor. Mi nismo i to je taj, rekla bi, ceh za koji sada plaćamo cijenu - naglašava Jurić.

Dodaje da tokom prethodnih mjeseci nismo bili u stanju "pohvatati" sve pozitivne kontakte, a nepopularnim brojkama umrlih doprinijelo je, ističe, i veliki trend "liječenja po kućama".

- Na čelu sam Zavoda za javno zdravstvo Zapadnohercegovačkog kantona i mi smo po kumulativnoj incidenciji na trećem mjestu u Federaciji BiH, dok smo po stopi smrtnosti na desetom, posljednjem mjestu. Naglasila bih da upravljanje epidemijom zahtijeva cjelokupni tretman pacijenta, a to podrazumijeva da mu se na vrijeme pruži liječenje i adekvatna medicinska zaštita. Zbog toga sam se javno pobunila da bolnice pređu na tzv. "hladni program", odnosno da tretiraju samo hitne slučajeve, jer smatram da mi na području Federacije BiH imamo dovoljno bolničkih kapaciteta i da oni nisu ni izbliza popunjeni kako bi se prelazilo na "hladni program". Čim se pređe na "hladni program" automatski se povećava šansa od smrtnog ishoda i razvoja brojnih oboljenja. Veći dio pacijenata, koji se sada ambulantno liječe, rješavao bi se bolnički. To bi sigurno utjecalo na smanjenje stope smrtnosti. Ne kažem da bi to bio ogroman broj, ali jedan dio populacije, koja završi smrtnim ishodom, definitivno treba tražiti i u tome - kazala je Jurić.

Više...
Priključi se za RSS feed

Copyright (c) 2006-2020 portal InfoBrcko.com Sva prava zadržana. Sadržaji objavljeni na portalu InfoBrcko.com se mogu prenositi uz obavezno navođenje izvora i linka na orginalni tekst. info@infobrcko.com