Menu

InfoBrcko.com - Nedjelja, 23 Februar 2020

Na stanici se potukle četiri žene, policija utvrđuje okolnosti

  • Objavljeno u BiH

 

Na tramvajskoj stanici "Socijalno" u Sarajevu danas je u popodnevnim satima došlo do narušavanja javnog reda i mira, potvrdili su nam iz Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo (MUP KS).
U incidentu koji se desio na ovom lokalitetu učestvovale su četiri ženske osobe koje su se, kako nezvanično saznajemo, potukle. U ovom incidentu na sreću nije bilo povrijeđenih.

"Policija utvrđuje činjenično stanje i protiv učesnika će biti podnesene zakonom predviđene mjere i sankcije", kazali su nam iz Operativnog centra MUP-a KS.

Više...

Mlada Matea Brandalik govori 18 jezika i studira na tri fakulteta u Beču

  • Objavljeno u BiH

 

Matea Brandalik ima 23 godine i svoju rodnu Tuzlu zamijenila je Bečom u koji je doselila 2014. godine radi studija. Ova nevjerovatna djevojka uporedo studira na tri fakulteta i govori čak 18 jezika.
Matea je prošle godine u avgustu diplomirala na Fakultetu za slavistiku gdje je studirala ruski, češki i slovenački jezik. Nakon toga je upisala master iz Konferencijskog prevođenja s ruskim, njemačkim, bosanskim i portugalskim jezikom u kombinaciji. Osim toga, studira još na Fakultetu političkih nauka i orijentalistiku gdje studira arapski, perzijski i turski jezik.

Prve jezike je naučila još dok je išla u obdanište

 

Ispričala nam je da se njena ljubav prema jezicima počela razvijati u ranijem djetinjstvu, dok je još išla u obdanište.

"Prvi jezici koje sam naučila su bili engleski i španski. Danas mogu reći da, zajedno s bosanskim, maternjim jezikom smatram i engleski jer od malih nogu razmišljam na njemu i već je toliko godina jedan od jezika koje najviše koristim u svakodnevnici", ispričala je Matea.

Matea govori engleski, njemački, danski, španski, portugalski, francuski, italijanski, rumunski, ruski, bjeloruski, češki, slovenački, makedonski, bugarski, grčki, arapski, turski i perzijski. Kako nam je rekla, neće stati na 18, a tome doprinosi i činjenica da trenutno uči i 19. jezik – irski.

Navela nam je da zbog nedostatka slobodnog vremena, ali i njegove težine još uvijek uči ovaj strani jezik koji je prvi iz keltske grane sa kojim se susrela. Dodala je da joj je neke njegove pojedinosti bilo teško razumjeti i dok ne dosegne do nivoa B1 ne može tvrditi da govori irski jezik.

"Trebalo mi je nekoliko dana da se naviknem na rečeničnu strukturu. Naime, u irskom jeziku predikat uvijek dolazi na početak rečenice, a slijede ga subjekt i objekt. Prijedlozi se flektiraju u zavisnosti od zamjenice koja slijedi. Često kažem da je to jedan mali dio koji irski povezuje s arapskim. Najteži aspekt jezika je da morate dobro paziti na naglasak dok razgovarate s nekim. Ako neku riječ pogrešno izgovorite ili akcentujete, može doći do promjene značenja ili vas sagovornik neće uopće razumjeti", pojasnila je Matea.

Jezike većinom uči sama, a komunikacija s ljudima je najvažnija

 

Matea nam je ispričala da jezike većinom uči sama, a da one teže usavršava na kursevima kako bi joj sve eventualne nejasnoće objasnili profesori koji su maternji govornici. Naglasila je da je veoma bitno komunicirati s ljudima s određenog govornog područja jer je komunikacija važna kompetencija koja se treba savladati i tek onda osoba može reći da govori neki jezik.

"Brzina učenja zavisi od nekoliko faktora, prije svega jezičke skupine kojoj određeni jezik pripada. Ukoliko već govorim barem jedan jezik koji pripada istoj podskupini kao taj koji tek želim naučiti, proces učenja će biti kraći. Ako se prvi put srećem s nekom skupinom, vjerovatno ću morati uložiti više truda da bih savladala neki od jezika koji joj pripada. Naprimjer, uz pomoć makedonskog, ruskog i bosanskog sam krajem prošle godine za manje od mjesec savladala bugarski. S druge strane, trebalo mi je više vremena da naučim arapski zato što je u to vrijeme bio prvi semitski jezik koji mi je probudio zanimanje. Drugi faktor je vrijeme koje možete izdvojiti za učenje jezika, a treći koliko ga često koristite u razgovoru s drugima", navela je Matea.

Matea je priznala da nikada neće prestati učiti strane jezike

 

Istakla je, da planira naučiti i albanski i finski jezik. Priznala nam je da nikada neće prestati učiti strane jezike, jer su oni nešto što je najviše ispunjava i pričinjava ogromnu sreću.

Matea nam je ispričala da ta sreća najviše dolazi do izražaja onda kada zbog poznavanja velikog broja stranih jezika razumije ljude iz različitih dijelova svijeta. Naglasila je da je neopisiv osjećaj što danas u skoro svakom gradu koji posjeti može ostvariti prijateljstva.

"Osjećaj da možete razgovarati s ljudima na njihovom maternjem jeziku se ne može porediti ni s jednim drugim. Govoriti jezik države u koju putujete je jedna od najvećih prednosti koju možete imati kao turista počevši od toga da razumijete sve natpise na ulicama pa do činjenice da bez problema možete pitati nekoga za upute. Većina ljudi cijeni kad vide da učim njihov maternji jezik. Nerijetko se zna dogoditi da u nekim restoranima poput turskih, rumunskih ili grčkih dobijem besplatan desert ili neko drugo jelo ukoliko zaposleni primjete da mi jezik na kojem razgovaram s njima nije maternji", rekla nam je Matea govoreći da često sreće ljude koji gaje ljubav prema jezicima i to joj pričinjava veliko zadovoljstvo.

S obzirom na to da je čovjek bogat onoliko koliko jezika govori, Matea je "ohrabrila" made ljude koje ne govore nijedan ili samo jedan strani jezik da nikada nije kasno da nauče neki novi te da uvijek postoji mogućnost da se savladaju na nivou maternjeg.

"Bilo da je riječ o slovenačkom koji pripada istoj podskupini jezika kao i bosanski, ili grčkom s kojim ne možete povući nikakvu paralelu, sve je moguće ukoliko to zaista želite. Najvažnije je da se ne ustručavate razgovarati s ljudima na stranom jeziku koji trenutno učite. To je najbolji način da ispravite greške, poboljšate naglasak i steknete više samopouzdanja kad je konverzacija u pitanju", poručila je Matea.

Matea se ne planira vratiti u BiH

 S obzirom na to da veliki broj mladih napušta BiH, Matea je istakla da joj je veoma žao što se to dešava, ali i da nema pravo nikoga kritikovati jer je i ona otišla u "bijeli svijet" u potragu za kvalitetnijim obrazovanjem i boljim životom.

"Tu odluku sada, nakon pet godina provedenih u inostranstvu, još bolje razumijem. Višegodišnje nezadovoljstvo sistemom među mladima često vodi do njihovog napuštanja zemlje. Smatram da u slučaju BiH najveću ulogu igraju nezaposlenost i nepravda. Ljudima je neophodno omogućiti jednaka prava, besplatno školovanje te im pružiti šansu da pronađu posao u struci. Također, BiH ću uvijek smatrati svojom domovinom i rado ću je posjećivati kad god mi to obaveze dozvole, ali kada je riječ o budućnosti – ne vidim se tamo", istakla je Matea.

Trenutno Matea radi kao freelance prevodilac i zaposlena je u školi stranih jezika gdje predaje engleski i njemački jezik. Na kraju razgovora rekla nam je da ne voli planirati jer je život nepredvidljiv, a najbolje stvari su joj se događale kada je to najmanje očekivala.

"Zadovoljna sam svojim poslom i prilikom da mogu koristiti veliki broj jezika na dnevoj bazi u komunikaciji s drugim ljudima. Tumačenje je nešto u čemu sam se pronašla i po završetku studija bih se više voljela baviti simultanim i konsekutivnim prijevodom", zaključila je Matea.

Više...

Eksplodirala plinska boca u kući, poginulo troje djece

 

Stradala djeca bila su uzrasta od šest, osam i devet godina, a među povrijeđenima su jedno dijete i trudnica, piše Fokus. Troje djece je poginulo, a šest osoba je teško povrijeđeno prilikom eksplozije plinske boce u porodičnoj kući kod Kumanova, saopštila je policija Sjeverne Makedonije.
Stradala djeca bila su uzrasta od šest, osam i devet godina, a među povrijeđenima su jedno dijete i trudnica, javila je Televizija Telma. Šestoro povrijeđenih prebačeno je iz kumanovske bolnice u Urgentni centar u Skoplju.

Plinska boca eksplodirala je oko 10.00 sati i izazvala požar. Vatrogasci su poslije sat vremena uspjeli da lokalizuju požar. Istraga o nesreći je u toku. |

Više...

Naftna i zlatna groznica zatrest će BiH!

  • Objavljeno u BiH

 

Nafta i zlato u BiH su davno otkriveni. Tako je na području Tuzle zabilježena prva eksploatacija nafte i to 800 tona, što je bio prvi takav slučaj u bivšoj državi. S druge strane, poznato je da je u rijeci Lašvi ispirano zlato.

Upravo s naftom i zlatom su povezana dva projekta koja bi u našoj zemlji u sljedeće dvije godine mogla doprinijeti značajnom oporavku privrede i otvoriti nova radna mjesta.

Jedan se odnosi na istraživanja nafte i plina na području Federacije, a drugi na otvaranje rudnika zlata u Varešu.

Tehnički nivo
Tako krajem maja istječe rok do kada kompanije koje namjeravaju tražiti naftu i plin na području Federacije moraju dostaviti zvanične ponude na međunarodni tender Ministarstva energije, rudarstva i industrije FBiH koji je raspisan 7. januara. Ministar Nermin Džindić kazao nam je da se radi o četiri istražna polja.

- Dva su na lokalitetu Posavine, jedno su Dinaridi i na području Tuzlanskog kantona u rejonu Majevice. Dva bloka na Majevici i Dinaridi su, prema istraživanju i podacima koje mi imamo, potencijalna mjesta gdje će se naći nafta. Jer, poznato je da se na području Tuzle radila eksploatacija, samo što su tada tehnologija i načini eksploatacije bili na lošem tehničkom nivou pa se nije isplatilo. Koliko će to utjecati na razvoj privrede u Federaciji? Da to ne utječe na razvoj privrede država u kojima se radi eksploatacija, to niko ne bi ni radio. To je jedan generator razvoja i zbog toga je Federacija ušla u tu priču - kazao nam je Džindić.

Nakon okončanja tendera, šest dana od dana objavljivanja Ministarstvo će, rekao je, zajedno s partnerom Vlade FBiH, kompanijom IHS iz Londona, ocijeniti ponude i ući u finalne pregovore ili odabir onih kompanija koje će istraživati i eksploatirati naftu i plin. Prema dosadašnjim informacijama, istraživanja na četiri ova bloka, površine 4.951 kvadratni metar, obuhvatit će ukupno 74 lokacije.

Tako se na području Hercegovine, odnosno Hercegovačko-neretvanskog i Zapadnohercegovačkog kantona, nalazi 27 lokacija. Na tom prostoru istraživanja bi se trebala vršiti od Blidinja do Neuma. U Tuzlanskom kantonu nafta će se tražiti na 26 lokacija, a u Posavini na 22.

Projektni zadatak
Prof. Kemo Gutić, dekan Rudarsko-geološko-građevinskog fakulteta u Tuzli, kaže da su u resornom federalnom ministarstvu programski dobro napravili ovaj projektni zadatak te da je cijela priča metodološki dobro posložena.

- Uopće ne sumnjam da to neće biti dobar projekt, ali javnost mora znati da se to ne može realizirati preko noći. Jer, radi se o projektu koji iziskuje puno strpljenja, s obzirom na veliku količinu podataka koji se prikupljaju, ali kada je riječ o BiH, potencijali, zasigurno, postoje. Moramo biti svjesni i ekonomske opravdanosti tih potencijala jer će se primjenjivati nove savremene tehnologije. S druge strane, činjenica da već raspolažemo takvim resursima u energetskom bilansu države stvara jedan sasvim drugi ambijent - kaže Gutić.

Fakultet je, ističe, već resornim ministarstvima ustupio sve podatke, odnosno dokumentaciju kojom raspolažu o dosadašnjim istraživanjima i kontaktirale su ih velike strane kompanije koje računaju na podršku Fakulteta, kao naučne kuće.

- Rado ćemo pomoći, ali u toj priči će se, zasigurno, otvoriti prilika za posao mladim ljudima, s obzirom na to da na Fakultetu postoji studijski program Petroleum inžinjering koji je de facto i de jure podržan od Vlade BiH - kaže prof.Gutić.

Nalazišta vrijedna desetine milijardi maraka
Dosadašnje procjene govore kako BiH leži na nafti vrijednoj nekoliko desetina milijardi KM. Kompanija „IHS Global“ iz Londona, koja u svijetu ima više od 16.000 zaposlenih, godišnje ostvaruje četiri milijarde dolara prometa. Predstavnik kompanije Džim Tomas (Jim Thomas) je prilikom prezentacije ovog projekta u Sarajevu izjavio:

- Mi trebamo pružiti pomoć u kontroli rizika koji postoje za potencijalne ulagače. Razgovarali smo o mjerama i aktivnostima koje su provedene proteklih mjeseci. Sarađivali smo s jednom pravnom kompanijom odavde. Istražili smo kontekst kako bismo izradili nacrt ugovora o koncesiji, te smjernice koje će koristiti potencijalnim ulagačima koje će predvidjeti eventualne rizike i prednosti od njihovog ulaganja. Mislim da smo uspjeli prikazati Federaciju BiH kao isplativu i perspektivnu lokaciju za ulaganje.

Olovo, bakar, cink, barit...
Kada je riječ o „zlatnoj groznici“, i taj projekt se veže za britansku kompaniju. U Varešu, starom rudarskom gradu, već nekoliko godina traje projekt geoloških ispitivanja i istraživanja o količinama olova, bakra, cinka, barita, srebra i zlata i to nakon što je kompanija „Eastern Mining“ privatizirala bivši vareški Rudnik olova, cinka i barita.

U istraživanja je do sada uloženo više od 30 miliona KM. Kompanija „Adriatic Metals“ procijenila je neto vrijednost metala u Varešu na 916 miliona dolara.

Govoreći o projektu istraživanja zlata, prof. Gutić ističe da se radi o veoma potentnom području.

- To je veoma dobra priča koja jeste u istražnom dijelu još, ali, definitivno, tu se radi o kompletnom sistemu. Dakle, to neće biti devastirane površine i stare tehnologije, a osim atraktivnosti istraživanja ruda metala, tu su i drugi rijetki minerali koji su vrlo interesantni za IT sektor - objašnjava on.

 

 

 

Više...

Najmanje osam poginulih u zemljotresu u Turskoj

 

Najmanje osam osoba poginulo je na istoku Turske, a petero je povrijeđeno u zemljotresu koji je pogodio pogranično područje sa Iranom, rekli su zvaničnici.
Epicentar potresa je bio na dubini od šest kilometara.

Iz Seizmološkog centra Univerziteta u Teheranu navode da je epicentar bio na području Kotura, u pokrajini Zapadni Azerbejdžan, na zapadu Irana.
Potres se osjetio u turskoj provinciji Van.

Turski ministar unutrašnjih poslova Supejman Sojlu potvrdio je da je poginulo sedam ljudi, da je određen broj zgrada oštećen, kao i da je veći broj ljudi blokiran ispod objekata.
On je rekao da su na lice mjesta upućene spasilačke ekipe.

Svjetski mediji javljaju da je među mrtvima i troje djece te da je oštećeno i urušeno 1.066 zgrada.

Više...

Međunarodni Dan maternjeg jezika brčanski Preporod obilježio Godišnjim koncertom

  • Objavljeno u Brcko

prepoPovodom 21. februara koji se u svijetu obilježava kao Međunarodni dan maternjeg jezika, u organizaciji Bošnjačke zajednice kulture “Preporod” Brčko sinoć je, u prepunoj sali gradskog Doma kulture upriličen Godišnji koncert. Predsjednik, profesor Edin Jašarević je istakao da se kroz predstavljanje rada oko 150 mladih koje „Peporod“ u vlastitim sekcijama okuplja, praktično ukazuje i na očuvanje svih vidova tradicije te na značaj očuvanja Bosanskog jezika.

Više...
Priključi se za RSS feed

Copyright (c) 2006-2018 portal InfoBrcko.com Sva prava zadržana. Sadržaji objavljeni na portalu InfoBrcko.com se mogu prenositi uz obavezno navođenje izvora i linka na orginalni tekst. info@infobrcko.com