Na inicijativu generalnog direktora BH Telecoma Sedina Kahrimana i članova Uprave BH Telecoma danas je održan sastanak sa predstavnicima šest bh. nogometnih klubova i to FK Sarajevo, FK Željezničar, FK Sloboda, FK Velež, FK Tuzla City i FK Čelik, a povodom najave početka zajedničke partnerske saradnje u vrijednosti od skoro milion KM u naredne tri godine.

Brčanski „Merhamet“ danas je podjelio 3,5 tone kurbanskog mesa, onima kojima je to najpotrebnije u 20 Mjesnih zajednica Distrikta. Meso je nabavljeno od certificiranog dobavljača iz BiH, a sredstva od 44.000 maraka, osigurana su donacijama samih građana iz Brčkog i dijaspore.

“Ove godine je brčanski Merhamet uspio na bazi donacija prikupiti 156 uplata, čime je osigurano oko 2.000 kurbana koji su razdjeljeni socijalno najugroženijima. Sretni smo što bar na trenutak kroz ovakve akcije pokažemo našim sugrađanima slabijeg materijalnog stanja da ih nismo zaboravili i to ćemo činiti i ubuduće kroz razne vidove pomoći“, kazao je novi predsjednik Merhameta Brčko distrikta BiH, Suvad Alagić.

Alagić je ovom prilikom podsjetio da je Merhamet aplicirao i za sredstva iz budžeta Distrikta te kako vjeruje da će kvalitetno napisan projekat dobiti podršku i na osnovu iste biti obavljena nova podjela, ovoga puta humanitarnih roba, koja je planirana već krajem septembra.

Izvor: Radio Brčko

Reisu-l-ulema Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović pozdravio je današnju odluku visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu Valentina Inzka kojom se, između ostalog, zabranjuje i kažnjava negiranje genocida.

U saopćenju reisu-l-uleme se kaže kako je ovo "dugo očekivana odluka za koju smo se svi nadali da će je donijeti domaća državna zakonodavna tijela".

- Nažalost, godinama nakon rata i nakon utvrđenih činjenica pred domaćim i međunarodnim sudovima, ne samo da u nekim krugovima nije došlo do suočavanja sa prošlošću, nego se negiranje genocida i drugih sistematskih zločina kao i veličanje ratnih zločinaca u posljednje vrijeme samo intenziviralo.

Zato je ovo bitan i hrabar korak na putu suočavanja sa prošlošću, izgradnje mira i povratka povjerenja. Ovo nije samo simboličan znak pravde za žrtve i njihove porodice već vrlo konkretan korak za porodice koje više neće gledati kako se nad njihovom žrtvom iživljavaju i naslađuju oni koji su izbjegli svjetovnoj pravdi - kaže se u saopćenju reisu-l-uleme Kavazovića.

Dodaje se kako je ovo jedinstvena prilika da se zarad budućih generacija zaustavi negiranje genocida i veličanje zločinaca, te prilika da svi krenemo naprijed, odamo počast svim nevino stradalim i jasno osudimo politike koje su dovele do podjela i zločina.

- Ovo je jedina ispravna odluka i tračak nade za svjetliju budućnost ovih prostora u kojoj neće biti mjesta za zločinačke ideologije i nositelje mržnje i razdora među narodima, nikada ne treba gubiti nadu u Božiju pravdu i dobre ljude - kaže se na kraju saopćenja reisu-l-uleme Huseina ef. Kavazovića.

Izvor: Faktor

Čestitam Valentinu Inzku na odluci da nametne odredbe Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine kojima se zabranjuje negiranje genocida, poručio je Bakir Izetbegović, predsjednik SDA i predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine.

- To je ljudska i civilizacijska odluka u korist, na prvom mjestu, porodica žrtava genocida. Ovom odlukom visoki predstavnik je pomogao građanima Bosne i Hercegovine, učvrstio je autoritet svog nasljednika, skinuo je hipoteku genocida sa vrata časnijem dijelu srpskog naroda, i sa dignitetom zavšio svoj mandat u BiH - istakao je Izetbegović.

Izvor: Faktor

Visoki predstavnik Valentin Inzko nametnuo je zakonske odredbe koje se odnose na zabranu negiranja genocida, saopćeno je iz OHR-a.

Inzko je promijenio odredbe Krivičnog zakona BiH.

“Zakon koji slijedi i koji čini sastavni dio ove odluke stupa na snagu, kako je predviđeno u članu 2., privremeno, sve dok Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ne usvoji ovaj zakon u odgovarajućem obliku, bez izmjena i dopuna. bez pridržanih uvjeta. Ova odluka stupa na snagu odmah i bit će objavljena na službenoj web stranici Ureda visokog predstavnika i u “Službenom glasniku Bosne i Hercegovine” bez odgađanja”, saopćeno je iz OHR-a.

Ovo su izmjene Krivičnog zakona BiH.

„Ko javno potiče na nasilje ili mržnju usmjerenu prema skupini osoba ili članu takve skupine definiranom pozivanjem na rasu, boju kože, vjeru, porijeklo ili nacionalno ili etničko podrijetlo, kada to ponašanje ne predstavlja kazneno djelo iz stavka (1) ovog članka,kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

Ko god javno odobrava, poriče, grubo banalizira ili pokušava opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravomoćnom presudom prema Povelji Međunarodnog vojnog suda priloženoj Londonskom sporazumu od 8. kolovoza 1945. ili od strane Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju ili Međunarodnog kaznenog suda ili suda u Bosni i Hercegovini, usmjeren protiv skupine osoba ili člana takve skupine definirane u odnosu na rasu, boju kože, vjeru, porijeklo ili nacionalnost ili etničko porijeklo, kada se ponašanje provodi na način koji vjerojatno potiče na nasilje ili mržnju protiv takve skupine ili člana takve skupine, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Ko kazneno djelo iz stava 1. do 3. ovog članka počini javnim širenjem ili distribucijom traktata, slika ili drugog materijala, kaznit će se kaznom zatvora najmanje godinu dana.

Ako se kazneno djelo iz stavaka (1) do (3) ovog članka provodi na način koji bi mogao poremetiti javni mir i red ili koje prijeti, vrijeđa ili vrijeđa, počinitelj kaznit će se kaznom zatvora najmanje tri godine.

Ko dodijeli priznanje, nagradu, spomen, bilo kakvu uspomenu ili bilo koju privilegiju ili slično osobi koja je pravomoćno osuđena za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin ili imenuje javni objekt kao što je ulica , trg, park, most, institucija, zgrada, općina ili grad ili slično ili registrira marku, nakon ili pod imenom osobe koja je pravomoćno osuđena za genocid, zločine protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili tko god veliča osobu osuđenu pravomoćnom presudom za genocid, zločine protiv čovječnosti ili ratni zločin na bilo koji način, kaznit će se kaznom zatvora najmanje tri godine. ”

Stav (2) koji postaje stavak (7) mijenja se i glasi:
„(7) Počinitelj kaznenog djela iz stavaka (1) do (4) ovog članka koji je službena ili odgovorna osoba ili je zaposlen u instituciji vlasti ili bilo kojem tijelu financiranom iz javnog proračuna, kaznit će se kaznom zatvora najmanje tri godine. ”

Izvor: Istraga

Izložba radova Priče na točkovima, autora Admira Bilalovića, jučer je otvorena u Brčkom. Izložba sadrži 30 radova rađenih u tehnici duboki reljef kojima je predstavljen razvoj cestovnih vozila.

Bilalović je sve radove poklonio djeci koja žive u Domu za djecu bez roditeljskog staranja u Tuzli.

Autor izložbe je kazao da mu je motiv za projekat bilo vlastito iskustvo koje je stekao radeći u Saobraćajnoj školi u Tuzli kada se susretao sa učenicima koji su bili štićenici Doma za nezbrinutu djecu.

"Stekao sam utisak da je riječ o izuzetno prostojnoj i lijepo odgojenoj djeci. Također, poznato mi je da ta djeca odrastaju u adekvatnim uvjetima kada je riječ o hrani i prostoru u kojem borave. Međutim, prilikom posjete Domu imao sam osjećaj da je taj prostor je bez dodatnih sadržaja koji su bitni za razvoj mašte i kreativnosti. Zbog toga mi se učinilo da bi moji radovi barem malo mogli obogatiti prostor Doma, a istovremeno želja mi je potaknuti i druge koji se bave umjetnošću i kreativnim radom da daju svoj doprinos realizaciji ove ideje", kazao je Bilalović za Fenu.

Otvaranju izložbe je prisustvovao i bivši štićenik Doma za nezbrinutu djecu u Tuzli Edin Šerifović koji je danas profesor fizičke kulture. On je kazao da djeci koja odrastaju u Domu ne nedostaje ništa, osim malo više ljubavi i pažnje koje se mogu iskazati aktivnostima poput Bilalovićeve.

"Danas kao volonter sa kolegama pokušavam na različite načine učestvovati u edukativnim aktivnostima koje se realiziraju u Domu, bilo da je riječ o instruktivnoj nastavi bilo o kreativnim radionicama i ono što mogu primijetiti je da ta djeca posebno doživljavaju bilo kakav dodatni sadržaj koji bi obogatio njihovu svakodnevicu", kazao je Šerifović.

Admir Bilalović je rođen u Brčkom 1961. godine. Saobraćajni fakultet je završio u Sarajevu, a na Elektrotehničkom fakultetu u Banjoj Luci je stekao specijalističko obrazovanje iz informatike i računarstva. U posljednjih 12 godina radi u Odjeljenju za obrazovanje Vlade Brčko distrikta BiH na poslovima stručnog savjestnika za edukaciju u saobraćaju.

Autor je priručnika Put u sigurnu vožnju i Kako pripremiti dijete za sigurno učešće u saobraćaju, slikovnice i multimedijalnog CD-a Šareni putokaz, te predstave pozorišta sjenki Kaciga.

Izvor: Radio Sarajevo

Nakon nekoliko godina pravne bitke, roditelji i učenici Osnovne škole "Petar Kočić" iz Konjević Polja kod Bratunca dobili su presudu Ustavnog suda Bosne i Hercegovine kojom je utvrđena diskriminacija đaka bošnjačke nacionalnosti jer im nije osigurano pravo na obrazovanje na maternjem, bosanskom jeziku. Presuda Ustavnog suda BiH objavljena je nedavno u Službenom listu BiH.

Apelaciju Ustavnom sudu su 2019. godine podnijela 34 apelanta, odnosno roditelji i djeca.

- Ustavni sud je direktno utvrdio diskriminaciju djece i roditelja zbog nemogućnosti korištenja maternjeg jezika u nastavnom programu i zbog nemogućnosti da se njihov maternji jezik zove bosanski. Postupak je dugo trajao, osam-devet godina. Većina te djece su već izašla iz osnovne škole, većina se ispisala i prebacila u drugu školu. Utvrđeno je da su bili diskriminirani – kazao nam je advokat Nedim Ademović, koji ih je zastupao na sudu.

Iako dosta ove djece nisu više osnovci, Ademović je istakao da je ova presuda važna za buduće generacije.

- Ta odluka će imati značaja za bilo koje drugo dijete prema kojem se tako postupa. Vodit ćemo postupak do kraja – dodao je Ademović.

Put koji su prošli ovi roditelji i djeca nije bio lagan.

Nakon što je Ustavni sud još 2015. godine utvrdio kršenje prava na suđenje u razumnom roku, 2017. godine je Osnovni sud u Srebrenici donio prvostepenu presudu i utvrdio da ih je škola koju su tužili diskriminirala na etničkom i jezičkom osnovu. Uskraćeno im je jednako pravo u odnosu na djecu srpske nacionalnosti kada je u pitanju obrazovanje na maternjem, bosanskom jeziku, i to pravo da svoj maternji jezik nazovu bosanski jezik, da se u procesu obrazovanja koriste udžbenicima na bosanskom jeziku, pravo da koriste svoj maternji jezik u procesu obrazovanja u pisanoj i verbalnoj formi i pravo na ravnopravnu upotrebu latiničnog pisma.

Školi je tada bilo naloženo da poduzme sve da eliminira diskriminaciju.

U pitanju su bili učenici od prvog do petog razreda. Istovremeno, djeca bošnjačke nacionalnosti u područnoj školi u Konjević Polju, učenici od šestog do devetog razreda, imali su zastupljenu nacionalnu grupu predmeta, za razliku od ovih mlađih đaka.

- Osnovni sud je naveo da tužena nije dokazala da za takav proces obrazovanja ima argumente u zakonskim propisima. Naprotiv, pozitivni propisi, i to Okvirni zakon, obavezuju entitet RS da sistem obrazovanja bude takav da razvija svijest o vlastitom kulturnom identitetu, jeziku i tradiciji na način primjeren civilizacijskim tekovinama, uz uvažavanja drugih i drugačijih, uz poštovanje različitosti i slično – dio je presude Ustavnog suda.

Ustavni sud podsjeća da je ovakvo postupanje prema osnovcima od prvog do petog razreda dovelo do protesta, ispisivanja iz škole, upisa i školovanja u improviziranim terenskim centrima škole iz Sarajeva, sa znatnim troškovima i u neadekvatnim uvjetima. Pokrenuti su i prekršajni postupci protiv roditelja zbog ispisa djece iz škole.

Ipak, 2018. godine je, odlučujući o žalbama, Okružni sud u Bijeljini donio presudu kojom je u potpunosti odbio tužbeni zahtjev roditelja i djece. Potom je Vrhovni sud RS-a odbio reviziju kao neosnovanu, zbog čega je sve završilo na Ustavnom sudu 2019. godine, kada je podnesena apelacija protiv presude Vrhovnog suda.

Presudom je Ustavni sud, između ostalog, utvrdio da je došlo do proizvoljne primjene relevantnog prava, i to prvenstveno odredbi Zakona o zabrani diskriminacije. Utvrdili su povredu prava na pravično suđenje, ukinuli presudu Vrhovnog suda i vratili mu predmet kako bi po hitnom postupku donio novu odluku.

Izvor: Faktor

Visoki predstavnik Valentin Inzko posjetio je mezarje u Sućeski i odao poštu Hatidži Mehmedović, danas na treću godišnjicu njene smrti.

Hatidža Mehmedović je najsnažnija osoba koju sam upoznao u životu. Njena lavovska borba za istinu i pravdu, njena lucidnost, razboritost i požrtvovanost za čovjeka, kojoj sam imao priliku svjedočiti godinama, dovela me danas na njen mezar, na treću godišnjicu otkad je ta žena velikog srca preselila u ljepši svijet, svojim sinovima i suprugu - kazao je tom prilikom Inzko.

Kaže da je imao veliku potrebu pokloniti se toj impresivnoj ženi od koje je naučio da je "oprost vrhunac ljubavi".

-Kad iz usta majke, kojoj su ubijena oba sina koje je sahranila tek 2010. godine, čujete da govori o 'nužnosti pomirenja', kad je čujete da vapi za riječi 'oprosti' ili pak koja javno pozove sve 'koji su sudjelovali u genocidu da mogu doći na komemoraciju ili neki drugi dan ako imaju potrebu na mezarju zatražiti oprost od žrtava da bi našli svoj mir, da su svi dobrodošli', čovjek se uistinu zapita odakle jednoj majci tolika snaga i sabranost. To je majka koja je pateći, trpeći svoju bol do neba, duhovno, već za ovozemaljskog života, stigla u nebeske visine - ističe Inzko.

Dodaje kako ga je Hatidža inspirirala da radi na projektu “Oprostom pobjeđuje čovječanstvo”. Dosad planetarno poznata Srebrenica po genocidu na koncu 20. vijeka, trebala bi postati, navodi visoki predstavnik, planetarni simbol snage oprosta Majke.

- Svi mi živimo u istoj kući. Ako se nastavimo stalno svađati svima će biti loše. Bez pomirenja i oprosta ovdje niko nema budućnosti. Ni još nerođena djeca neće imati budućnosti ako se mi ne pomirimo s našim komšijama, kazala mi je ta velika, mudra žena u zenitu svog života, a ja sam to zabilježio kao Hatidžin testament. Danas želim javno uputiti taj Hatidžin testament svim građanima ove napaćene države na promišljanje - apostrofirao je na koncu visoki predstavnik, saopćeno je iz OHR-a.

Izvor: Faktor

Privredna komora Brčko distrikta aktivno radi na izradi regulacionog plana za poslovnu zonu Brod, koji je inicirao brčanski Zavod za planiranje, projektovanje i razvoj, pri čemu privrednici preko komore učestvuju u stvaranju podloge za svoja buduća poslovanja.

Kako je za Klix.ba kazala Sanela Hadžajlić, potpredsjednica Privredne komore Brčkog, poslovna zona je osnovna infrastruktura za privrednike i biznis, a pokretanje prve poslovne zone u Brčkom imat će značajan pozitivan utjecaj na ovu lokalnu zajednicu.

"Ovo je velika prilika za naše privrednike, ali i za sve investitore, jer sada u adekvatnim uslovima mogu razvijati svoju poslovnu mrežu i saradničke odnose. Prvi put će Brčko dobiti savremeni instrument za razvoj privrede i opšteg razvoja distrikta, što je sigurno atraktivno svima koji razmišljaju o tome gdje da investiraju", istakla je Hadžajlić.

Brčko distrikt, istakla je, ima predviđenih 10 privrednih zona od kojih su, po pitanju izgradnje i infrastrukture, najrazvijenije McGovern industrijska zona i Industrijska zona Brka brdo Šterac. Nijedna zona nije popunjena u potpunosti, a najzastupljenije industrije, kako je kazala Hadžajlić, u poslovnim zonama su drvna, industrija namještaja i proizvodnja PVC stolarije.

"Treba da razumijemo da poslovna zona ne znači samo kompanije koje posluju u okviru nje, nego i nezavisna radna mjesta, što unapređuje ukupnu sliku zaposlenosti u Brčkom. Čak 220 radnih mjesta planirano je u okviru projekta izgradnje poslovne zone Brod. Privredna komora Brčko distrikta je tu da s kompanijama članicama uradi sve što treba da se čuje glas privrednika i da maksimalno iskoristimo potencijal koji zona omogućava", poručila je Hadžajlić.

U izradi regulacionog plana za poslovnu zonu Brod, kako je ranije kazao Ismet Dedeić, direktor Zavoda za planiranje, projektovanje i razvoj, učestvuju i brčanski privrednici. Dedeić je istakao kako će ovo biti prva poslovna zona u Brčkom te se nada da će nakon toga biti izgrađena i ekonomska zona.

Poslovna zona Brod će zauzimati prostor od 180 hektara, dok će ekonomska zona zauzimati 30 hektara.

Osim Pape, on ne poznaje nijednu visoku dužnost bez regularnog kraja službe, tvrdi Kristijan Šmit (Christian Schmidt) o svojoj novoj ulozi visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, koju će političar CSU i bivši savezni ministar poljoprivrede preuzeti 1. avgusta.