Evropska socijalna politička mreža za potrebe Evropske komisije, sačinila je izvještaj o mjerama i djelovanju entitetskih vlada- Vlade Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine na suzbijanju negativnih posljedica na ekonomiju usljed pandemije virusa korona. 

Diskusija o strukturi poslovnog sektora traje dvadesetak godina, a zanimljiva je posljednja teza Svjetske banke u BiH.

Šef Odjeljenja za obrazovanje Vlade distrikta Brčko Senad Osmanović rekao je, sumirajući tok nastave u prvih sedam dana školske godine, da su prema zvaničnim informacijama dva učenika srednjih škola pozitivna na virus korona.

U nastavku 84. redovne sjednice Vlada Brčko distrikta BiH danas je usvojila Pravilnik o načinu i uslovima za podsticaj u poljoprivrednoj proizvodnji za 2020. godinu u iznosu od 12 miliona konvertibilnih maraka.

Na 116. redovnoj sjednici Vlada Brčko distrikta Bosne i Hercegovine dala je saglasnost za potpisivanje Sporazuma o međusobnim pravima i obavezama u vezi s nabavkom vakcine putem mehanizma za globalni pristup vakcini za sprečavanje COVID-19 (COVAX).

Predsjednik Udruženja turističkih privrednika u BiH Senad Halilović izjavio je da su zahvalni Vijeću ministara BiH što je konačno otvorilo granice za sve strane državljane uz negativan test na koronavirus ne stariji od 48 sati, ali da svi nivoi vlasti trebaju znati da je ta odluka kasnila više od četiri mjeseca.

Dodao je da je 2020. za turizam, hotelijerstvo, transport i mnoge druge djelatnosti u potpunosti izgubljena.

Halilović je istakao da su udruženja poslodavaca, turističkih privrednika, hotelijera, privredne komore i Federalno ministarstvo za turizam i okoliš proteklih sedam mjeseci koordinirali aktivnosti i uporno i svakodnevno apelirali na Vijeće ministara da još od 1. juna otvore granice, što se nije desilo i zbog čega naša najugroženija privreda ima gubitke koji do sada iznose više milijardi KM.

– Takvi ogromni gubici prihoda u 2020. će za posljedicu imati manje novca u budžetima u iznosima više od pola milijarde KM. Do kraja 2020. će ti gubici biti znatno veći i tek tada će svima u Vijeću ministara biti jasno kakve su štete proizvele zakašnjele odluke – naveo je Halilović.

Ipak, dodaje da će im odluka Vijeća ministara omogućiti da poboljšaju poslovne aktivnosti u 2021., kada očekuju značajno povećanje prihoda i nova zapošljavanja.

– Očekujemo da Vijeće ministara što prije omogući slobodan ulazak u BiH svim stranim državljanima bez uslovljavanja testom koji je veliki trošak za svakog turistu, a po ugledu na Tursku i druge zemlje koje su svoje procedure u potpunosti pojednostavile i svele samo na mjerenje temperature i bez bilo kakvih troškova, ili da troškove testova u budućnosti pokriva Vijeće ministara – poručio je Halilović.

Cijene nafte porasle su danas nakon što su proizvođači zbog oluje u Meksičkom zalivu evakuisali platforme i prekinuli rad, iako postoji bojazan od preplavljenosti globalnog tržišta i pada potražnje.

Barel sirove nafte u SAD poskupio je za 14 centi i sada košta 37,47 dolara. Brent nafta skuplja je za šest centi, pa se barel prodaje za 39,89 dolara.

Obje vrste nafte završile su prošlu sedmicu sa nižim cijenama drugu sedmicu uzastopno, prenio je AP.

Tropska oluja “Seli” dobila je juče na snazi u Meksičkom zalivu i očekuje se da će prerasti u uragan druge kategorije. Oluja je poremetila proizvodnju drugi put za manje od mjesec dana, nakon prolaska uragana “Lora” ovim regionom.

Organizacija zemlja izvoznica nafte /OPEK/ i ostali proizvođači sastaju se 17. septembra da bi razgovarali o poštovanju dogovora o smanjenju proivodnje da bi se podstakao rast cijena.

Analitičari ne očekuju usvajanje dodatnih redukcija.

Ubrzo nakon hapšenja po međunarodnoj potjernici, bivši pripadnik Crvenih beretki Nikola Vida-Lujić (49), koji je ranije osuđen za ratne zločine počinjene Brčkom, ponovo je optužen pred Osnovnim sudom Distrikta.

Tužilaštvo Brčko distrikta BiH podiglo je novu optužnicu protiv njega kojom ga tereti za krivična djela razbojništva i teške krađe izvršena na ovom području 2012. godine.

Optužnicom potvrđenom pred Osnovnim sudom, Vida-Lujić je optužen da je prije osam godina s još jednim nepoznatim licem, s ciljem sticanja protivpravne imovinske koristi, upao u jednu porodičnu kuću u mjestu Potočari, nedaleko od Brčkog, odakle su oborivši je na pod i uz verbalnu prijetnju od vlasnice oduzeli veću količinu novca i zlatni nakit. Sumnja se da je zatim, takođe s nepoznatim licem, provalio u drugu kuću u tom mjestu odakle su, nakon pretresanja svih prostorija, oduzeli kućanske aparate i dijelove pokućstva, odjeće i obuće. On se takođe tereti da je potom pokušao provaliti i u trgovinu SP Čarli u Brčkom, u čemu su ga na poziv građana spriječili pripadnici policije.

Vida-Lujić je do 13. avgusta, kada je izručen BiH, boravio u ekstradicionom pritvoru u Njemačkoj gdje je prethodno uhapšen na osnovu raspisane međunarodne potjernice, koju je 2017. godine po prijedlogu ovog tužilaštva izdao Osnovni sud. Po izručenju, Granična policija BiH lišila ga je slobode na međunarodnom aerodromu u Sarajevu, a zatim predala u nadležnost lokalnom pravosuđu. Tužilaštvo Distrikta je bez odlaganja predložilo sudu da osumjičenom odredi pritvor što je sud i prihvatio omogućivši time Tužilaštvu da završi istragu, što ranije usljed njegove nedostupnosti nije bilo moguće.
Po drugi put predmetom međunarodne saradnje u krivičnim stvarima

Nikola Vida-Lujić pravosnažno je osuđen za ratni zločin protiv civilnog stanovništva izvršen silovanjem žene bošnjačke nacionalnosti sredinom 1992. godine u Brčkom. Apelacioni sud u Beogradu je početkom godine potvrdio presudu Višeg suda u tom gradu kojom je osuđen na kaznu zatvora od osam godina. Suđenje Vida-Lujiću provedeno je po optužnici Tužilaštva Distrikta, koja je ustupljena nadležnim organima Republike Srbije, čiji je takođe državljanin. Za vrijeme suđenja Tužilaštvo Distrikta osiguralo je međunarodnu pravnu i logističku pomoć pravosuđu Republike Srbije kontinuirano djelujući da teška krivična djela počinjena na ovom području ne ostanu nekažnjena.

Izvor: Radio Brčko

Tržište nekretninama u Bosni i Hercegovini se nakon krize izazvane pandemijom koronavirusa polako vraća u normalu. Prometuje se stanovima, kućama, zemljištem…, ali to još nije na nivou prošlih godina.

- Osjeti se nedostatak dijaspore i stranaca, prvenstveno Arapa, za realizaciju velikih poslova. Zemljište u okolini Sarajeva proteklih godina redovno su kupovali upravo Arapi, to u 2020. nije slučaj. S druge strane, lokalno tržište radi normalno. Povećan je broj ljudi u Kantonu Sarajevo koji prodaju apartmane jer u proteklih šest-sedam mjeseci nisu imali kome izdavati te prostore. Oni koji su opterećeni velikim kreditima prisiljeni su ih prodavati. Proteklih godina kupovali su velike stanove, od njih pravili nekoliko apartmana za izdavanje, od čega bi vraćali kredite i imali određenu zaradu. Sada ne mogu vraćati rate, niti zarađivati, pa im je opcija prodaja nekretnina – kaže Mirza Hadžijahić, direktor agencije Rental.

Iz agencije Saraj City također su naglasili da je veliki problem nedolazak dijaspore ovog ljeta.

- Cijene nekretninama ne padaju, ljudi pokazuju interes, ali im problem predstavlja dobijanje hipotekarnih kredita u bankama – istakli su u Saraj Cityja.

U Mostaru se tokom pandemije pojavio neobičan trend.

Blagaj i njegova okolina su posebno poželjna destinacija za Bosance

- Imamo veliku potražnju za zemljištem, i to Bosanaca koji "sele" u Hercegovinu. Traži se zemlja i vikend kuće u okolini Blagaja, Čapljine…. Jednostavno, veća je potražnja od ponude. S druge strane, nedolazak dijaspore imao je značajan negativan utjecaj na tržište nekretnina u ovom dijelu Hercegovine – govori Elvedin Ćatić, direktor agencije Kartel.

Tuzla se može pohvaliti da se tržište nekretninama, prije svega stanovima, vratilo u normalu.

- Što se tiče same Tuzle, građani za kupovinu stana uzimaju hipotekarne kredite jer imaju povoljne kamate. Cijene stanova u Tuzli su veoma skočile, kvadrat u novogradnji košta između 2.500 i 3.000 KM. Jednostavno, manjak je stanova, a potražnja je velika, pogotovo ljudi iz unutrašnjosti Tuzlanskog kantona. Uskoro bi se u Tuzli trebalo graditi šest stambenih zgrada, a već je 40 posto stanova rezervisano – istakli su nam u agenciji Tk nekretnine.

U zeničkoj agenciji Flash su nam kazali da su većinom traženi stanovi, kuće u manjem broju.

- Očekujemo pozitivan efekat nakon što je dozvoljen ulazak svim strancima u BiH. Samo se plašimo da se zakasnilo s ovom mjerom - smatraju u agenciji Flash.

Cijene nekretnina u Banjoj Luci ostale su iste.

- Nešto je manja potražnja nego prošlih godina, ali nije loše. Nedolazak dijaspore utjecao je na obim poslovanja – rečeno nam je u banjalučkoj agenciji Kvadratnekretnine.

Izvor: Faktor

Građani Srbije koji se nalaze u inozemstvu, samim tim i u Bosni i Hercegovini, morat će se po povratku u matičnu zemlju javiti epidemiologu i svom porodičnom ljekaru, odlučeno je na sjednici Kriznog štaba.

Kako piše Blic, ova odluka stupit će na snagu u petak 18. septembra u 18 sati, tako da svi građani koji ljetuju u inostranstvu imaju vremena da se vrate u Srbiju.

“Ono što je veoma bitno je da su sve zemlje u okruženju bilježile porast broja novozaraženih. Crna Gora se nalazi na trećem mestu, na tom spisku su i Hrvatska i Bosna i Hercegovina. Kod nas je situacija znatno povoljnija. Ovom prilikom apelujemo na sve naše građane koji se nalaze u tim zemljama da se vrate u Srbiju do petka. Od petka u 18 sati se uvodi nadzor za sve putnike koji ulaze iz tih zemalja da bi se smanjio rizik. Apelujemo na sve građane da se vrate u svoju zemlju, jer ćemo nakon toga imati drugačiji režim”, rekla je zamjenica direktora Instituta Batut i članica državnog Kriznog štaba, Darija Kisić-Tepavčević.

Ona je istakla da je nadzor od 10 dana po preporukama Svjetske zdravstvene organizacije.
“Ove zemlje smo naveli jer se tu nalazi najveći dio naših građana. U dosta zemalja je gora epidemiološka situacija nego u našoj zemlji”, dodala je Kisić-Tepavčev.

Izvor: https://radiosarajevo.ba