Menu

InfoBrcko.com - Ponedjeljak, 24 Februar 2020

Najavljene padavine sa snijegom u noći sa srijede na četvrtak

Sutra se širom BiH očekuje uglavnom pretežno sunčano vrijeme. Poslije podne naoblačenje u Hercegovini i zapadnim područjima Bosne, a u tokom noći i u ostatatku zemlje. U večernjim satima slaba kiša je moguća ponegdje u Hercegovini. Vjetar slab do umjeren jugozapadni. Jutarnja temperatura od 1 do 6, na jugu od 5 do 10, a dnevna od 11 do 17 °C. U srijedu 26.02.2020., pretežno oblačno. U centralnim i istočnim područjima Bosne poslije podne kratkotrajno razvedravanje. Prije podne kiša se očekuje u Posavini, Krajini i u Hercegovini. Poslije podne i u večernjim satima padavine u cijeloj zemlji. Kiša u nizinama, a u višim područjima susnježica i snijeg. Tokom noći snijeg ili susnježica se očekuju i u nizinama Bosne. Jutarnja temperatura od 4 do 10, na jugu do 13, a dnevna od 10 do 16 °C. U četvrtak 27.02.2020., jutro pretežno oblačno sa snijegom ili susnježicom u većerm dijelu Bosne i kišom u Hercegovini. U ostatku dana postepeni prestanak padavina i smanjenje naoblake. Jutarnja temperatura od -3 do 3, na jugu od 1 do 6, a dnevna od 2 do 8, na jugu od 6 do 11 °C. U petak 28.02.2020., jutro i veći dio prijepodneva pretežno oblačno vrijeme sa kišom i susnježicom u Bosni i kišom u Hercegovini. U ostatku dana prestanak padavina i postepeno razvedravanje. Jutarnja temperatura od -5 do 2, na jugu od 1 do 5, a dnevna od 6 do 12, na jugu i sjeveru zemlje do 15 °C, saopćeno je iz FHMZ

Više...

Doprinosi na plate veliki, a zašto su onda penzije male?

  • Objavljeno u BiH

Savo Buzadžija iz Banjaluke radio je puni radni vijek, 40 godina, tokom kojih su na njegovu platu redovno uplaćivani porezi i doprinosi. Otišao je u penziju 2007. godine i sada prima 600 konvertibilnih maraka (300 eura) penzije, za koju kaže da nije dovoljna za normalan život. “Supruga mi je bolesna, treba kupiti lijekove… Krpi se nekako. Da ne radim nešto sa strane, ne bi se moglo preživjeti”, priča Buzadžija za Radio Slobodna Evropa (RSE). Slobodan Đurić je također radio punih 40 godina i kaže da je u penziju otišao 2003. godine sa primanjima od 700 maraka (350 eura). Iako smatra da ima je to mnogo više od većine penzionera, naglašava da ona nije srazmjerna onome što mu je 40 godina odlazilo na poreze i doprinose. “Trebale bi penzije biti mnogo bolje na osnovu toga što sam radio toliko godina, ali ima ljudi koji nisu nigdje nikada radili i nisu uplaćivali doprinose, a otišli su u penziju na osnovu raznih stvari i možda zato ne može biti veća”, kaže Đurić. Čime država opterećuje radnika? Makroekonomista Faruk Hadžić pojašnjava da poslodavci u Bosni i Hercegovini uglavnom radnike prijavljuju na manje iznose plata zbog visokih poreskih opterećenja, pa su samim tim, kaže, i penzije u konačnici male. Hadžić pojašnjava da su opterećenja na platu koju radnik dobije preko 50 odsto njenog iznosa. “Ako posmatramo jednu platu od 500 eura bruto, to jeste plata koja ima uključen onaj dio koji ide radniku, i onaj dio koji ide državi, od toga 200 eura ide državi, a 300 eura ide na ruke radniku. Od tih 200 eura plaćaju se doprinosi za penzioni fond, plaćaju se doprinosi za zdravstvo, doprinos za nezaposlenost i porez na dohodak”, navodi Hadžić i dodaje da tu nije kraj oporezivanju na primanja radnika. “Država radniku kroz porez na dodatu vrijednost (PDV) i razne akcize uzima još jedan dio. Kada se u konačnici sve sabere, dobije se iznos od 225 eura koliko država uzme od jedne plate od 500 eura bruto”, pojašnjava Hadžić.
Kako je u RS? Zbirna stopa doprinosa u Republici Srpskoj iznosi 32,8 odsto. Čine je 18,5 odsto doprinosa za penziono i invalidsko osiguranje (PIO), 12 odsto za zdravstveno osiguranje, 0,6 odsto za osiguranje od nezaposlenosti i 1,7 odsto ide u fond za dječiju zaštitu. Na ovaj iznos dodaje se porez na lični dohodak od 10 odsto, koji se računa kao procenat razlike plate prije oporezivanja i neoporezivog dijela dohotka koji je u ovom entitetu 500 maraka (250 eura). Kako je u Federaciji BiH? U Federaciji BiH doprinosi iz bruto plate na teret zaposlenog zbirno su 31 odsto i čine ih doprinosi za PIO 17 odsto, doprinos za zdravstvo 12,5 odsto i doprinos za osiguranje od nezaposlenosti 1,5 odsto. Na to se dodaje porez na lični dohodak od 10 odsto, koji se računa isto kao u Republici Srpskoj, s tim da je neoporezivi dio plate 300 maraka (150 eura). Osim toga, na teret poslodavca u Federaciji BiH dodatno se za radnika plaćaju doprinosi u zbirnom iznosu od 10,5 odsto i to šest odsto za PIO, četiri odsto za zdravstveno osiguranje i 0,5 odsto za osiguranje od nezaposlenosti. Uprkos svim ovim davanjima koja se uzimaju od zarada radnika, plate su male, a samim tim su i male penzije. Tako je, prema podacima entitetskih fondova penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO/MIO), prosječna penzija za puni radni staž od 40 godina u Federaciji BiH 411 maraka (206 eura), dok je prosječna penzija za puni radni staž u Republici Srpskoj 576 maraka (288 eura). Radnici penzioneri 1:1 Rade Rakulj, predsjednik Udruženja penzionera Republike Srpske kaže da su brojni razlozi malih penzija, čak, i za one ljude sa 40 godina radnog staža. Za RSE priča kako je prije rata u Bosni i Hercegovini bilo oko 400.000 penzionera, a da je bilo zaposleno oko 1,2 miliona ljudi. Sada je, kaže, taj odnos skoro 1:1 gdje je sa obje strane radnika i penzionera oko 700.000. Osim toga, dodaje, da je širok obuhvat onih koji primaju penzije, pogotovo nakon rata. “Tako su davana prava po osnovu penzionog osiguranja i onima koji nisu uplaćivali doprinose za penzijsko osiguranje, dakle nisu radili i dalje, ima mnogo invalidskih penzija, dakle i rat je učinio svoje”, ističe Rakulj. Ekonomista Marko Đogo kaže da se entiteti i država ne žele odreći prihoda koje uzimaju od radnika kako bi se na neki način povećale plate i taj novac slio u potrošnju. Umjesto toga gomila se javni sektor koji je najveći potrošač prikupljenog novca od poreza i doprinosa i taj aparat je na kraju izvor političke moći u ovoj zemlji. “Oni se nikada ne uzdržavaju od potrošnje u javnom sektoru i uvijek se opredijele da oni budu ti koji će preraspoređivati, odnosno da oni budu ti koji će od radnika uzimati novac, a onda će im predstavljati kako su im oni nešto dali, a ustvari su samo bili kanal preusmjeravanja tog novca”, naglašava Đogo. Bez obzira što se od radničkih plata uzimaju veliki iznosi za fondove socijalne sigurnosti, poput penzionog, u oba entiteta za te namjene nedostaje novca, pa su ovi fondovi prebačeni na budžete kako ne bi došlo do problema u njihovom punjenju, dodaje Đogo. “Svi doprinosi su postali budžetski prihodi, a penzije su postale budžetski rashodi. Na taj način se još manje vidi koliko zapravo nedostaje novca u fondovima penzijskog osiguranja da bi mogli da finansiraju postojeće penzionere. Takođe, demografska kretanja su takva da se ne povećava broj zaposlenih, dok sa druge strane raste broj penzionera. Tako da se ne vidi u doglednoj budućnosti da možemo napraviti pomak na način da će dramatično porasti broj zaposlenih u donosu na broj penzionera, pa da će to predstavljati zdravu osnovu za rast penzija”, poručuje Đogo. Prema podacima federalnog Fonda za mirovinsko i invalidsko osiguranje, najniža penzija u Federaciji Bosne i Hercegovine iznosi 371 marku (185 eura), dok prosječna isplaćena penzija u ovom entitetu iznosi 419 maraka (209 eura). Najviša isplaćena penzija u januaru 2020. godine iznosila je 2.174 marke (1.087 eura). U Federaciji BiH ukupno ima 422.343 penzionera. Prema podacima Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske, u ovom entitetu prosječna penzija za januar iznosila je 393 marke (196 eura), najniža za staž od 40 i više godina je 403 marke (201 euro), dok je najviša plata isplaćena u januaru u Republici Srpskoj iznosila 2.076 maraka (1.038 eura).

 

Više...

Bh. svakodnevica kao epska fantastika

  • Objavljeno u BiH

milMile Mićić je diplomirani arhitekta, koji je rođen i živi u Mrkonjić Gradu, ali je veliki dio svoga života proveo u Banjaluci. Ovaj mladi kreativac bavi se 3D modeliranjem i digitalnom ilustracijom. Sve je počelo kada je sam sebi, prije nekoliko godina, postavio crtački izazov u kojem je 365 dana, svaki dan, radio po jedan crtež, koji je objavljivao na svojoj Fejsbuk stranici „Čupkavi problemi“.

 

 

Više...

Brčko: Rotari klub u porodilištu darovao novačanim poklonom sve bebe

  • Objavljeno u Brcko

rotary club brcko darivanje bebaU Čikagu, u Sjedinjenim Američkim Državama, 23.02.1905. godine osnovan je prvi Rotari klub sa ciljem pružanja humanitarne pomoći, podsticanja visokih etičkih standarda u svim profesijama i unapređenja dobre volje i mira u svijetu. Od tada pa do danas Rotari zajednica se stalno razvijala i rasla. Danas u svijetu postoji preko 27.000 klubova u preko 150 zemalja.

 

Više...

Cijena zlata od jutros najviša u posljednjih sedam godina

Investitori posljednjih dana prodaju dionice i ulažu u sigurnije investicije, kao što je zlato. Cijena unce zlata porasla je jutros 1 posto, na 1.678 dolara, novi najviši nivo u sedam godina.
Sigurnijim utočištem za kapital smatra se i američki dolar, pa je na valutnim tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta porasla blizu najvišeg nivoa u tri godine. Dolarov indeks, koji prati kretanje američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 99,55 bodova, dok je u petak na zatvaranju tržišta iznosio 99,20 bodova.

Ekonomisti širom svijeta smanjuju procjene rasta kako kineskog, tako i ostalih privreda, s obzirom na restrikcije u putovanjima i zatvaranje tvornica. U nizu zemalja snažno su pogođeni turizam, nabavni lanci i proizvodna aktivnost.

Analitičari Oxford Economicsa procjenjuju da bi rast svjetske privrede u prvoj polovini ove godine mogao pasti blizu nuli ako širenje koronavirusa preraste u globalnu pandemiju, prenosi SEEbiz.

Više...

Karup Druško: Ni Srbija ne bi priznala samostalnu Republiku Srpsku

Ukoliko bi se Republika Srpska otcjepila, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik ne bi imao podršku međunarodnih sila, kaže za N1, novinarka Dženana Karup Druško. Druško pojašnjava da bi za takav potez, Dodik, teško dobio i podršku Srbije, koja se, kako kaže, ni u ratu devedestih nije mogla otvoreno miješati u rat u BiH.

"Mislim da je ovo direktna poslijedica programa reformi koji je poslat u Brisel, kojeg je potpisao Milorad Dodik. Mislim da je ovo način da se blokiraju reforme koje je Milorad Dodik potpisao, a koje znače nastavak saradnje sa NATO-om", kaže novinarka Dženana Karup Druško.

Sagovornica Novog Dana poručuje da član Predsjedništva BiH, ne samo da je proizveo krizu, nego je najavio referendum, otcjepljenje nastavio sa retorikom koja je, kako kaže Karup Druško, karakteristika ne samo da Dodika, već za rigidne struje koje ruše BiH.

"Poruke jesu oštre, zabrinjavajuće. Prošli rat nije bio daleko, mi se sjećamo i znamo kako to izgleda. Ne znam koga želi da uplaši, ja lično se ne bojim MIlorada Dodika", kaže sagovornica N1, te dodaje da ne zna nikoga ko bi rekao "plašimo se Dodikovih poruka".

"Da bi se otcjepila RS mora imati teritoriju. Mi imamo odluku Ustavnog suda oko poljoprivrednog zemljišta. Da bi preuzeo to zemljište mora ići u sukob sa institucijama BiH. Šta sa privatnom imovinom Bošnjaka? Šta je sa Podrinjem. Moja pradjedovina je u Republici Srpskoj", pita sagovornica N1.

No Karup Druško postavlja i pitanje čime to Milorad Dodik želi ratovati? Svi su kaže, komandanti, zajedno sa prvim predsjednikom Republike Srpske u zatvoru, dok su komandanti Armije Republike Bosne i Hercegovine, uprkos progonjenju Tužilaštva BiH na slobodi.

"Sve da se otcjepi Milorad Dodik, ko bi priznao tu tvorevinu? Vučić je u problemu zbog Kosova. Milošević, koji je bio mnogo jači od Vučića, devedesetih nije mogao reći da se miješa u rat ovdje", rekla je Karup Druško.

Ova novinarka još dodaje da je Dodik "petokolonaš", koji radi protiv BiH. Da se to ogleda u njegovim odlascima u Beograd i Moskvu, i činjenicu da priča protiv BiH.

"Zadnja dva dana vidimo reteriranje i Milorada Dodika, i njegovih ključnih saradnika", kaže Druško, i navodi primjer Nikole Špirića, i samog Dodika poslednjih dana.

"Milorad Dodik je piun, da je ozbiljan političar on bi imao jasnu viziju u koju vodi držvu, pa i RS, koja je entitet", kaže Druško, te dodaje da Dodik ne bi mogao da radi to što radi bez podrške Vučića i Rusije.

Za Novi dan Dženana Karup Druško pojašnjava da Dodik ne bi mogao da se ponaša ovako bez podrške Rusije koja strateški djeluje na području Republike Srpske.

"Dodik je stalno pravio krize bez ikakvih poslijedica. U ovom trenutka ne samo da su reagovale zapadne zemlje. U cijelom regionu javlja se glasan protest protiv politike Beograda", rekla je sagovornica N1.

Karup Druško dodaje da je očekivala mješanje Hrvatske. Kaže da je Srbija remetilački faktor, dodaje da Srbija ima problem sa Kosovom.

Komentarišući optužbe člana Predsjedništva Milorada Dodika da njegov kolega Željko Komšić krije pisma iz Brisela, kratko kaže: "Mogu samo parafrazirati gospodina Komšića. NIsam ja kriv što se niko neće sastati sa Miloradom Dodikom. Dodik je u izolaciji. Pod strašnim je pritiscima. Želim da javnosti bude jasno da prijeti više nego što ima realno moći da bilo šta uradi".

Na koncu, ako su građani ugroženi u Republici Srpskoj, poručuje sagovornica N1, da su ugroženi od politike Milorada Dodika. Druško potcrtava da se to ogleda u dizanju policije na građane ovog entiteta, te uticaj na rad nevladinih organizacija.

Više...
Priključi se za RSS feed

Copyright (c) 2006-2018 portal InfoBrcko.com Sva prava zadržana. Sadržaji objavljeni na portalu InfoBrcko.com se mogu prenositi uz obavezno navođenje izvora i linka na orginalni tekst. info@infobrcko.com