Menu

IMG 8960

Optužnica protiv Brčanke zbog šverca cigareta

 

Tužilaštvo BiH podiglo je optužnicu protiv Ljiljane Škipine /55/ iz Brčkog koja je tereti da je 8. februara nezakonito stavila u promet veću količinu cigareta koje nisu bile obilježene kontrolnim i poreskim markicama na način propisan poreskim zakonodavstvom BiH.
Prilikom pretresa njene kuće i pomoćnih prostorija pronađeno je i zaplijenjeno 1.239 paklica cigareta različitih marki i oduzeto 180 kilograma rezanog duvana ukupne vrijednosti 40.918 KM.

 

Škipina je, nakon nabavke, cigarete raznih marki i nefabrički pravljene cigarete stavljala u promet na području Pala, te na taj način ostvarila nezakonitu imovinsku korist i nanosila štetu BiH, kao i građanima plasmanom duvanskih proizvoda koji nisu prošli propisani standard kontrole kvaliteta i ispravnosti, a za koje nije posjedovala nikakvu dokumentaciju, saopšteno je iz Tužilaštva BiH.

 

Ona je optužena da je počinila krivično djelo nedozvoljeni promet akciznih proizvoda.

 

Optužnica je proslijeđena na potvrđivanje Sudu BiH.

Više...

MMF doznačio sredstva na račun Centralne banke BiH

 

Međunarodni monetarni fond (MMF) u ponedjeljak je u večernjim satima doznačio sredstva na račun Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH), a po osnovu alokacije specijalnih prava vučenja (SDR) u iznosu od 254.182.273,00 SDR.

 

U skladu sa važećim zakonskim i podzakonskim aktima, CBBiH će, kao fiskalni agent Bosne i Hercegovine, za doznačena sredstva, odobriti protuvrijednost u iznosu od 602.540.349,06 KM na depozitni račun po MMF transakcijama - glavni račun Ministarstva finansija i trezora BiH.

 

Centralna banka Bosne i Hercegovine će vršiti raspodjelu sredstava na bazi odgovarajuće instrukcije Ministarstva finansija i trezora BiH, kao vlasnika računa.

 

Iz Centralne banke BiH podsjećaju da MMF ima ovlaštenje da stvara bezuslovnu likvidnost kroz opštu raspodjelu (alokaciju) SDR-a zemljama članicama u proporciji sa njihovim učešćem u kapitalu MMF tj. kvotama. Kvota Bosne i Hercegovine u MMF-u je 0,06 posto. Prethodna raspodjela SDR-a za BiH izvršena je 2009. godine, a proistekla je kao mjera za ublažavanje posljedica globalne finansijske i ekonomske krize.

 

Kao odgovor na najnoviju krizu uzrokovanu pandemijom Covid-19, Odbor guvernera MMF-a je 2. augusta 2021. godine donio odluku o novoj alokaciji SDR-a u vrijednosti od oko 456 milijardi SDR ekvivalent oko 650 milijardi USD, koja je doznačena zemljama članicama MMF-a, u SDR valuti, na njihove račune držanja SDR-a kod MMF-a, po određenim kvotama za svaku zemlju.

 

Alokacija SDR-a ne predstavlja klasični kreditni aranžman jedne zemlje sa MMF-om. Obaveza po osnovu ove alokacije sastoji se od mjesečno obračunatih troškova na kumulativni iznos alokacije SDR-a, koji se plaćaju kvartalno MMF-u (februar, maj, august i novembar). Naknada se sastoji od kamatne stope za SDR, uvećane za 1 bazni poen (0,01) naknade za usluge MMF-a. Obavezu plaćanja naknade snose nivoi u BiH kojima se po raspodjeli dodjeljuje odgovarajući iznos sredstava, navode iz Ureda za komunikacije CBBiH.

 

Izvor: Faktor

Više...

Napad na NATO u režiji Tužiteljstva BiH!

 

Dok se Bosna i Hercegovina mukotrpno bori da uđe u NATO uz sve opstrukcije Milorada Dodika, Srbije i Ruske Federacije, ali i Dragana Čovića, dok NATO pruža neviđenu podršku teritorijalnom integritetu i suverenitetu BiH kao i njenom ulasku u Alijansu ...

 

... u vrijeme dok organiziraju višednevnu posjetu direktora Obavještajno-sigurnosne agencije BiH Bruxellelsu u cilju zajedničke borbe u oblaszi sigurnosti, i protiv obavještajno-subverzivnih aktivnosti Ruske Federacije i Srbije, u Bosni i Hercegovini se otvara istraga protiv NATO komandanata zbog akcije najjačih država svijeta kojom su zaustavljene srpske snage i kojom je zaustavljen genocid u BiH.

Nakon serije “optužnica” protiv generala Armije Republike BiH za ratne zločine (koje jedna za drugom padaju sudskim odlukama), “optužnica” protiv visokih dužnosnika u BiH svih nivoa vlasti koji nisu po mjeri Milorada Dodika, ali i Dragana Čovića (koje, također, padaju), tužitelji su otišli u do sada nezamisliv poduhvat, po svemu sudeći instruiran iz Srbije koja ono što nije uspjela pred međunarodnim sudovima pokušava u BiH: optužiti komandante NATO-a koji su učestovali u interveniciji Alijanse u Bosni i Hercegovini.

 

Da se pravosudna vlast u BiH, na čelu s Tužilaštvom BiH, ne ustručava zarad političkih ciljeva krivično goniti i NATO potvrdila je tužiteljica Slobodanka Lukic izjavljujući da “tužilaštvo istražuje ratni zločin protiv civila koji su počinili NATO pripadnici u avgustu i septembru 1995”, slavobitno najavljujući: “Donijeli smo naredbu o sprovođenju istrage protiv NN izvršioca ili više njih, zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva. Tokom istrage će biti saslušan veći broj svjedoka i oštećenih, biće pribavljena dokumentacija o pričinjenoj materijalnoj šteti na objektima, kao i medicinska dokumentacija o smrtno stradalim i povrijeđenim licima tokom bombardovanja”.

 

Prema navodima iz istrage, NATO dužnosnici se terete za preko 100 ubijenih civila, te da je NATO bombardovao položaje Vojske Republike Srpske sa ukupno 1.026 bombi, od čega 708 vođenih, a ukupna težina bačenog eksploziva iznosila je oko 10.000. Istragom će se utvrditi postšteta na umrlost srpske populacije nastala djelovanjem uranijuma. Prema pisanju medija u Republici Srpskoj “predmet je prošao i kroz ruke tužioca Tužilaštva BiH”?! Kojeg, glavnog ili “sporednog”?!

Ko zaista stoji iza istrage i ko je itekako zainteresiran za nju potvrđuje ruski Sputnik, koji na Zapadnom Balkanu djeluje iz Srbije objavljujući na srpskom jeziku, naslovima “Dokaza sigurno ima”, “Novi boj u Doboju: Srpska protiv NATO vojnika koji su ubijali civile i trovali zemlju”, “Hoće li NATO posle istrage koju je pokrenu tužilaštvo završiti na optuženičkoj klupi,” i serijom tekstova kojima podržava rad tužilaštava u BiH. O radu ruskog Sputnika u Srbiji u svojim zadnjim izvještajima decidni su i NATO i Evropska unija koji navode da je Srbija platforma za djelovanje ruskih subverzivih akcija prema Balkanu.

 

Podsjetimo da je Savezna Republika Jugoslavija (Sbija i Crna Gora) 1999. godine tužila članice NATO-a pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu nadležnim za rješavanje sporova između država. Međunarodni sud pravde, kao najveća pravna instanca Ujedinjenih nacija je u junu 1999. odbio zahtjev SRJ-Srbije i CG da naloži momentalno obustavljanje vazdušnih udara protiv SRJ i – udari na srpske snage na Kosovu su bili nastavljeni.

Pet godina kasnije, 2004, Međunarodni sud pravde u Haagu oglasio se nenadležnim za tužbu koju je SR Jugoslavija podnijela protiv osam zemalja NATO zbog genocida i nelegalne upotrebe sile tokom bombardovanja 1999. godine. U jednoglasnoj odluci 15 sudija zaključeno je da SRJ u trenutku podnošenja tužbe nije bila članica UN-a, Konvencije o genocidu, niti Statuta Međunarodnog suda pravde, što su nužni uslovi za nadležnost suda.

 

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) 2000. također je istražio navode o odgovornosti NATO komandanata za bombardovanje i to na osnovu prijava (i obimnog pratećeg materijala) koji su u Haag dostavljali Savezna Republika Jugoslavija i Ruska parlamentarna komisija. Tužilaštvo Haškog tribunala objavilo je kompletan izveštaj “o slučaju NATO i odluka da se ne pokreće istraga zasniva se isključivo na činjenicama i zakonu, a ne na bilo kakvim političkim motivima”, bili su više no jasni iz Haškog tužilaštva te 2000. godine.

Haško tužilaštvo je odbilo optužbe da je akcija NATO-a bila nezakonita po međunarodnom pravu. Ispitujući ekološke posljedice bombardovanja, Tužilastvo je navelo da se šteta ne može “smjestiti u međunarodno pravo”, a za korištenje municije sa osiromašenim uranom da nema međunarodnog ugovora koji zabranjuje njenu upotrebi, kao i da za korištenje tzv. kasetnih bombi nema zakona koji ih zabranjuje.

 

Jedan od najvažnijih zaključaka Tužilaštva svakako je da su razmatrajući pravna pitanja vezana za izbor meta, zaključili da su “mjere predostrožnosti pri izboru meta adekvatno funkcionirale u veoma visokom procentu slučajeva”. Uz to, Tužilaštvo je zaključilo da “nema ni zakonskih ni činjeničnih osnova za pokretanje istrage da li je u nekim incidentima prekršeno međunarodno humanitarno pravo.”

 

Ministarstvo spoljnih poslova Rusije je tada reagiralo zbog odbijanja istrage protiv komandanata NATO-a, tvrdeći: “Ovo nije prvi puta da Međunarodni tribunal za bivšu Jugoslaviju zatvara oči pred narušavanjima normi međunarodnog humanitarnog prava od strane drugih učesnika u konfliktu i tako demonstrira svoju političku pristrasnost.”

Srbija je 2018. godine jednoglasno podržala formiranje državne komisije za istragu posljedica NATO bombardovanja. Interesantno je da otvaranje ove istrage protiv NATO komandanata dolazi istovremeno sa prvim “privatnim” tužbama oficira i vojnika SRJ-Srbije koje su pokrenuli na sudovima u Srbiji tražeći da se utvrdi šteta i okolnosti pod kojima su navedeni pripadnice vojske navodno pretrpjeli oštećenja od osiromašenog uranijuma. Pored toga, srbijanski advokati u saradnji sa italijanskim advokatima podnijelo su tada pet tužbi u ime “oboljelih od kancera” prema NATO-u.

Naravno i ovo akciju su zdušno podržali ruski mediji u Srbiji.

 

Očigledno je da Rusija, zajedno sa Srbijom, (nastavlja) pokreće kampanju progona komandanata NATO-a, ovaj put u Bosni i Hercegovini, zahvaljujući prvenstveno pravosudnoj platformi srpsko-hrtvaske politike u BiH koja je idealan poligon da se danas politizira (po ko zna koji put) akcija NATO- a na prostoru bivše Jugoslavije. A sve u sklopu diskreditiranja NATO i EU i blokiranja BiH na putu evro-atlanskih integracija.

Ukoliko su tužilaštva u BiH krenula i na NATO, i odlučila se na “obračun” s najjačom vojnom alijansom na svijetu zarad rusko-srpskih interesa, šta se tek može dalje očekivati, pogotovo protiv onih koji su glavni promotori, zagovarači i pokretači ulaska BiH u NATO i EU. Sada je sasvim jasno da optužnice protiv direktora OSA-e, ministara sigurnosti, kao i pozivi ministru odbrane na davanje izjave zbog “pozdrava domovini” govore više nego bilo koje analize i izvještaji, a da ruski pomagači u BiH ne prezaju da sprovode istrage protiv NATO-ovih komandanata. Dok ta ista tužilaštva nemaju nijedne istrage zbog opsade Sarajeva, Goražda, Bihaća, ni nakon, evo, skoro 30 godina od početka agresije na Bosnu i Hercegovinu.

 

Piše: Dženana Karup Druško za Vijesti.ba

 

Više...

Sudija Selim Karamehić izabran za stalnog člana VSTV-a BiH

 

Sudija Osnovnog suda Brčko distrikta BiH i Član Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH, Selim Karamehić, izabran je jučer na sjednici Vijeća za stalnog člana tog regulatornog tijela.

Za Karamehića je glasalo 11 članova VSTV-a, a njegova protukandidatkinja Berina Alihodžić je dobila tri glasa.

Selim Karamehić je rođen 1957.godine u Brčkom. Diplomirao je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu 1980.godine. Pravosudni ispit je položio 1997.godine u Sarajevu.

Za Sekretara Općinskog suda Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (privremeno sjedište Maoča) izabran je 1996. godine i tu dužnost je obavljao do imenovanja za sudiju Općinskog suda Brčko distrikta Bosne i Hercegovine 1997. godine.

Odlukom supervizora za Brčko distrikt Bosne i Hercegovine 2001. godine imenovan je za sudiju Osnovnog suda Brčko distrikta Bosne i Hercegovine.

Član je Udruženja izbornih službenika Bosne i Hercegovine od 1998. godine.

Za člana Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine izabran je od strane Pravosudne komisije Brčko distrikta Bosne i Hercegovine.

Na sjednici Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH održanoj 25. i 26. oktobra 2017. godine, Vijeće je donijelo odluku o izboru Selima Karamehića za člana Vijeća u punovremenom radnom angažmanu, sa početkom mandata od 1. decembra 2017.godine.

Više...

Copyright (c) 2006-2020 portal InfoBrcko.com Sva prava zadržana. Sadržaji objavljeni na portalu InfoBrcko.com se mogu prenositi uz obavezno navođenje izvora i linka na orginalni tekst. info@infobrcko.com