Prema Koljevićevim navodima, koji se spominju u ovom dokumentu, Karadžića su trebali ubiti bivši pripadnici specijalnih snaga koje je Karadžić rasformirao

Fabrika obuće Izbor iz Brčkog nekada je proizvode plasirala diljem svijeta. Danas je od nje ostalo samo zemljište koje čeka poslovnog partnera. Lokacija fabrike jedna je od atraktivnijih u gradu i najveća je to slobodna građevinska parcela u gradu.

Vlada Brčko distrikta BiH donijela je Odluku o usvajanju Godišnjeg plana gazdovanja šumama u vlasništvu Brčko distrikta BiH za 2020. godinu.

Uvoz vozila na tržište BiH za šest mjeseci ove godine skliznuo je za oko 62 posto, a trgovci četvorotočkašima tvrde da je razlog za to epidemija korona virusa zbog koje je potražnja za automobilima preko noći drastično smanjena.

Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović, govoreći o namjeri da odlikuje četiri gardijske brigade HVO-a i Specijalnu policiju tzv. Herceg-Bosne za njihovu ulogu u oslobađanju Hrvatske, kazao je da ne zna zašto to ranije nije učinjeno te da će on ispraviti taj propust.

Ukupan broj dolazaka turista u junu 2020. godine u Federaciji BiH iznosio je 14.543 što je za 89,3 posto manje u odnosu na juni 2019. godine, a u odnosu na maj 2020. godine više je za 526,6 posto.

Učešće domaćih turista u ukupnom broju dolazaka u junu bilo je 76,7 posto, a stranih turista 23,3 posto.

Ukupan broj noćenja turista u junu 2020. godine u Federaciji BiH iznosio je 28.352 što je za 89 posto manje u odnosu na juni 2019. godine, a u odnosu na maj 2020. godine više je za 319,8 posto.

Učešće domaćih turista u ukupnom broju ostvarenih noćenja iznosilo je 75,6 posto, a stranih turista 24,4 posto.

Prema vrsti smještajnog objekta najveći broj noćenja je ostvaren u okviru vrste Hoteli i sličan smještaj sa učešćem od 91,9 posto, podaci su Federalnog zavoda za statistiku.

U strukturi noćenja stranih turista najviše noćenja ostvarili su turisti iz: Hrvatske (28,4 posto), Srbije (25,2 posto), Njemačke (6,7 posto), Mađarske (4,8 posto) i Saudijske Arabije (4,5 posto), što je ukupno 69,6 posto. Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 30,4 posto noćenja.

Teško ekonomsko stanje u Mostaru, ali i na širem području Bosne i Hercegovine, je rezultat ranijeg nerada na strukturnim reformama, a to će stanje krize dodatno pogoršati i napraviti još veći jaz u poređenju s razvijenim zemljama, što bi moglo uskoro dovesti i do teške finansijske krize.
Ovo je u razgovoru o teškom ekonomskom stanju u Mostaru, ali i čitavoj državi, za Klix.ba kazao vodeći ekonomski stručnjak u BiH Vjekoslav Domljan koji je čak i iznio neka od mogućih rješenja na kojima se, kako tvrdi, nažalost još uvijek ozbiljno ne radi.
Mostar koji je izgubio industriju, kako kaže, davno je trebao poduzeti strategiju razvoja uslužnih djelatnosti, a rezultati pokazuju da se nije ozbiljno ni radilo.
Sada šansu za Mostar on vidi u obnovljivim izvorima energije, gdje ima prirodnih prednosti, posebice solarne, i gdje BiH treba da prođe kroz energetsku tranziciju.
"Vezano za obnovljive izvore, može se raditi na ranom voću i povrću, to jeste na razvoju hladnih lanaca vrijednosti. To su neke niše u kojima Mostar može da traži eventualno neke svoje niše i tako da zadržava radnu snagu i povećava dohodak. Naravno ovo nije dovoljno, ali to su ilustracije po kojima Mostar treba da traži svoje mjesto", kaže Domljan i dodaje da se na tome još ništa konkretno ne poduzima.
Ističe da su Mostar i čitava BiH, kao i većina zemalja, nespremno dočekali pandemiju i da je problem u tome što se sada najviše traži od države i od grada, kad oni najmanje mogu da pruže.
"Javni prihodi padaju, tako da postoji velika opasnost od finansijske krize, a da bi se ona riješila, potrebno je već raditi na finansijskim mehanizmima, na iznalaženju dodatnih sredstava iz vanjskih izvora, ne čemu se ne radi. Samo se čeka hoće li MMF ili slična agencija odriješiti kesu, a oni nemaju dovoljno veliku kesu u odnosu na potrebe zemalja u razvoju", pojašnjava Domljan.
Kaže da je vrlo je teška situacija, posebno ako se ima u vidu da su privatna tržišta kapitala zatvorena za BiH.
"BiH nema rejting, a kamoli da specijalno Grad Mostar ima neka razmišljanja, tako da je vrlo teško, vrlo su veliki izazovi, a s druge strane ništa se ne radi da se to predupredi. Tako možemo očekivati samo daljnje pogoršanje situacije i daljnje produbljivanje strukturnih neravnoteža", kaže Domljan izražavajući zabrinutost zbog ekonomskog stanja u zemlji.
Zbog toga su nezadovoljstva turističkih radnika, ugostitelja i poduzetnika u Hercegovini, kako kaže, prema njegovom mišljenju, apsolutno opravdani.
"Turistički sektor je veliki potencijal grada Mostara i to je trebalo dodatno razvijati, međutim, sada je on praktično pred rasulom. Imajući u vidu ovu situaciju i normalno je da ljudi protestuju, jer svaka vlast reaguje na pritisak, tako da je dobro da se okupljaju, da vrše pritisak i da traže, da oni koji troše budžetski novac opravdaju svoje plate čineći nešto za ove i druge skupine koje se još nisu počele okupljati, a sutra hoće, jer će ih život tjerati na to", kaže Domljan.
U cijeloj situaciji korona-zakon je, kaže, nedovoljno dobar.
"Zemlje koje su dobro reagirale, poput Švicarske i Slovenije, su već u trećem mjesecu imale dva paketa kojima su pružale podršku, a drugi paket je specijalno posvećen povećanju likvidnosti. Dakle, ako čovjek krvari zbog nesreće, ne možete mu nakon četiri ili pet mjeseci dati infuziju, prema tome, poduzetnici su u pravu što se bune, jer njima je trebalo odmah davati infuziju", tvrdi Domljan.
Ističe kako se sada u Švicarskoj povlače te mjere, jer se očekuje da su firme stale na noge i da će vratiti ono što je uloženo, što pokazuje da je potrebno reagovati brzo u kriznim situacijama, pa dati odmah, nego znatno više kasnije.
Napominjući da je BiH zakasnila sa strukturnim reformacijama i da se nije provela digitalizacija tvrdi da će sada dopunski zaostati u odnosu na razvijene zemlje.
"Ne samo mi, nego sve zemlje u razvoju koje su se sporije digitalizirale, pa će se jaz između razvijenih i nerazvijenih, među kojima je i BiH, još više povećati", kaže Domljan.
Ističe da je digitalizacija u BiH bila neophodna te napominje da nije ovo prva pandemija u posljednjih desetak godina i da je svima jasno da će uz razvoj biološkog oružja biti i niz drugih problema.
"Mora se raditi na digitalizaciji, dekarbonizaciji gdje Mostar ima potencijale i obnovljive izvore, te na depotizaciji, dakle da se uvedu finansijske institucije, štedionice, štedno-kreditne zadruge na regionalnom principu. Dakle, morao bi imati neke finansijske instrumente, finansijske mehanizme, na čemu se ne radi. Četvrto je dijasporizacija i korištenje sredstava dijaspore, koja su od iznimno važnog značaja za BiH u cjelini pa tako i za Mostar, to je dakle 4D, na kojima se ne radi, prema tome, kako siješ, tako i žanješ, to nam je situacija. Sad se još ne poduzimaju strukturne reforme, fiskalna reforma, tako da će se jaz još više produbiti i dugoročna stopa rasta, koja je otprilike tri posto, će se oboriti na niže nivoe", pojašnjava Domljan.
Značajan pomak ne vidi ni u otvaranju granica, jer i sada su se otvorile prije vremena tako da su nastali zdravstveni problemi. Ako se i otvore, kako naglašava, upitno je koliko će ljudi iskorištavati te mogućnosti, jer će se plašiti i samo u neophodnim slučajevima to koriste, tako da neće imati neki veći efekat za ekonomiju u BiH.
"Ne samo što ljudi ne putuju, nego i poslovni ljudi neće da komuniciraju na širim razdaljinama, tako da dolazi do skraćivanja lanaca vrijednosti, potencijalno je šansa za BiH i Mostar, ali naravno ako je mogu iskoristiti, da se preorijentiraju, da nešto rade u to pravcu. Ali pošto se ništa ne radi, nećemo ni to iskoristiti", zaključio je Domljan u razgovoru za Klix.ba.

Danas se u Bosni i Hercegovini očekuje sunčano vrijeme uz malu do umjerenu naoblaku.

Povećanje oblačnosti sa zapada u noći na utorak. Vjetar umjerene jačine južnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 13 i 18°C, na jugu zemlje do 24°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 30 i 36°C, na jugu zemlje do 38°C.

Upaljen je narandžasti meteoalarm za regiju Višegrada, Prijedora i Banjaluke zbog ekstremno visokih temperatura, dok je za ostatak naše zemlje izdato žuto upozorenje, također zbog visokih temperatura.