Menu

InfoBrcko.com - Ponedjeljak, 03 Februar 2020

Crne zovine bobice eliksir zdravlja i vitalnosti organizma

Neki izvori ukazuju da je crnu zovu koristio još pećinski čovjek i da je bila među najomiljenijim biljkama kod drevnih Egipćana.

Rimljanke su bobice ove biljke koristile kao farbu za kosu, ali najbolji dokaz je taj što crnu zovu pominje Hipokrat, čovjek kojeg zovemo "ocem medicine".

Stoga nije ni čudo što ovu biljku koristimo vijekovima unazad jer je jedna od najcjenjenijih i najviše korištenih ljekovitih biljaka.

Crna zova (lat. Sambucus nigra) je biljka čije je primarno stanište na tlu Evrope, Afrike i u jugozapadnoj Aziji, ali se prenijela i u Ameriku (zapadni dio Sjeverne Amerike). Pored naziva crna zova, ovu biljku još susrećemo i pod imenom evropska zova ili evropska crna zova.

U pitanju je žbunasta listopadna biljka, koja najčešće raste po šumama i na vlažnom zemljištu, blizu rečnih kanala ili potoka (mada uspeva gotovo na svakom tlu). Žbun zove obično raste u visinu do 10 metara. Cveta u proleće (maj i jun mesec), a boja cveta varira od bele do žućkaste boje. Kada precveta, nastaju zelene bobice koje, kada sazre, postaju tamnoljubičaste ili crne. Bobice sazrevaju krajem avgusta i tokom septembra.

Cvijet i bobice u sebi sadrže veliki broj jedinjenja koja pozitivno utječu na naš organizam i olakšavaju simptome mnogih bolesti, Najpoznatija su antocijanini, koji jačaju naš imuni sistem i flavonoidi, koji svojim antioksidantnim dejstvom oporavljaju oštećene ćelije organizma.

Crna zova je prava riznica zdravlja, a da je tako svjedoči i podatak da je prvi izbor u liječenju sljedećih bolesti:

prehlada, gripa i kašalj,
problemi sa sinusima i upale,
zatvor,
alergije,
karcinomi,
podizanje imuniteta (crna zova ima više procenata antioksidanata u odnosu na malinu, kupinu, brusnicu ili gođi bobice),
eliminacija masti i holesterola iz organizma.

Crna zova u sebi sadži jedinjenja koja se zovu antocijanidini (antocijani) koja, osim što joj daju boju, stimulišu i jačaju imunitet i odbrambene sposobnosti organizma. Nekoliko studija je naučno dokazalo da aktivne materije koje se nalaze u crnoj zovi ublažavaju i eliminišu simptome prehlade i gripe. Konkretno, flavonoidi se vezuju za virus gripe, kao što su N1H1 ("svinjska gripa") i N1H5 (poznatija kao "ptičija gripa").

Više...

Građani BiH za tri godine popili 74 miliona kg kafe

BiH je za tri godine uvezla skoro 74 miliona kilograma kafe, mahom iz Brazila, što potvrđuje da kafa i dalje zauzima visoko mjesto na listi toplih napitaka među stanovnicima ove zemlje. Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH za tri godine na kafu iz uvoza potrošeno je više od 337 miliona maraka. U UIO BiH navode da je tokom 2017. godine u BiH stiglo 24,05 miliona kilograma kafe, vrijednosti 121,85 miliona maraka, dok je 2018. uvezeno 24,97 miliona kilograma sirovine za najpopularniji topli napitak koja je plaćena 112,26 miliona maraka. Podaci UIO BiH pokazuju da je tokom prošle godine na domaće tržište stiglo 24,94 miliona kilograma kafe, vrijednosti 103,60 miliona maraka. Najviše kafe na domaće tržište u prošloj godini stiglo je iz Brazila, Italije, Indije, Vijetnama i Ugande. Potrošačko društvo Izvršna direktorica Udruženja za zaštitu potrošača “Don” iz Prijedora Murisa Marić kaže za “Glas Srpske” da je odavno poznato da su građani BiH veliki ljubitelji kafe. – Smatram da je uvezena količina ipak prevelika i da samo još jednom potvrđuje da je naše društvo potrošačko – rekla je Marićeva. Dodala je da mnogi proizvođači manipulišu sa ambalažom i gramažom kafe i time dodatno zbunjuju kupce. – Na rafovima u marketima možete kupiti i kafu od 500 i od 375 grama u identičnom pakovanju. Mnogi ne obraćaju pažnju na to i čak ne primijete šta su kupili dok ne donesu kući – rekla je Marić i apelovala na potrošače da vode računa o rokovima trajanja, ali i o sastavu kafe koji je ispisan na ambalaži. Ona tvrdi da se razne mješavine prodaju po cijeni čiste kvalitetne kafe. – Na pojedinim pakovanjima kada pročitate vidjećete da je svega više u tom proizvodu nego kafe – rekla je Marić. Nezaobilazan napitak Ekonomisti ističu da je BiH u samom vrhu zemalja koje su na listi najvećih potrošača kafe. – Kod nas se odomaćio običaj da najvažnije poslove sklapamo u kafanama, a kafa je u svemu tome nezaobilazan napitak. To potvrđuje i podatak o količini uvezene kafe na domaće tržište i ukoliko ne dođe do prevelikog odliva stanovništva iz BiH taj trend biće nastavljen i u budućnosti – rekao je ekonomista Zoran Pavlović. Za pravljenje mnogima omiljenog napitka uzgajaju se dvije vrste kafe, arabika i robusto. Kafa arabika dominira na svjetskim plantažama i obuhvata od 75 do 80 odsto ukupne proizvodnje. Poznavaoci kafe ističu da je osnovna razlika između ove dvije vrste u ukusu, odnosno arabika sadrži jedan i po odsto kofeina, dok je robusto gotovo duplo jača. Ugostitelji zadovoljni Predsjednik Udruženja radnika ugostiteljstva i turizma RS Željko Tatić kaže za “Glas Srpske” da je evidentno da je potrošnja kafe porasla i u ugostiteljskim objektima. – Od kilograma kafe u ugostiteljskim objektima pripremimo oko 120 šoljica kafe. Koliko je kafa značajna za opstanak ugostiteljstva potvrđuje podatak da sve više ugostitelja otvara kafeterije – rekao je Tatić.

Više...

U BiH duplo više žena od muškaraca u najkasnijoj životnoj dobi

Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine objavila je ove sedmice novu publikaciju “Žene i muškarci u BiH”, koja obuhvata podatke iz različitih statističkih i drugih oblasti, razvrstane po spolu i daju prikaz položaja žena i muškaraca u bh. društvu.

Prema Popisu stanovništva, domaćinstava i stanova provedenom u Bosni i Hercegovini 2013. godine u BiH je živjelo 3.531.159 osoba, od čega 1.798.889 žena i 1.732.270 muškaraca

Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine objavila je ove sedmice novu publikaciju “Žene i muškarci u BiH”, koja obuhvata podatke iz različitih statističkih i drugih oblasti, razvrstane po spolu i daju prikaz položaja žena i muškaraca u bh. društvu.

Kako kaže direktor Agencije Velimir Jukić, ovakvim publikacijama ta institucija ima namjeru dati svojevrstan doprinos u postizanju jednakosti i ravnopravnosti spolova.

Publikacija se bavi različitim oblastima poput zdravstva i mortaliteta, obrazovanja, nauke i istraživanja, zaposlenosti, socijalne zaštite, kriminaliteta, političke vlasti, javne uprave i nasiljem nad ženama.

Prema Popisu stanovništva, domaćinstava i stanova provedenom u Bosni i Hercegovini 2013. godine u BiH je živjelo 3.531.159 osoba, od čega 1.798.889 žena i 1.732.270 muškaraca.

 

Prema Popisu stanovništva, domaćinstava i stanova provedenom u Bosni i Hercegovini 2013. godine u BiH je živjelo 3.531.159 osoba, od čega 1.798.889 žena i 1.732.270 muškaraca

Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine objavila je ove sedmice novu publikaciju “Žene i muškarci u BiH”, koja obuhvata podatke iz različitih statističkih i drugih oblasti, razvrstane po spolu i daju prikaz položaja žena i muškaraca u bh. društvu.

Kako kaže direktor Agencije Velimir Jukić, ovakvim publikacijama ta institucija ima namjeru dati svojevrstan doprinos u postizanju jednakosti i ravnopravnosti spolova.

Publikacija se bavi različitim oblastima poput zdravstva i mortaliteta, obrazovanja, nauke i istraživanja, zaposlenosti, socijalne zaštite, kriminaliteta, političke vlasti, javne uprave i nasiljem nad ženama.

Prema Popisu stanovništva, domaćinstava i stanova provedenom u Bosni i Hercegovini 2013. godine u BiH je živjelo 3.531.159 osoba, od čega 1.798.889 žena i 1.732.270 muškaraca.

Međutim, koeficijent maskuliniteta koji predstavlja broj muškaraca na 100 žena pokazao je da je najveća stopa maskuliniteta u starosnoj grupi od 15 do 19 godina starosti, gdje na 100 žena dolazi skoro 106 muškaraca.

Idući prema starijoj životnoj dobi, stopa maskuliniteta ima tendenciju opadanja, pa od 45 godina i više, u populaciji ima više žena nego muškaraca, te od tog perioda koeficijent maskuliniteta naglo opada, a najniži je u starosnoj grupi 85+ i bilježi vrijednost od 47,6, što znači da u najkasnijoj životnoj dobi, na 100 žena dolazi oko 48 muškaraca.

Kada je u pitanju prirodni priraštaj, od 2009. godine u BiH postoji trend negativnog prirodnog priraštaja. Ukupna stopa fertiliteta je u 2017. godini bila najviša u Turskoj (2,07), a od zemalja Evropske unije u Francuskoj (1,90), dok je najniža bila u Bosni i Hercegovini i Malti (1,26).

Prosječna starost majke prema rođenju prvog djeteta je u periodu od 2014. do 2018. godine, porasla s 26,9 na 27,4 godine, a statistika donosi i podatak da od ukupnog broja vanbračne djece, kod 82 posto roditelji žive zajedno.

Novi bilten donosi podatke i o prekidu trudnoće u 2017. i 2018. godine koji pokazuju da se polovina prekida trudnoće dogodila kod majki starosne grupe od 30 do 39 godine.

U 2018. godini sklopljeno je 1.200 brakova više u odnosu na 2014. godinu te je sklopljeno ukupno 19.911 brakova. Prosječna starost nevjeste pri zaključenju prvog braka u 2018. godini je bila 27,1 godina, a kod mladoženje 29,7 godina života.

U posljednjoj deceniji je zabilježen trend stalnog povećanja godina starosti pri sklapanju prvog braka, što znači da žene i muškarci sve kasnije stupaju u brak.

U 2018. godini došlo je do razvoda 3.091 braka. Najveći broj razvoda i kod žena i kod muškaraca desio se u životnoj dobi od 40 do 49 godina.

Prosječna starost umrlih žena u 2014. godini bila je 75,8 godina, a muškaraca 70,4, dok je u 2018. godini prosječna starost umrlih žena 76,8 godine, a muškaraca 71,4 godine, što znači da se stanovništvo u BiH duže živi u odnosu na posmatrani period.

Nasilnih smrti (nesretan slučaj, samoubistvo i ubistvo) u 2018. godini bilo je 1.000, od čega su nasilnom smrti preminule 233 žena i 767 muškaraca.

Kada su u pitanju podaci koji se odnose na unutrašnja migraciona kretanja stanovništva BiH u 2018. godini, broj doseljenih/odseljenih stanovnika iznosio je 29.379, od čega je bilo 17.611 (60 posto) žena i 11.768 (40 posto) muškaraca.

U školskoj 2018/2019. godini u BiH su bile 359 predškolske ustanove, što je za 8,1 post više ustanova u odnosu na prethodnu godinu, pri čemu je i broj djece korisnika predškolskih ustanova porastao.

Broj učenika u osnovnim i srednjim školama se iz godine u godinu smanjuje. U školskoj 2018/2019. godini više od polovine srednjoškolaca je pohađalo tehničke škole, dok je svaki četvrti srednjoškolac pohađao gimnaziju.

Razlike u spolnoj zastupljenosti su najveće u stručnim školama, u kojima je oko 70 posto muškaraca, a u drugim vrstama srednjih škola, zastupljenije su učenice.

Od ukupnog broja srednjoškolaca, svaka treća učenica i svaki peti učenik su uključeni u opće srednje obrazovanje. Na ukupnom nivou, u 2019. godini je tri četvrtine srednjoškolaca pohađalo stručne srednje škole i taj trend je konstantan kroz godine.

Postignuće u visokom obrazovanju je indikator koji se definira kao procenat osoba starosti od 30 do 34 godine koje su uspješno završile tercijarno obrazovanje (fakultete/akademije/univezitete), a prema tom indikatoru u BiH je za 9,6 posto više žena završilo srednje obrazovanje u odnosu na muškarce.

Prema podacima Ankete o obrazovanju odraslih, u 2016. godini više od polovine stanovništva BiH nije govorilo nijedan strani jezik (61 posto), dok je 30,8 posto stanovništva govorilo jedan, a osam posto više od jednog stranog jezika.

Zakon o ravnopravnosti spolova u BiH propisuje da svi statistički podaci i informacije koji se prikupljaju, evidentiraju i obrađuju u državnim tijelima na svim nivoima, javnim službama i ustanovama, državnim i privatnim preduzećima i ostalim subjektima, moraju biti iskazani po spolu.

Više...

Katolički školski centar u Zenici, škola s tri vjeronauke: Ovo je put kojim BiH treba ići

  • Objavljeno u BiH

Katolički školski centar Sveti Pavao u Zenici ove godine obilježava 25 godina postojanja koje je obilježio kontinuiran rast, kako ustanove tako i obrazovanja polaznika.
Nakon što je Vrhbosanska nadbiskupija 1994. u Sarajevu osnovala Katolički školski centar Sv. Josip, početkom sljedeće godine rađa se inicijativa da se to isto učini i u Zenici. Ne treba zaboraviti da je to vrijeme kada je u Bosni i Hercegovini još uvijek trajao rat. A ponuđenu ideju s oduševljenjem prihvaćaju predstavnici hrvatskoga političkog, kulturnog i vjerskoga života u Zenici.

Škola obuhvata osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje, odnosno, gimnaziju, a iz godine u godinu, od početka 1995. godine do danas broj upisanih polaznika u Katolički školski centar je u porastu. U školskoj 1995./1996. godini upisana su 423 učenika, dok je u 2019./2020. školskoj godini upisano 507 učenika.

Kvalitetan odgoj i obrazovanje jedini ciljevi ustanove

 

U razgovoru za Klix.ba ravnatelj Vlatko Rošić kaže da je s obzirom na odlazak ljudi iz BiH i slab natalitet broj upisane djece zapravo ponos ove obrazovne institucije koja svojim programom nudi dosta kvalitetnije obrazovanje nego državne škole.

"Mi u Katoličkom školskom centru se doista trudimo pružiti kvalitetan odgoj i obrazovanje učenicima čiji roditelji odluče upisati svoju djecu u Osnovnu školu ili Gimnaziju našega Centra. Naravno da i ostale škole u našem gradu i državi rade hvale vrijedan i potreban zadatak odgoja i obrazovanja. Stoga mi ne želimo biti zamjena za državne škole, nego pružiti još jednu dimenziju više i ponuditi nešto novo u odnosu na ustaljeni sustav obrazovanja. Zato smo i naših sedam Katoličkih školskih centara u BiH (Sarajevo, Zenica, Tuzla, Travnik, Žepče, Banja Luka i Bihać) ujedinili u nešto što smo nazvali 'Sustav katoličkih škola za Europu' iz čega proizilazi put kojim želimo ići i vrijednosti kojima stremimo već 25 godina", govori Rošić.

Pojašnjava da u skladu s tim univerzalnim vrijednostima i onim što nude, mogu sagledavati i interes roditelja za upis svoje djece u škole njihovog centra i ostalih katoličkih školskih centara u BiH, bez obzira na vjersko ili svjetonazorsko i etničko ili bilo koje drugo opredjeljenje.

"Ja bih rekao da se kvantiteta interesa za upis, ogleda upravo u kvalitetu odgoja i obrazovanja koji mi nudimo. Stoga možemo reći da smo zadovoljni s interesom roditelja da nam povjere svoju djecu, uzevši u obzir pad nataliteta i odljev ljudi iz Bosne i Hercegovine. Budući da sam cijeli svoj svećenički rad, već 15 godina u Katoličkim školskim centrima i to najprije tri godine u Sarajevu kao odgojitelj u Internatu, nakon toga punih deset godina kao ravnatelj u Tuzli i evo ovdje u Zenici već treću godinu, mogu samo konstatirati da unatoč svim izazovima, ovo je jedan lijep posao i zadatak, jer se radi s onim najvrjednijim na ovom Svijetu, a to su mlada ljudska bića", kaže Rošić u razgovoru za Klix.ba.

Više od 20 vannastavnih aktivnosti, tri vjeronauke

 

Podrška ne izostaje ni od kantonalnog ministarstva obrazovanja Zeničko-dobojskog kantona s obzirom da je njihova škola na budžetu kantona zbog čega su neizmjerno zahvalni.

"Za ostala kapitalna ulaganja, od adaptacije i dogradnje školskih prostorija i renoviranja već postojećih, smo se snalazili i snalazimo preko stranih donatora, prvenstveno katoličkih institucija iz Europe i Svijeta. Naravno da nam je osim ovih bitnih troškova koje pokriva ministarstvo, itekako važno da nas prepoznaju kao partnere u odgoju i obrazovanju, jer kao što smo konstatirali da naše škole upisuju svi učenici bez obzira na opredjeljenja njihovih roditelja i time mi vršimo ulogu koju vrše i ostale škole, stoga je i pravedno da nas finansijski podržavaju. Također nam je bitno da prepoznaju naše vlastitosti, koje se najprije vide u našem nastavnom planu i programu, našim Uredbama i propisima te izvannastavnim i izvan školskim aktivnostima po kojima smo prepoznatljivi", govori ravnatelj Katoličkog školskog centra u Zenici za Klix.ba.

Ova škola ima više od 20 vannastavnih aktivnosti, a ako nije jedina, onda je sigurno među rijetkima koja ima tri vjeronake.

"Upravo smo po tim izvannastavnim i izvan školskim aktivnostima prepoznatljivi, što sam već spomenuo, i to je ono što želimo ponuditi kao jednu dimenziju više o odgoju naših učenika. Cilj je da učenici i izvan redovite nastave, borave u školi radeći razne aktivnosti, projekte i radionice te se tako ostvari onaj stih iz himne naših centara koje su sastavili naši učenici: 'naše su škole naš drugi dom'. Što se tiče tri konfesionalna vjeronauka za učenike čiji se roditelji odluče bilo za katolički, islamski ili pravoslavni vjeronauk ili predmet moral i etiku, ukoliko se ne odluče niti za jedan od tri spomenuta vjeronauka, je upravo ono što želimo ponuditi današnjem društvu u Bosni i Hercegovini", s ponosom je kazao Rošić.

Upravo s ovakim programom žele javnosti pokazati da je moguće živjeti u različitosti, uvažavajući drugoga i drugačijega, poštujući svačije opredjeljenje, uzimajući u obzir da je to obogaćenje, a ne osiromašenje.

"Čini mi se da je to put kojim bi Bosna i Hercegovina trebala ići, i ako su Katolički školski centri pomogli u tome, a nadamo se da jesmo, onda ćemo sa zadovoljstvom i nadalje doprinositi", zaključio je Rošić u razgovoru za Klix.ba.

Plan Katoličkog školskog centra i ljudi koji vode ovu obrazovnu instituciju je da u narednih 25 godina za svoju djecu osiguraju djetinjstvo što je najveći zadatak u današnjem vremenu kada je kriza kako u državi, tako i u svijetu. Sretni su da su ovih godina to uspijevali te se nadaju da će njihov trud dati rezultate i u narednih 25 godina na način da će kroz odgoj i obrazovanje mladih naraštaja nastaviti najvažniju zadaću ljudskog roda.

Više...
Priključi se za RSS feed

Copyright (c) 2006-2018 portal InfoBrcko.com Sva prava zadržana. Sadržaji objavljeni na portalu InfoBrcko.com se mogu prenositi uz obavezno navođenje izvora i linka na orginalni tekst. info@infobrcko.com