BiH po fertilitetu najgora u Evropi, bh. građani sve stariji zasnivaju porodicu
- Objavljeno u Brcko
Muškarci i žene u BiH sve kasnije stupaju u brak, a prosječna dob prvorotkinja je 27,4 godine. Stopa ukupnog fertiliteta je u padu i BiH je najgora u regiji, ali i Evropi kada je riječ o ovoj oblasti.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, koja je objavila bilten pod nazivom "Žene i muškarci u BiH", stopa ukupnog fertiliteta (broj živorođenih na jednu ženu u njenom reproduktivnom životu) je u padu u 2018. godini u odnosu na 2017. kada je BiH također bila posljednja među zemljama regiona i prosjeka EU.
Tada je najveću stopu imala Crna Gora - 1,78, a slijede Slovenija, EU (Francuska najviše), Srbija, Makedonija, Hrvatska pa BiH koja je tada imala stopu od 1,26. Ta stopa je u 2018. godini iznosila 1,24.
Prosječna dob majke koja prvi put rađa je pomjerena sa 26,9 godina, koliko je bilo 2014. godine, na 27,4 godine u 2018.
Smanjen je broj prekida trudnoće. Broj mrtvorođene djece muškog spola je skoro isti kao 2017. godine, dok je kod ženskog spola u padu i iznosi ispod 40. Kada je riječ o dojenčadi koja preminu do prve godine, broj onih ženskog spola je isti kao prethodne godine, a broj dječaka je blago smanjen.
Smanjen je broj brakova u kojima su mladenci iz starosne grupe od 15 do 19 godina te od 20 do 24 godine, dok se broj sklopljenih brakova povećao u starosnim grupama 25-29, 30-34, 35-39 (dvostruko), 40-49 i iznad 50 godina.
U 2018. godini sklopljeno je više od 1.200 brakova u odnosu na 2014. godinu. Prosječna starost nevjeste pri zaključenju prvog braka u 2018. godini je bila 27,1 godinu, a kod mladoženje 29,7 godina.
"U posljednjoj deceniji je zabilježen trend stalnog povećanja godina starosti pri sklapanju prvog braka, što znači da žene i muškarci sve kasnije stupaju u brak", navodi se u podacima Agencije za statistiku BiH.
U 2018. godini došlo je do razvoda 3.091 braka. Najveći broj razvoda i kod žena i kod muškaraca desio se u životnoj dobi od 40 do 49 godina. Najviše je bilo razoda bračnih partnera koji nisu imali djece ili su imali jedno dijete.
Zaposleno više muškaraca
U 2018. godini zabilježen je pad broja nezaposlenih i muškaraca i žena, a najviše je nezaposlenih u starosnoj grupi od 50 do 64 godine sa srednjom stručnom spremom. Broj zaposlenih osoba oba spola je u porastu. I dalje je prisutan trend da radi više muškaraca nego žena. Najviše zaposlenih je u uslužnim djelatnostima.
Žene dominiraju u javnom, medicinskom i obrazovnom sektoru. Kada je riječ o ljekarima, zabilježen je porast broja zaposlenih žena doktorica, a najviše ih je u starosnoj grupi 35-44, dok je najviše ljekara zaposleno u dobi od 55 do 64 godine.
U vrtićima, osnovnim i srednjim školama povećan je broj zaposlenih žena, dok je smanjen broj zaposlenih muškaraca. Ovo se odnosi na nastavno osoblje. Kada je riječ o visokoškolskim ustanovama, bilježi se blagi pad broja zaposlenih i muškog i ženskog spola.
Kada je riječ o zaposlenosti u javnoj upravi, i dalje više muškaraca radi na bolje plaćenim pozicijama nego žena. Ubjedljivo veći broj muškaraca radi na pozicijama šefa unutrašnje organizacione jedinice, pomoćnika ministra, sekretara i rukovodioca institucija, dok je žena više na pozicijama stručnog i višeg stručnog saradnika i stručnog savjetnika.
Bosnu i Hercegovinu u ambasadama širom svijeta predstavlja 36 muškaraca i 12 žena.
U pravosudnim institucijama situacija je mnogo bolja, pa je tako prema podacima iz 2018. godine, zastupljenost žena u sudovima BiH oko 64 posto, a u tužilaštvima 51 posto.
Smanjuje se broj školaraca i studenata
Broj djece koja idu u vrtiće se povećava iz godine u godinu, ali se smanjuje broj školaraca u osnovnim školama, a drastično u srednjim. U padu je i broj upisanih, ali i diplomiranih studenata. Mladi u BiH se najviše odlučuju za fakultete u oblasti poslovanja, administracije i prava, a slijede društvene nauke. Kada je riječ o spolnoj strukturi, žene su te koje u većem procentu upisuju i završavaju fakultete. Broj upisanih žena u 2017. i 2018. godini je isti, dok se bilježi pad upisanih studenata muškog spola.
"U školskoj 2018/2019. godini više od polovine srednjoškolaca je pohađalo tehničke škole, dok je svaki četvrti srednjoškolac pohađao gimnaziju. Razlike u spolnoj zastupljenosti su najveće u stručnim školama, u kojima je oko 70 posto muškaraca. U drugim vrstama srednjih škola zastupljenije su učenice", navodi se u biltenu.
Povećan je broj učenika i učenica koji ranije napuste školovanje, ali razlozi nisu navedeni.
Objavljen je i podatak da više muškaraca govori jedan ili više stranih jezika u odnosu na žene.
"Prema podacima Ankete o obrazovanju odraslih, u 2016. godini više od polovine stanovništva BiH nije govorilo nijedan strani jezik (61 posto), dok je
30,8 posto stanovništva govorilo jedan, a osam posto više od jednog stranog jezika", navodi se u biltenu.
Sve više socijalno ugrožene djece
Broj maloljetnih osoba muškog i ženskog spola koji su korisnici socijalne zaštite je u porastu i najčešće dolaze iz socijalno ugroženih porodica koje su teškog materijalnog stanja. Kada je riječ o punoljetnim osobama, povećan je broj muškaraca koji koriste socijalnu zaštitu, a broj žena je smanjen u 2018. godini.
Smanjen je broj djece koja su smještena u domove za djecu bez roditeljskog staranja. U 2018. godini usvojeno je dvoje djece više (50) u odnosu na 2017. godinu. Usvojeno je nešto više djevojčica nego dječaka, a kada je riječ o starosnoj dobi, najviše je usvojeno djece do dvije godine.
Blagi porast broja žena prijestupnica
Kada je riječ o stopi kriminaliteta, muškarci su ti koji prednjače u izvršenju krivičnih djela bez obzira na starosnu dob. Broj prijavljenih, optuženih i osuđenih žena maloljetnica je u blagom porastu, ali ih je u 2018. godini osuđeno samo
sedam, dok je 88 muškaraca osuđeno u istoj godini. Ipak, broj maloljetnih osoba muškog spola koje su prijavljene, optužene ili osuđene je u padu.
Isti slučaj je i kod punoljetnih osoba, samo je broj prijavljenih, optuženih i osuđenih dosta veći.