Menu

550x50

EU integracije (208)

Bosna i Hercegovina će danas dobiti kandidatski status EU: Šta će to značiti u praksi?

 

Šefovi vlada država Evropske unije danas će održati zasjedanje na kojem bi se trebala potvrditi preporuka Evropske komisije te Bosni i Hercegovini i zvanično dodijeliti kandidatski status.

Nakon Pregovora o stabilizaciji i pridruživanju koji su započeli 2005. godine te stupanja na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i zahtjeva za članstvo koji je predat 2016. godine, ovo je prvi konkretniji korak na napretku Bosne i Hercegovine ka Evropskoj uniji.
Iako je u posljednjih nekoliko mjeseci bilo mnogo govora o tome kako pojedine države članice Evropske unije nisu za dodjelu kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini iz razloga što smatraju kako bi to bila nepravedna nagrada za odlazeću vlast u državi, zemlje članice EU postigle su konsenzus te bi tokom dana trebale potvditi kandidatski status BiH.

 

Nakon što je BiH predala zahtjev za članstvo, u decembru 2016. godine, Evropska komisija poslala je BiH detaljan Upitnik, a nakon 14 mjeseci u februaru 2018. godine BiH je predala ispunjen Upitnik.

Na odgovorima je radilo više od 1.300 predstavnika različitih nivoa vlasti. Odgovoreno je na 3.897 pitanja kao i 655 dopunskih. Sadržaj odgovora poslužio je kao osnova za donošenje odluke o tome je li BiH zaslužila status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji. Taj korak, iako tehničke naravi, ponovno je otvorio perspektivu članstva u EU.

 

"Sve institucije vlasti, svi organi u državi, radna tijela i komisije u vladama i Direkciji za evropske integracije uradili su ogroman posao, radili su vrlo vrijedno, angažirano i stručno kako bi naš dio posla bio obavljen što kvalitetnije", kazao je tada predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić.

Odgovori na Upitnik dostavljen Evropskoj komisiji trebali su biti od suštinske važnosti prilikom pripreme mišljenja Evropske komisije o spremnosti Bosne i Hercegovine za sljedeću fazu evropskog procesa koja počinje kandidatskim statusom.

Šta BiH dobija kandidatskim statusom?

Iako je kandidatski status Evropske unije sam po sebi dobra stvar, pred Bosnom i Hercegovinom i dalje je ogroman put do punopravnog članstva u ovoj organizaciji. Kao što je ranije rečeno kroz nacrt dokumenta o kandidatskom statusu, ali i u preporuci Evropske komisije, Bosna i Hercegovina i dalje će morati raditi na ispunjavanju 14 prioriteta Evropske komisije iz 2019. godine, ali i drugim reformskim procesima koje je pred državu postavio Brisel.

 

"To uključuje mjere za jačanje vladavine prava, borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala te upravljanje migracijama. Reformski prioriteti se uglavnom odnose na 14 prioriteta koje je Evropska komisija predstavila 2019. godine", navodi se u nacrtu.

 

Pored reformi koje očekuju Bosnu i Hercegovinu, država će ovim statusom steći i niz prednosti koje će biti vidljive u brojnim sektorima.

"Ono što je je potrebno naglasiti jeste da kandidatski status mapira Bosnu i Hercegovinu kao perspektivnu zemlju u pogledu EU integrisanja, šalje poruku da je država ostvarila određeni nivo političke ekonomske i pravne stabilnosti, mogućnost povećanja investicija, veći kreditni rejting, veći broj turista, više mogućnosti za inovacije i istraživanje, više mogućnosti u oblasti obrazovanja, bolji imidž u svijetu, kao i pristup mnogo većem broju fondova EU nego što je to trenutno. Ono što je sigurno ukoliko uzmemo u analizu današnji relativno negativan", rekao je ranije za Klix.ba Haris Plakalo, generalni sekretar Evropskog pokreta u BiH.

 

Također, kandidatski status donosi i niz novih programa koji su vezani za investicije.

"Mladi ljudi unutar Bosne i Hercegovine imati će na dispoziciji uslove za bolje obrazovanje, korištenje novih programa koje se odnose na istraživanje, inovacije. Poboljšanje investicija što direktno utječe na socioekonomsku sliku BiH, i povećava broj zaposlenih, statusom kandidata zemlja postaje sigurnija na mapi potencijalnih turista, što će dovesti do povećanja te i sličnih grana razvoja. Dakle, generalno mnogo pozitivnog što će se vremenom reflektirati na život svakog građanina BiH u praksi", naglasio je.

Koji su koraci nakon kandidatskog statusa?

Koliko će Bosni i Hercegovini trebati vremena da od kandidatskog statusa postane država koja će još ozbiljnije zakucati na vrata Evropske unije, pitanje je svakako na koje trebaju odgovoriti prije svega bh. politički zvaničnici.

 

Kada se govori o narednim koracima, nakon što Bosna i Hercegovina i zvanično dobije status kandidata te nakon što ispuni sve uslove koji su postavljeni pred državu, naredni korak je započinjanje Pregovora o pristupanju.

Ovaj proces podrazumijeva potpuno prilagođavanje zakona jedne države zakonima Evropske unije. U kontekstu Zapadnog Balkana, Evropsko vijeće je usvojilo revidiranu metodologiju proširenja koja podrazumijeva ispunjavanje uslova iz šest pregovaračkih klastera koji unutar sebe sadrže određena poglavlja.

 

Nakon što država kandidat ispuni sve uslove, ona potpisuje Ugovor o pristupanju EU koji ratifikuje u parlamentu svaka od država članica. Ujedno to predstavlja i posljednji korak prije određivanja datuma zvaničnog pristupanja jedne države Evropskoj uniji.

Neminovno, status kandidata vezan je i za aktuelnu geopolitičku situaciju i rusku agresiju na Ukrajinu. Upravo zbog toga, Evropska unija je još ranije dodijelila kandidatski status Ukrajini, ali i Moldaviji koja je također prepoznata kao država na koju Rusija vrši utjecaj.

 

Nakon Ukrajine i Moldavije, na red je stigla i Bosna i Hercegovina što je svakako prilika koju država treba iskoristiti. Raspoloženje u evropskim krugovima za proširenjem svakako postoji, ali ono, gotovo pa sigurno, neće biti tako vječno.

 

Izvor: Klix.ba

Više...

Odobren kandidatski status Bosne i Hercegovine za prijem u EU

 

Vijeće općih poslova Evropske unije odobrilo je kandidatski status za Bosnu i Hercegovinu.

Ministri nadležni za evropska pitanja, na sastanku koji i dalje traje, već su usvojili zaključke gdje se navodi da se "preporučuje da se Bosni i Hercegovini dodijeli status zemlje kandidata uz potvrdu Evropskog Vijeća", saznaje RSE.

Ovu odluku ministara će, potom, potvrditi šefovi država vlada zemalja članica Evropske unije na samitu koji će biti održan u četvrtak, 15. decembra.

- U trenutnom geopolitičkom kontekstu, Vijeće EU-a naglašava hitnost da zemlja krene naprijed na svom putu prema EU, posebno kroz ispunjavanje svih 14 ključnih prioriteta za otvaranje pregovora o pristupanju EU identifikovanih u Mišljenju Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU koji je Vijeće usvojilo 2019. godine - piše u zaključcima dokumenta u koji je Radio Slobodna Evropa ranije imao uvid.

 

Izvor: Faktor

Više...

BiH u četvrtak definitivno dobija kandidatski status za članstvo u EU

 

Bosna i Hercegovina će u četvrtak definitivno dobiti kandidatski status za članstvo u Evropskoj uniji, stoji u nacrtu dokumenta koji je procurio u javnost.

 

U nacrtu dokumenta stoji da Vijeće Evropske unije predlaže Evropskom vijeću da Bosni i Hercegovini da status zemlje kandidata za članstvo u EU.

"Slijedom zaključaka Evropskog vijeća od 23. i 24. juna 2022., te u svjetlu nakandne preporuke Komisije od 12. oktobra 2022. Vijeće preporučuje da se dodijeli status zemlje kandidata Bosni i Hercegovini, uz potvrdu od strane Evropskog vijeća, uz razumijevanje da su koraci navedeni u preporuci Komisije poduzeti, u cilju jačanja vladavine prava, borbe protiv korupcije i organiziranog kriminal, upravljanje migracijama i temeljnih prava", navodi se u dokumentu i dodaje da Vijeće sa nestrpljenjem očekuje potvrdu od strane Evropskog vijeća u decembru.

 

Vijeće EU, takođe, naglašava hitnost da zemlja krene naprijed na svom putu u EU, posebno kroz ispunjavanje svih 14 ključnih prioriteta za otvaranje pregovora o pristupanju EU, te pozivaju sve političke lidere u Bosni i Hercegovini da brzo provedu obveze navedene u sporazumu postignutom 12. juna 2022. godine i hitno finalizirahz ustavne i izborne reformu u skladu s ključnim prioritetima.


Pozdravili su i održavanje izbora za koje su naveli da su bili konkurentni i dobro organizovani ali obilježeni nepovjerenjem u javne institucije, te je ponovljena podrška EU perspektivi Bosne i Hercegovine kao jedinstvene, ujedinjene i suverene države.

 

Izvor: Klix.ba

Više...

Hrvatska u Šengenu od 1. januara: Prednosti i izazovi

 

Hrvatska je na sastanku ministara unutrašnjih poslova država članica Evropske unije u Briselu dobila jednoglasnu potporu za ulazak u šengensku zonu unutar koje je omogućeno slobodno kretanja više od 400 miliona ljudi.

Odluka stupa na snagu od 1. januara 2023. godine, kad Hrvatska ukida granične kontrole prema susjednim državama članicama EU-a na kopnenim i pomorskim graničnim prelazima, a od 26. marta na aerodromima.

Otkako je postala članica Evropske unije 1. jula 2013. godine, Hrvatska je imala jedan od najtežih zadataka unutar bloka, koji se sastojao u nadziranju najduže vanjske kopnene granice Evropske unije. Ovaj posao dodatno je usložnjen početkom velikog migrantskog vala 2015. godine.

Hrvatska je zahtjev za ulazak u šengenski prostor podnijela 2016. godine, oko godinu dana nakon što je počeo veliki migrantski val sa Istoka i uspostavljena "balkanska migrantska ruta". Posao nadziranja državne granice, koja je i granica EU-a, nije bio lagan s obzirom na više od 1.300 kilometara dugu granicu s Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Srbijom - od čega je samo sa Bosnom i Hercegovinom duga 1.011 kilometara - koja je i vanjska granica Evropske unije.

I nakon ulaska u Šenengen ostaju brojni izazovi, naročito ako se uzme u obzir najnoviji, postpandemijski pritisak migracija s Istoka ka zemljama Zapadne Evrope. Broj neregularnih migranata na tzv. balkanskoj ruti u 2022. godini, u odnosu na godinu prije, značajno je povećan.

S druge strane, ulazak Hrvatske u šengensku zonu za milione ljudi iz EU-a koji posjećuju Hrvatsku značit će brže i jednostavnije putovanje, jer će biti ukinuti granični prelazi hrvatske sa susjednim članicama EU-a. Samim tim neće biti ni dugačkih kolona na graničnim prelazima, kojima smo svjedočili naročito u ljetnom periodu, među kojima je najpoznatiji granični prelaz sa Slovenijom - Bregana, analizira Anadolu Agency (AA).

Kad je riječ o državljanima zemalja Zapadnog Balkana koji bezvizno putuju u EU i pritom na tlo EU-a ulaze preko hrvatskih graničnih prelaza, prema tvrdnjama zvaničnika, procedure se neće mnogo promijeniti, s obzirom na činjenicu da Hrvatska već izvjesno vrijeme primjenjuje šengenska pravila na svojim graničnim prelazima.

Hrvatska je 27. zemlja koja je postala dio šengenskog prostora.

Šengenski sporazum, potpisan 1985. godine u Schengenu (Luksemburg), koji je u primjerni od 1995 i obuhvatio je teritorije 26 evropskih zemalja. U mnogo čemu ovaj prostor funkcionira kao područje jedne države, s tradicionalnim kontrolama za one koji ulaze i izlaze iz područja, ali bez unutarnjih graničnih kontrola.

Šengenskom sporazumu pristupile su i četiri države koje nisu dio Evropske unije: Island, Norveška, Švicarska i Lihtenštajn. A zemlje s otvorenim granicama prema šengenskom prostoru su Monako, San Marino i Vatikan.

Šengensko područje obuhvata populaciju od više od 400 miliona ljudi.

 

Izvor: AA

Više...

Građani BiH većinom smatraju da nam je članstvo u EU neophodno i da bi bolje živjeli

 

Očekujemo kandidatski status, potrebne su nam reforme na europskom putu, Europska unija je naša budućnost. Fraze su to koje često upotrebljavaju domaći političari u svojim obraćanjima. No, šta o ulasku u Europsku uniju zaista misle naši građani? Što je pokazalo posljednje istraživanje Direkcije za europske integracije BiH?

 

Bolji život, napredak, bili bi sretniji, odgovaraju nam građani na pitanje da li su za ulazak BiH u Evropsku uniju. Postoje i mišljenja da to ne donosi ništa posebno.

 

U slučaju raspisivanja referenduma za članstvo u Evropsku uniju gotovo 78 odsto ispitanika bi glasalo za ulazak. Rezultati su to istraživanja Direkcija za evropske integracije BiH. U Distiktu Brčko skoro 74 odsto je za članstvo. Istovremeno, istraživanje pokazuje da građani Republike Srpske imaju manju želju za ulazak u Evropsku uniju u odnosu na stanovnike Federacije BiH, gdje je odobravanje evropskog puta na visokom nivou.

 

“Građani i građanke RS imaju manju želju, to može da leži u činjenici da je politička atmosfera takva da se građanima govori da se u slučaju ulaska u EU moraju odreći nečega što trenutno imaju, što, naravno, ne mora da znači i nije nužno. S druge strane, u FBiH iz godine u godinu je to odobravanje tog evropskog puta na visokom nivou”, navofi analitičar Rasim Ibrahimagić.

 

Ukupno 48 odsto ispitanika misli da evropski put BiH nema alternativu, dok njih gotovo 45 procenata smatra da ima. Građani sve više postaju svjesni jednog ključnog pitanja – šta oni dobijaju ulaskom BiH u Evropsku uniju, a šta gube, odnosno kakva će biti njihova pozicija?

 

“U ovom dosadašnjem rezultatatu dosta ima ideološkog pristupa, gdje se EU posmatra kao spas i rješenje za sve probleme u BiH a ne kao proces transformacije vrijednosti koje treba da dijele i građani i stanovnici BiH sa onima u EU”, ističe Miloš Šolaja sa Fakulteta političkih nauka Banjaluka.

 

Ukupno 56,3% ispitanika prepoznaje EU kao najvećeg donatora sredstava BiH. Za 20,9% ispitanika to je Turska, 6% smatra da je Rusija, a 4,9% smatra da je to Japan.

 

“Ono što je meni bilo zanimljivo, što je malo jasnije ove godine, čini mi se nego prethodnih, iako je EU najveći donator u BiH identifikovano je da većina ljudi u Federaciji misli da je drugi najveći donator Turska, a u RS se percipira da je Rusija, ni jedno ni drugo nije ni blizu tačno, međutim, čini se da praktično politizacija trenutka u kom se nalazimo, geopolitičkih
kretanja, čini svoje, kao i zbližavanje određenih lidera iz naše zemlje sa liderima tih zemalja”, kaže profesorica međunarodnih i evropskih odnosa Lejla Ramić-Mesihović.

 

Prema mišljenju najvećeg broja ispitanika, najveću korist od ulaska BiH u EU će imati mladi. Isto tako najveći broj ispitanika smatra da politizacija procesa u najvećoj mjeri otežava integraciju BiH u EU.

 

Izvor: BHRT

Više...

Hrvatska bi do kraja juna mogla ući u Schengen, da li će proces blokirati Slovenija?

 

Predsjednica Evropskog parlamenta Roberta Metsola izjavila je kako bi Hrvatska trebala biti primljena u šengenski prostor do kraja juna, odnosno do kraja predsjedavanja Francuske Vijećem Evropske unije.

 

Iako se oko ulaska Hrvatske u Schengen vode brojne polemike, te se spominje i mogućnost da određene države, prije svega Slovenija, blokiraju ovaj proces, Metsola ističe kako bi svaka blokada bila sramotna.

 

"Hrvatsku što prije treba primiti u Schengen i svako odlaganje ovog procesa i blokiranje pristupa bilo bi nedopustivo", rekla je Metsola.

 

Ipak, mediji u Sloveniji ističu kako bi u narednom periodu nova slovenska vlada koju predvodi Robert Golob mogla aktuelizirati problem ulaska Hrvatske u Schengen.

 

"Gordijev čvor koji od osamostaljenja zaoštrava odnose među susjedima, prekinut je presudom arbitražnog suda koju Hrvatska ne priznaje. Dok su u Zagrebu uvjereni da pitanja ne treba povezivati, u Ljubljani se više puta čulo da samo ispunjvanje svih uslova može južne susjede uvesti u Schengen", prenose mediji u Sloveniji.

 

Prema navodima portala 24ur, budući premijer Slovenije Robert Golob već je nagovijestio kako namjerava insistirati na rješavanju ovog pitanja dok je, najvjerovatnije buduća ministrica vanjskih poslova Tanja Fajon još ranije ocijenila kako Hrvatska nije spremna za Schengen.

 

"Neka uđe kada je spremna, a za sada nemamo informacija da je spremna", rekla je Fajon za Deutsche Welle u februaru 2021. godine.

 

Prethodna vlada u Sloveniji kojom je predsjedavao Janez Janša posebno se zalagala za proširenje Schengena na Hrvatsku, a veliki koraci u tom pravcu učinjeni su još tokom predsjedavanja ove države Vijećem Evropske unije.

 

 

Izvor: Klix.ba

Više...

Nelson: BiH će voditi euroatlantski proces

 

Američki ambasador Erik (Eric) Nelson smatra da će Bosna i Hercegovina voditi proces članstva u NATO-u i Evropskoj uniji, te da će u tome imati podršku ovog vojnog saveza.

To je izjavio na konferenciji "Transformacijski potencijal euroatlantskih procesa u Bosni i Hercegovini" koja je jučer održana u Neumu. Nelson je govorio i o integraciji ka Evropskoj uniji, izmjenama Izbornog zakona, borbi protiv korupcije i ekonomskim reformama.

 

Mišljenja je da je svima zajednički cilj da Bosna i Hercegovina napreduje na euroatlantskom putu. Potcrtao je da su Sjedinjene Američke Države i dalje spremne raditi da bi Bosna i Hercegovina ostvarila puni potencijal i ispunila obaveze prema građanima.

- Putujući po cijeloj zemlji čujem istu poruku bilo gdje da sam - da ova zemlja ima ogroman potencijal, ali da su potrebne zdravorazumske ekonomske reforme i reforme u oblasti vladavine zakona da bi se smanjila korupcija, dao poticaj poslovanju i privukle investicije. Sve što je manje od toga znači dalje potonuće u status quo koji Bosnu i Hercegovinu sprečava da napreduje - napomenuo je Nelson.

 

Podsjetio je da mišljenje Evropske komisije jasno pokazuje Bosni i Hercegovini kako da osigura budućnost u EU. Ukazao je da ostvarivanju svjetlije i stabilnije budućnosti može doprinijeti i Prgram reformi kojim se ostvaruje saradnja s NATO-om.

Također ja podsjetio na međunarodnu pomoć Bosni i Hercegovini.

 

Izvor: Dnevni avaz

 

 

Više...

NATO će pojačati angažman u BiH

 

NATO će pojačati svoj angažman u Bosni i Hercegovini, a posebnu pažnju treba posvetiti suzbijanju destabilizacije, pogotovo hibridnim sredstvima i dezinformacijama, širom zapadnog Balkana, navodi se u dokumentu o budućnosti najjače vojnopolitičke alijanse, otkriva „Dnevni avaz“.

Naime, grupa međunarodnih eksperata, koju su predvodili ugledni diplomati Tomas de Mezijer (Thomas de Maizire) i Ves Mičel (Wess Mitchell), predala je strateški dokument „NATO 2030“ generalnom sekretaru NATO-a Jensu Stoltenbergu.

Proširiti pomoć
U njemu se na nekoliko mjesta spominje i Bosna i Hercegovina. Naglašeno je kako bi NATO trebao nastojati pojačati angažman u Bosni i Hercegovini, a posebnu pažnju treba posvetiti suzbijanju destabilizacije, pogotovo hibridnim sredstvima i dezinformacijama, širom zapadnog Balkana.

Jedna od preporuka koju su uputili stručnjaci je da NATO-ovu politiku otvorenih vrata treba podržati i oživjeti kao „jedan od ključnih faktora kako bi se partneri mogli modernizirati, integrirati i pripremiti za eventualno buduće članstvo“.

- NATO bi trebao proširiti svoju pomoć partnerima koji su izjavili da žele da se pridruže Savezu (BiH, op. a.), kako bi pomogli u razvoju alata i reformi koji su potrebni za ispunjavanje kriterija za članstvo, radeći zajedno s političkim, vojnim, civilnim i administrativnim strukturama partnera. Također, NATO bi trebao ostati predan odluci donesenoj u Bukureštu iz 2008. godine u kojoj se navodi važnost podizanja pregovora o članstvu na viši nivo - navedeno je u dokumentu koji je jučer predstavljen u Briselu.

Povodom toga, NATO zvaničnik je za „Dnevni avaz“ izjavio kako Alijansa ima „dugogodišnje obostrano korisno partnerstvo s Bosnom i Hercegovinom“.

Oružane snage
- Posvećeni smo pružanju podrške Bosni i Hercegovini u provođenju reformi dugi niz godina, jer su saveznici posvećeni stabilnoj i sigurnoj BiH, ali i zapadnom Balkanu. Pozdravljamo našu kontinuiranu saradnju na reformi bh. oružanih snaga i struktura. Također pozdravljamo doprinos Bosne i Hercegovine našoj euroatlantskoj sigurnosti, uključujući misiju u Afganistanu - naveli su u izjavi za naš list.

Osim članstva u EU, jedan od najvažnijih vanjskopolitičkih ciljeva naše zemlje je pristupanje NATO savezu. Drugi korak pristupanja je učešće u Akcionom planu za članstvo (MAP), u kojem se trenutno BiH nalazi.

Projekt se nastavlja
- Projekt ''NATO 2030'' se nastavlja, a generalni sekretar će nastavit savjetovanje sa saveznicima i kontaktirati parlamentarce, civilno društvo, privatni sektor i mlade lidere. Nakon toga će pripremiti svoje prijedloge za savezničke vođe. Njegove preporuke će dati dodatne informacije u kojem smjeru vođe Sjeveroatlantskog saveza trebaju odlučivati kada se sastanu sljedeće godine - naveo je naš sagovornik iz NATO saveza.

Više...

EU hitno šalje 50 miliona KM za migrantske centre!

 

Evropska komisija zatražila je hitno odobravanje blizu 50 miliona maraka u borbi s migrantskom krizom u Bosni i Hercegovini, saznaje "Dnevni avaz".

Naime, Brisel namjerava preraspodijeliti budžet Evropske unije kako bi se pronašla sredstva za reakciju našoj zemlji, a s obzirom na to da se bliži zima, a broj ilegalnih migranata u BiH je i dalje visok. Neophodno je, kako ističu, osigurati novac za migrantske centre.

Kako potvrđuju dokumenti koji su u posjedu našeg lista, Komisija traži da se u okviru budžetske stavke "Višedržavni programi, regionalna integracija i teritorijalna saradnja" osigura dodatnih 25 miliona eura.

- U Bosni i Hercegovini oko 10.000 izbjeglica i migranata treba utočište i pristup osnovnim uslugama za nadolazeću zimu. Oko 6.500 smješteno je u prihvatnim centrima koje finansira EU, a oko 3.500 i dalje spava na otvorenom. S obzirom na očekivani porast broja izbjeglica prije zime i u kontekstu pogoršanja pandemije bolesti COVID-19, postoji opasnost da će doći do humanitarne krize - navodi se u obrazloženju.

Problem je, kako se dodaje, nastao u tome što aktuelni način finansiranja migrantskih centara istječe krajem narednog mjeseca, pa je EU morala hitno reagirati.

Više...

Vozači iz BiH od danas mogu u zemlje Evropske unije bez zelene karte

 

Vlasnici motornih vozila iz Bosne i Hercegovine od danas će moći da putuju bez zelene karte u zemlje Evropske unije, Švicarsku, Andoru, Island, Norvešku i Srbiju, piše BHRT.

“Nakon višegodišnjih priprema i rada na uspostavljanju i ispunjavanju kriterija i određenih standarda prema evropskoj zajednici osiguravača u Briselu, Biro zelene karte u Bosni i Hercegovini je potpisao Multilateralni garantni sporazum kojim je Bosna i Hercegovina postala članica tzv. Podsistema registarske oznake”, navodi se iz nevladine organizacije Biro zelene karte BiH, udruženja koje predstavlja osiguravajuća društva Bosne i Hercegovine u sistemu zelene karte na evropskom nivou.

Potpisivanjem ovog sporazuma sa 33 biroa: EU, Švicarske (i Lihtenštajna), Andore, Islanda, Norveške, Srbije, te Provedbenom odlukom Komisije (EU) 2020/1358 od 28.9.2020.godine, o primjeni Direktive br. 2009/103/EZ Evropskog parlamenta i Vijeća, vlasnicima motornih vozila iz Bosne i Hercegovine je omogućeno da od 19.10.2020. godine putuju u navedene zemlje bez kontrole postojanja zelene/bijele karte (IMIC).
Naša zemlja ranije nije mogla biti primljena u Podsistem registarske oznake zbog toga što je udio neregistrovanih vozila na našim saobraćajnicama prelazio pet posto.

 

Više...
Priključi se za RSS feed

Copyright (c) 2006-2020 portal InfoBrcko.com Sva prava zadržana. Sadržaji objavljeni na portalu InfoBrcko.com se mogu prenositi uz obavezno navođenje izvora i linka na orginalni tekst. info@infobrcko.com

info-linijab
​