Menu

Princ iz Eleja 550x50

Ponedjeljak, 01 Februar 2021

Brčko: Šef Odjeljenja za zdravstvo o planu vakcinacije

  • Objavljeno u Brcko

2021 02 01 Sadic o planu vakcinacijeŠef Odjeljenja za zdravstvo i ostale usluge Vlade Brčko distrikta BiH Sead Šadić na konferenciji za novinare kazao je da će se plan vakcinacije koji je prošle sedmice usvojen na Štabu za zaštitu i spašavanje Brčko distrikta BiH najvjerovatnije u narednom periodu revidirati.

 

Više...

Stigao prvi kontingent ruskih vakcina za RS

 

Prvi kontingent vakcina Sputnik za bh. entitet RS je stigao na Aerodrom Sarajevo, izjavio je načelnik Odjeljenja za komunikacije i međunarodnu saradnju u Upravi za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine Ratko Kovačević.

- Vakcine su smještene u komori pod temperaturnim režimom i u ovom trenutku u toku je provođenje carinskog postupka - rekao je Kovačević.

Istakao je da se, s obzirom na to da je riječ o interventnom uvozu, čeka rješenje Ministarstva zdravlja Republike Srpske.

- Čim to rješenje stigne carinski postupak će biti okončan i roba će moći ući u carinsko područje Bosne i Hercegovine - rekao je on.

Više...

U decembru u BiH blizu 25 hiljada turista, najviše noćenja turista iz UAE-a i Hrvatske

  • Objavljeno u BiH

 

Ukupan broj dolazaka turista u decembru 2020. godine u Federaciji BiH iznosio je 24.833 što je za 62,4 posto manje u odnosu na decembar 2019. godine, a u odnosu na novembar 2020. godine više je za 38,6 posto.

Učešće domaćih turista u ukupnom broju dolazaka bilo je 63,9 posto, a stranih turista 36,1 posto. Ukupan broj noćenja u decembru 2020. godine iznosio je 49.683 što je za 58,9 posto manje u odnosu na decembar 2019. godine, a u odnosu na novembar 2020. godine više je za 34,8 posto. Učešće domaćih turista u ukupnom broju ostvarenih noćenja bilo je 56,4 posto, a stranih turista 43,6 posto.

Prema vrsti smještajnog objekta najveći broj noćenja je ostvaren u okviru vrste Hoteli i sličan smještaj sa učešćem od 95,9 posto. U strukturi noćenja stranih turista najviše noćenja ostvarili su turisti iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (34,6 posto), Hrvatske (11,3 posto), Srbije (8,2 posto), Turske (5,8 posto) i Crne Gore (3,4 posto) što je ukupno 63,3 posto. Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 36,7 posto noćenja, podaci su Federalnog zavoda za statistiku.

Broj raspoloživih kreveta u decembru 2020. godine iznosio je 17.744 što je za 27,9 posto manje u odnosu na u decembar 2019. godine. Neto stopa iskorištenosti kreveta za vrstu Hoteli i sličan smještaj na području Federacije BiH u decembru iznosila je 8,7 posto.

Više...

Brčko: Uskoro u funkciji pet novih respiratora

  • Objavljeno u Brcko

 

Nedavno je brčanskoj bolnici stiglo 5 novih respiratora za potrebe liječenja Kovid pozitivnih pacijenata.

Novi respiratori u funkciji bi mogli biti već ove sedmice

Direktor Bolnice Brčko Dušan Stokić rekao je da se situacija u brčanskom zdravstvu, po pitanju korona virusa, blago poboljšala, ali da se nikako ne treba opuštati.

Prostor za smještanje kovid pacijenata je reorganizovan, kako bi se pet novih respiratora pravilno rasporedili.

Ukoliko se situacija do maja ne pogorša, zgrada Ginekologije biće vraćena u prvobitnu funkciju, s obzirom sa se očekuje i nabavka vakcine protiv korona virusa.

„Zgrada Grudnog odjeljenja ostaće dugo u kovid sistemu, dok se druge prostorije polako vraćaju u prvobirnu namjenu“ rekao je Stokić.

 

Izvor: Radio Brčko

Više...

Američka kompanija tvrdi da ima uređaj koji virus otkriva beskontaktno i trenutno

 

Američka kompanija Advanced Medical Solutions International (AMSI), tvrdi da je proizvela uređaj koji će omogućiti svijetu koji se nalazi u raljama pandemije COVID-19 već više od godinu, da se vrati u normalu. Uređaj nosi naziv "Lovac" na COVID.

Riječ je o prenosivom ručnom uređaju, koji na neitruzivan način otkriva novi koronavirus. Ne samo to, iz kompanije tvrde da će otkriti i njegove mutirane varijante.

AMSI-jev uređaj predstavljen je na konferenciji za medije 26. januara, a predstavljen je kao prvi beskontaktni virusni detektor u svijetu, posebno dizajniran da trenutno otkrije prisutnost virusa.

- Naša kompanija, zajedno s međunarodnim partnerima, nudi put koji vodi izvan ove strašne krize javnog zdravstva - poručio je Donald Redman, šef i suosnivač AMSI-ja.

Distribucija "Lovca" na COVID omogućila bi restoranima, kafićima, javnom prijevozu, bolnicama, hotelima, školama, uredima i drugima da provode skeniranja na SARS-CoV-2.

- Površine koje imaju virus nakon toga se mogu očistiti te ponovno testirati kako bi se osiguralo da je dezinfekcija uspješno provedena. Jednom kad su površine i prostor čisti, može se provesti i skeniranje osoba koje ulaze u prostor na virus - napisala je navedena kompanija u pismenom saopćenju.

Iz AMSI-ja tvrde da će ta tehnologija svijetu omogućiti da se ponovno vrati u uobičajene aktivnosti u kojima smo uživali prije pandemije.

Kompanija kaže da trenutno radi na dobivanju hitne dozvole za upotrebu američke Agencije za hranu i lijekove (FDA).

- "Lovac" na COIVD se ne natječe s vakcinama... "Lovac" na COVID nadopunjava vakcine - ističe Dr. Adeeb Al-Zoubi, suosnivač i šef naučnog odjela te kompanije.

AMSI tvrdi da je njihov uređaj 99 posto učinkovit te da mu je osjetljivost na udaljenosti do dva metra prilikom skeniranja površina, kroz staklo ili prozirni materijal te kroz ljudsko tijelo.

Uređaj naoigled izgleda poput običnog laserskog ručnog skenera, ali softver koji koristi analizira podatke u stvarnom vremenu kroz lom svjetla i otkriva prisutnost šiljastog proteina SARS-CoV-2 virusa. Ako skener otkrije prisutnost novog koronavirusa, daje to do znanja zvučnim alarmom.

Drugih detalja o načinu rada skenera nema, a iz AMSI-ja tvrde da će se uređaj proizvoditi u Meksiku, piše Entrepreneuer.

Više...

Gradonačelnik Kadrić: Topli obrok svima u visini od pet konvertibilnih maraka dnevno

  • Objavljeno u Brcko

 

Gradonačelnik Brčko distrikta Esed Kadrić, na posljednjoj sjednici Skupštine predlažio je da se svim uposlenicima u javnom sektoru Distrikta uvedu ujednačene prinadležnosti, odnosno iznos toplog obroka, dok je izričito protiv izdvajanja naknada za godišnji odmor, odnosno regresa.

 „Uposlenici u administraciji Distrikta trebaju započeti koristiti pravo koje im je zakonom propisano, a odnosi se na naknadu ishrane dok su na radnom mjestu. Moj prijedlog je da ta naknada bude pet maraka dnevno, što mislim da je dovoljan iznos. Takođe, smatram da sve javne ustanove i institucije treba da usklade svoj topli obrok sa pomenutom visinom iznosa, a ne da kao sada iznos bude sedam ili osam maraka“, rekao je gradonačelnik Kadrić.

Gradonačelnik je ovakav stav obrazložio i činjenicom da su dotacije primjerice i za minuli rad ujednačene na tri procenta za sve, mada su se ranije kretale u nekim preduzećima i do pet posto.

„U ovom trenutku sam izričito protiv uvođenja dodatka na godišnji odmor, odnosno regresa, u bilo kojoj od javnih institucija, jer bi to bilo i sramota, imajuću u vidu cjelokupnu situaciju u društvu“, naglasio je Kadrić.

 

 

 

Izvor: Radio Brčko

Više...

Edin Džeko prelazi u Fenerbahce?

  • Objavljeno u Sport

 

Edin Džeko, kapiten reprezentacije Bosne i Hercegovine i fudbaler Rome - u posljednjim trenucima zimskog prijelaznog roka bi trebao pronaći novi angažman.

Informacija koju su sinoć objavili brojni turski mediji govore da će Džeko pojačati ekipu Fenerbahcea.

Sinan Engin, turski sportski novinar je rekao da ima informaciju iz kluba, koja govori da su se Fenerbahce, Edin Džeko i Roma dogovorili sve pojedinosti.
- Moj izvor, koji me je prije bilo koga drugog obavijestio o transferu Mesuta Özila i Irfana Cana, sada mi je poslao poruku i rekao da će Džeko nositi dres Fenerbahcea! - rekao je Engin, a ova informacija zapalila je društvene mreže u Turskoj.

Iskusni bh. napadač povezivao se sa prelaskom u Inter, ali to je na kraju propalo i ostaje da vidimo da li su Enginove informacije tačne i hoće li reprezentativac naše zemlje preseliti u Tursku.

Turski mediji pišu da je Džeko novi igrač Fenerbahcea.

Više...

Topao početak februara: Temperature i do 14 stepeni

 

Prema najavama meteorologa iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda danas će u našoj zemlji preovladavati pretežno oblačno vrijeme sa kišom u Hercegovini i ponegdje na jugozapadu Bosne. U ranim jutarnjim satima u Bosni je moguć slab snijeg ili susnježica.

Puhat će slab vjetar promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura kretat će se od -3 do 3, na jugu od 5 do 8, a dnevna od -1 do 5, na jugu od 8 do 12 stepeni.
Za utorak je najavljeno pretežno oblačno vrijeme sa maglom po kotlinama i uz riječne tokove. Tokom dana očekuje se djelimično razvedravanje. U jutarnjim satima i dio prijepodneva na jugoistoku Hercegovini sa slabom kišom. Jutarnja temperatura od -2 do 3, na jugu od 4 do 9, a dnevna od 3 do 9, na jugu od 8 do 12 stepeni.

U srijedu će biti umjereno do pretežno oblačno vrijeme uz postepeno smanjenje naoblake tokom dana. U prvom dijelu dana u Bosni po kotlinama i uz riječne tokova sa maglom. Jutarnja temperatura od -1 do 3, na jugu od 5 do 8, a dnevna od 6 do 12, na jugu do 14 stepeni.

Za četvrtak meteorolozi najavljuju umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Jutarnja temperatura od 2 do 6, na jugu do 9, a dnevna od 8 do 14 stepeni.

Više...

Duga tradicija: Emir Ohran se vratio iz Njemačke i od rahmetli babe naslijedio zanat

  • Objavljeno u BiH

 

Visoko je čaršija od zanata, a ni okolna mjesta ne zaostaju u tome. Svako od njih ima svoj posao ili zanat po kojem je prepoznatljivo, pa su, tako, Moštrani poznati povrtlari, pažnju prolaznika plijene ogromne površine pod plastenicima u kojima se uzgaja povrće, Godušani su čibukčije, a grnčari su se smjestili u selu Liješeva.

Ovaj pomalo zaboravljeni zanat u ovom selu u okolini Visokog danas čuva još osam grnčara. Vrijedne i vješte ruke liješevačkih grnčara i danas prave zemljano posuđe. Bez dobrog zemljanog lonca nema ni dobrog bosanskog lonca. Najmlađi je grnčar u Liješevi tridesetogodišnji Emir Ohran, piše STAV.

"Ima nas osam u selu koji radimo ovo, većinom su to stariji, ljudi u penziji, nas mlađih je dvojica-trojica i to je veliki problem za budućnost ovog posla", započinje priču Emir u svojoj maloj radionici i dodaje:

"Od babe sam naučio zanat. On je od desete godine počeo raditi, od šestorice braće, njih dvojica naučila su zanat od svoga babe, moga dede. Zanat se s koljena na koljeno prenosi u mojoj porodici, moj babo je bio grnčar, i dedo, i pradedo... Nemamo pisanih dokumenata koliko to datira u prošlost, ali iz priča koje se prenose s koljena na koljeno znamo da su se naši preci ovim poslom bavili. Imam dosta amidžića, ali ja sam jedini od ovih mlađih naučio zanat. Imam još amidžu koji se ovim bavi, ali on je već stariji čovjek, ima 73 godine. I on ima svoju radnju. On to u zadnje vrijeme slabije radi, malo mu se i ruke tresu. Ovdje je sve ručni rad, još radimo kako se prije radilo. Malo smo samo ovo kolo modificirali, stavili bubanj od veš-mašine zato što je centriran, ranije smo imali stare drvene kotače, ali oni se ne mogu centrirati nego imaju lufta i to predstavlja teškoću prilikom pravljenja posuda. Od malih nogu radio sam s babom grnčariju. Prvo sam mu zemlju pripremao, pa sam onda počeo raditi ove manje stvari. Kasnije sam počeo raditi ovo veće."

Dok je odrastao uz grnčariju, Emir se i školovao. Završio je Srednju medicinsku školu, zatim diplomirao pravo, pa naučio njemački jezik i otišao u Njemačku da radi.

Povratak iz Njemačke

- Vratio sam se iz Njemačke da položim B2 stepen njemačkog jezika prije dvije godine i tada su me zadesile neke životne stvari. Babo mi je preselio iznenada i to mi je život okrenulo naopačke. I eto, sad sam tu. Imao sam šanse za tu Njemačku, ali mati mi je sama pa sam nastavio ovo raditi. Još sam na birou, nezaposlen. Pokušavao sam se zaposliti negdje. Nisam baš imao uspjeha. Ali može se i od ovoga posla zaraditi za život. Da se može nešto veće ostvariti, to je teže. Sad je malo teže s ovim zemljanim posuđem. Zbog korone nema sajmova i malo se teže može prodati. Sve u svemu, može se zaraditi da se solidno živi, mada bih volio iskoristiti i moju školu, da nisam godine džaba učio, a ovo ću svakako nastaviti našao neki posao ili ne našao - priča Emir.

Dok mu je otac rahmetli bio živ, on je išao po sajmovima širom Bosne i Hercegovine, imao je svoje stalne mušterije koje kupuju njihovo zemljano posuđe i preprodaju ga. Kada je Emir preuzeo posao nakon očeve smrti, zadržao je i stare mušterije, a stekao i neke nove kupce.

- Ne mogu se sjetiti s koliko godina sam napravio svoj prvi rad ovdje. Znam da je to bilo u onim godinama odmah poslije rata, tada sam nekako počeo s babom raditi ovdje. Babo je radio u 'Kožari' pa je jedno vrijeme bio batalio ovaj zanat. Međutim, u onom poslijeratnom periodu, kada je 'Kožara' počela propadati, nekoliko mjeseci radnici nisu primali platu i babo je odlučio da nastavi sa zanatom koji je od svog oca naučio – grnčarstvo. Znam da je moj prvi rad bila neka pepelnica ili neka druga mala posuda. Za ove velike treba baš dosta vremena da se nauči. Mi radimo onako kako su naši stari radili. Recimo, debljina zida svugdje mora biti ista – ako je previše debelo, ostane živa zemlja i kasnije puca - priča Orhan.

Ističe da je lijep osjećaj čuvati tradiciju koja je toliko duga. "Ja sam ovo naučio od babe i želim to prenijeti dalje, da se ne zaboravi. Mada sad omladina neće ovim da se bavi. Jeste malo teretli posao, nije lagan, to je sigurno, ali meni ne predstavlja problem. Volim ga i želim se ovim baviti, želim i da u budućnosti ostane u našoj porodici", govori Ohran.

Dok priprema zemlju za pravljenje posude, Emir nam objašnjava proces. Za početak, najvažnije je, kaže, pronaći odgovarajuću zemlju, glinu. Grnčari iz Liješeve zemlju kopaju u šumama između Visokog i Kiseljaka, ali nije svaka glina pogodna za oblikovanje.

- Ima ljuta i slaba, moramo miješati ljutu i slabu glinu da dobijemo pravi sastojak, jer ova ljuta hoće pucati ako je stavimo samu. A kad ovu slabu stavimo samu, ona se ne da izgoniti, kada je izgoniš, ona se sliježe dolje. Najvažnije je pronaći pravi omjer da se dobije na čvrstoći, da ne puca, a da se može i oblikovati. Sada ovdje imam tri vrste gline, dvije vrste slabe i jednu ljutu. Ja to pomiješam, znam koliko koje ide", objašnjava Emir i dodaje da nije lahko ni pronaći glinu u šumi jer se prvo mora skinuti sloj od dva-tri metra ove obične zemlje da bi se došlo do gline.

Kada nakopa jednu traktorsku prikolicu zemlje, to mu je dovoljno da radi godinu. Kada glinu doveze kući iz šume, istrese je i pokrije najlonom. U vrijeme kada kiša pada otkriva najlon kako bi voda rastopila zemlju, jer glina iz šume dođe u grudama kada je suha. Najbolje je za glinu kada je vani mraz i kad smrzne, onda kada se otkravi, grude se rastope. Sljedeći je korak mljevenje zemlje, a nakon toga oblikovanje. U principu, oblikovanje se radi samo rukama pa je to pravi ručno rađeni proizvod.

Nakon što se oblikuje predmet, on ide na sušenje na laganoj vatri. Zimi se predmeti koje grnčari izrade suše na peći na laganoj vatri, a ljeti na suncu. Uzima jednu posudu s police i pokazuje nam kako izgleda osušena posuda. Nakon sušenje, naredni je korak pečenje zemljanog posuđa.

- Velika mi je peć za pečenje posuđa pa ja napravim dosta proizvoda i osušim ih, a onda jedan dan potpalim peć i pečem. Nemam peć na struju pa da napravim dvoje-troje i pečem. Ja radim kako se oduvijek kod nas radilo, peć na drva, ložim panjeve i bukova drva baš kako su prijašnji naši radili. Nakon pečenja i hlađenja gotovih proizvoda, oni se mogu, ali i ne moraju, farbati, te su spremni za upotrebu. Ako se farbaju, onda je to kombinacijom brašna i vode - objašnjava Emir.

Postoji i boja koja se može nanositi na tek osušeni predmet. Riječ je o crvenoj boji dobijenom drobljenjem kamena pronađenog u glini. Kamen se tuca i miješa te zatim perom nanosi na izrađenu posudu.

Unikatni radovi

Emir nam pokazuje peć u kojoj peče izrađene i osušene zemljane predmete. Kaže da je najveća u selu. Dodaje kako je zbog toga ne može potpaljivati često, nego čeka da mu se nakupi malo više suđa pa tek onda peče. Prvo kreće s laganom vatrom stavljajući panjeve, a onda bukove cjepanice. U peći je takva temperatura da se željezo topi.

Grnčari najčešće prave standardne setove zemljanog posuđa – šerpe, lonce, ćupove i slično – ali vrlo često rade i sve ono što kupac želi. Tako su za jednog kupca iz Mostara pravili tanjire s utisnutim motivima Starog mosta. Kupac još ofarba tanjire i onda ih prodaje turistima kao suvenire.

Grnčarstvo, kao zanat koji je sve manje zastupljen u današnje vrijeme, ipak postaje sve traženiji i popularniji zanat. Kupci danas traže unikatne ručne radove, a grnčarija Emira Ohrana i drugih liješevačkih grnčara upravo to i jeste. Jedan su od trendova u svijetu i radionice o grnčarstvu. Iako još takvi trendovi nisu stigli do nas, grnčarija Emira Ohrana bila je domaćin ljudima iz travničkog muzeja koji su mjesec boravili u Liješevi kako bi naučili tajne grnčarskog zanata. Uspjeli su naučiti praviti manje posude, odnosno, osnove su savladali. To je sasvim dovoljno da posjetiocima muzeja mogu demonstrirati ovaj stari zanat. Također, bio je im je i jedan student Akademije likovnih umjetnosti koji je branio magistarski rad za koji su po njegovim uputama izrađivali određene predmete. Uspješno je magistrirao.

Iako u Liješevi ima osam grnčara, oni nisu okupljeni ni u kakvo udruženje niti su na bilo kakav način organizirani.

- Ljudi ovdje kod nas nisu plaho zainteresirani da napravimo udruženje, da se dobiju neka sredstva, da ljudi naprave pomoćne objekte makar - kaže Emir i dodaje da će, pošto je najmlađi, vjerovatno on morati pokrenuti proces organiziranja grnčara.

"Moj babo je grnčarima ovdje predlagao da ista posuda kod svih grnčara treba imati istu cijenu, pa kome je nafaka, taj će i prodati, ali niko ga nije ozbiljno shvatao", završava Emir Ohran.

Više...

Zlatni ljiljan Emira Bašić: "Ovo nije ona priča o mrtvima samo najbolje, zaista je bila takva"

  • Objavljeno u BiH

 

Emira Bašić, dobitnica Zlatnog ljiljana, rođena je 3. jula 1969. godine u Bosanskom Novom, a poginula je 27. novembra 1993. godine u Sarajevu kao pripadnica 15. motorizovane brigade.

Ovo veliko ratno priznanje dodijeljeno joj je posthumno 1995. godine.

U vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu Emira je bila studentica Žurnalistike na sarajevskom Univerzitetu. A ni slutila nije da će dan kada je otputovala iz svog rodnog kraja biti posljednji dan kada će vidjeti svoje najmilije.

Otišla je iz svog rodnog grada kako bi se školovala, kako bi postigla nešto u žvotu, ali joj je rat oduzeo sve, priča za Faktor njena sestra Samira Bašić.

- Emira je željela da se školuje, da uspije i zato je prešla tolike kilometre od svog doma kako bi završila fakultet. U tom se zadesio nesretni rat i nismo se više čuli s njom. Ona u Sarajevu, mi u Bosanskom Novom. Nama su kuću zapalili i bili smo primorani boraviti na stadionu u Bosanskom Novom, kao neki vid logora. Nisu nas tu dugo zadržali te smo nakon toga smješteni u jednu sobu kod neke starice jer nismo imali gdje – prisjeća se njena sestra Samira koja sada živi u Australiji.

Kaže da su zatim konvojem prebačeni u Karlovac, a odatle za Njemačku.

- Mi smo bili brojna familija, otac, majka i nas osmero djece. Svi smo otišli zajedno osim Emire. Majka je tada imala rak, bila je bolesna, ali još teže joj je padalo to što ne zna gdje joj je dijete. Sve su veze bile prekinute. Nas su u Njemačkoj smjestili u neku kasarnu kao izbjeglice, a mama je svaki dan u redovima za telefon stajala u nadi da će baš taj dan čuti nešto o Emiri. Zvala je Crveni križ, zvala institucije i tek jednog dana na njenu veliku radost čula se sa nekim ko bi joj mogao dati informaciju gdje nam je Emira. Međutim, majci su rekli da je Emira poginula prije deset dana. To ju je tako pogodilo, nikad se od tada nije oporavila. Plakala je, bila je neutješna i umrla je dvije godine poslije toga – kaže Samira.

Kaže da je ona imala 17 godina kada je Emira otišla od kuće.

- Moja sestra i ja smo se fino slagale. Mi smo imale veliku porodicu. Ona je trenirala karate kao i svi ostali, ja sam bila drugačiji tip, pa sam malo iskalala iz njihovog društva. Bila je tvrdoglava, šta god zacrta, moralo je biti tako. Ja sam bila nježnija, a oni su bili sportski tipovi pa su imali više tema za razgovor. Mami je puno pomagala, i puno je čitala. Nije ni izlazila navečer kao ostali njeni vršnjaci. Htjela je da nešto ostvari u životu. Nije razmišljala kao djevojke njenih godina da ima momka, htjela je da se školuje. U školi je imala sve ijednu peticu. Bila je tako uporna, kad nešto hoće da uradi, to i uradi – kaže njena sestra sa osmijehom.

Ističe da je nimalo nije iznenadilo kada je čula da je Emira uzela pušku u ruku i stala u odbranu domovine.

- Nisam se iznenadila da je išla na ratište jer znam kakva je kao osoba. Ona nije od onih koji bi sjedili u podrumu. Njen karakter je bio takav da bi sigurno išla na ratište. A drago mi je bilo čuti i pročitati kakva je bila, kako se borila. I ponosni smo na nju. Pričamo svima kakvu smo sestru imali. Imamo isječke iz novina iz Sarajeva. Svi se iznenade kada im pričamo. Pretežak nam je period bio kada smo saznali da je više nikad nećemo vidjeti – kaže Samira.

Njeni saborci kažu da je bila "prava legenda".

Ratni komandant Fuad Abadžić bio je Emirin nadređeni, i kaže kako je ona bila primjer bosanske žene i žene vojnika.

- Ona nije zaslužila jednog već tri ljiljana. Nikada nije odbila naređenje, nikada nije rekla da neće da ide u akciju. Išla je sa puškom, rame uz rame sa muškracima. Bio sam joj komandant, ona je bila jedna fina, odmjerena djevojka, koja je stupila u redove Armije RBiH i isticala se hrabrošću. Nije ni trebala da bude na liniji tada kada su zapucali, i snajper ju je pogodio u rovu – kaže Abadžić.

Ukopana je na mezarju na Kovačima.

- Ovo nije ona priča "o mrtvima samo najbolje", ona je zaista bila takva. Bila je hrabra, odvažna, družila se sa svima. Bila je stvarno uzor borca, a imali smo u jedinici još žena, djevojaka. Ona je zaista bila pravi vojnik. Ja sam našao neko platno te sam dao da se sašiju uniforme, i ona ju je obukla. Bila je uvijek sređena, našminkana. Sad da odem - znam gdje je ukopana na mezarju – priča Abadžić.

Kaže kako je mislila da su njeni roditelji Mehmed i Hatidža poginuli i tada se priključila Armiji.

- Kasnije se ispostavilo da su njeni svi preživjeli, ali Emire nažalost danas nema – zaključuje Abadžić.

U novinama je nakon njene pogibije pisalo "Posljednji pozdrav Emiri Bašić, našem najljepšem vojniku".

Više...
Priključi se za RSS feed

Copyright (c) 2006-2020 portal InfoBrcko.com Sva prava zadržana. Sadržaji objavljeni na portalu InfoBrcko.com se mogu prenositi uz obavezno navođenje izvora i linka na orginalni tekst. info@infobrcko.com