Menu

46D5966D 691C 42A8 A3C1 58609C7EA571

Utorak, 15 Novembar 2022

Detalji plana za brčanski akva park: Izgradnja za maksimalno tri godine, u planu i hotel

  • Objavljeno u Brcko

 

Vlada Brčko distrikta BiH uskoro će, kako je najavio Esed Kadrić, gradonačelnik Brčko distrikta BiH, raspisati javni poziv za izgradnju modernog akvaparka, koji je usklađen s prijedlogom regulacionog plana Ficibajer.

 

 

Kako navodi Kadrić, ovaj vodeni park će Distrikt učiniti atraktivnom turističkom destinacijom i građanima pružiti nove neophodne sadržaje, a investitorima će omogućiti da kroz ulaganje u ovakav turistički kompleks ostvare poslovne interese.

 

Vlada Brčko distrikta BiH je naručila izradu regulacionog plana turističko-rekreativne zone Ficibajer, koja je kao takva poznata još iz doba Austro-Ugarske. Na tom području u finalnoj je fazi izgradnja gradskog stadiona. Posljednji tender za izgradnju stadiona raspisat ćemo krajem godine i dodatno smo obezbijedili oko 9,5 miliona KM. U okviru tog kompleksa naći će se multifunkcionalna gradska dvorana za koju smo danas (juče, op. a) predali dokumente za urbanističku dozvolu, koja će podrazumijevati i zatvorene bazene.

 

Pored te dvorane, uradili smo idejni projekat budućeg vodenog parka za koji smo se opredijelili da ponudimo potencijalnim privatnim investitorima da Vlada Distrikta ishoduje dozvole i da omogućimo jednu dugoročnu koncesiju s obzirom na to da se radi o atraktivnoj lokaciji na samoj obali Save, u blizini gradske dvorane, stadiona i hotelskih sadržaja koji će biti predviđeni u toj zoni, kaže Kadrić za Oslobođenje.

 

Dodaje da će ovih dana ishodovati lokacijsku dozvolu, raspisati javni poziv i ponuditi investitorima, ko želi da gradi hotel, plus akva park, kao jedan kompleks.

 

Smatra da bi ulaganje u ovakav objekat, kojeg nema u bližem okruženju, bilo sasvim ispravna investicija.

 

– Mi bismo omogućili faznu izgradnju akva parka i naše procjene su da bi to koštalo između šest i osam miliona KM. To su procjene inžinjera koji su radili na pripremi idejnog projekta, ali sa Vladom Distrikta se da dogovoriti i fazna izgradnja. Jedan od elemenata koji će nas opredjeljivati jeste brzina izgradnje prilikom izbora budućeg privatnog partnera, a to je maksimalno do tri godine da se u cijelosti izgradi, napomenuo je.

 

Na kraju je dodao da Distrikt nema vlastitu turističku zajednicu, ali da će se i to promijeniti.

 

– Pripremili smo sva akta da formiramo turističku zajednicu. Do sada smo imali službu za turizam u okviru Gradske uprave, što se pokazalo neefikasnim. Mnogo je turističkih potencijala koje ima Brčko i kulturno-historijskih vrijednosti koje treba reafirmisati i dati im novu funkciju, te organizovati drugačije tretiranje tih vrijednosti, rekao je Kadrić.

 

Izvor: Oslobodjenje

Više...

Enormne cijene kvadrata oborile prodaju stanova

  • Objavljeno u BiH

 

Broj prodatih stanova u Republici Srpskoj u trećem kvartalu ove godine dosta je manji u odnosu na isti period prošle godine, dok su cijene ove u odnosu na prethodnu godinu drastično povećane.

 

Pokazuju ovo podaci Zavoda za statistiku Republike Srpske, u kojima se navodi da je broj prodatih završenih novih stanova u RS u trećem kvartalu ove godine manji za 20,4 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

 

“Korisna površina prodatih novih stanova u trećem tromjesečju 2022. u odnosu na treće tromjesečje 2021. godine manja je za 13,7 odsto”, ističe se u podacima Zavoda za statistiku RS.

 

Dodaje se da je prosječna cijena prodatih novih stanova u trećem kvartalu ove godine u odnosu na treće tromjesečje 2021. godine viša za 56,7 odsto.

 

“U Republici Srpskoj je u trećem kvartalu prodato 649 stanova, a prosječna cijena po kvadratnom metru je bila 2.685 KM. U Banjaluci je u trećem kvartalu ove godine prodato 207 stanova, a prosječna cijena po kvadratu je bila 3.729 KM”, stoji u podacima Zavoda za statistiku Republike Srpske.

 

Dragan Milanović, direktor Agencije za nekretnine “Remax” iz Banjaluke, istakao je za “Nezavisne” da je jedan od razloga pada potražnje za novim stanovima poskupljenje kvadrata, jer su ulazni troškovi investitora zbog poskupljenja građevinskog materijala mnogo veći.

 

“Drugim dijelom, to su i opšti kontekst i inflacija jer je kupovna moć ljudi manja. Nakon poskupljenja svega, nevezano za nekretnine, kreditna sposobnost stanovništva je manja. Ovo je jedan normalan ekonomski slijed. Ipak, kada pogledamo ukupan promet nekretnina, on nije smanjen jer je došlo do preraspodjele. Sad ljudi više kupuju placeve i kuće i problem stambenog zbrinjavanja pokušavaju da riješe na drugi način. Slabija prodaja stanova u novogradnji kompenzovana je povećanjem kupovine nekih drugih vrsta nekretnina”, naglasio je Milanović.

Dragan Gruban iz Agencije za nekretnine “Agent Enex” u Prijedoru i urednik Facebook stranice “Dom.ba”, istakao je da nisu primijetili neku slabiju potražnju za stanovima, ali da je ona možda izražena u nekim manjim procentima.

 

“I dalje je izražena potražnja za manjim stanovima od 29 do 45 kvadrata. Ono što je drugačije jeste finansijska struktura, te su ljudi početkom godine uglavnom gotovinski rješavali taj vid štednje i ulagali u nekretnine zbog inflacije, a sad učešće uz kredit, da li hipotekarni, stambeni ili namjenski, zavisi od samom učešća. Što se tiče polovnih stanova, isto su traženi, ali ne može se reći da je isto kao prošle godine. Ljudi zovu i informišu se. Ono što je sigurno je da se nije prepolovila potražnja, a cijene stanova u Prijedoru su oko 2.700 KM sa PDVom, dok su cijene garažnih mjesta povećane sa 20.000 na 35.000 KM”, naglasio je Gruban.

 

Izvor: Nezavisne

Više...

Bosna je imala jedan od prvih europskih univerziteta prije 900 godina- srednjovjekovni univerzitet u Moštru kod Visokog

  • Objavljeno u BiH

 

Kako možemo očekivati da naša djeca poštuju i vole svoju domovinu, ako im mi sami ne usadimo tu ljubav? Da bi bili u mogućnosti da im usadimo tu ljubav potrebno je da ih upoznamo sa historijom države, sa detaljima zbog kojih će se oni ponositi kad kažu da žive u Bosni i Hercegovini.

 

Ono što bi se u svakoj drugoj državi smatralo normalnim je da se ti detalji uče u školi, ali pošto mi živimo u državi posebnoj po mnogo čemu – to u nas nije slučaj. Naš obrazovni sistem najmanje pažnje poklanja baš najvažnijoj stvari – historiji BiH, nama je važnija historija svjetskih sila nego naša bosanska historija. Zbog takvih stavova mi zanemarujemo našu državu i istinsku veličinu koju je ona predstavljala kroz historiju.

 

O tome nema puno podataka, ali ono što je dostupno potvrđuje izuzetnu činjenicu da je „u mjestu koje se zove Bosna“ već 1175. godine postojao i djelovao univerzitet, visoko učilište bosanske vjerske organizacije. Postojanje univerziteta se sa sigurnošću može pratiti od 1175. godine, mada postoje naznake da je postojao i prije – time bi on spadao u jedan od prvih evropskih univerziteta. O njegovom postojanju, direktno ili indirektno, govore četiri historijska izvora koji su ustvari izvještaji i bilješke protivnika tadašnje bosanske vjere koji se čuvaju u Tajnom Vatikanskom arhivu gdje se mogu naći dokumenti stari čak 1200 godina.

 

Historičari navode da je pojam Bosna dvoznačan, da se pod tim prvo podrazumijeva tadašnja suverena država a da se uže značenje odnosi na zbir lokaliteta (Biskupići, Mile, Moštre i Visoki), koji su zajedno činili političko, duhovno i trgovinsko središte države Bosne.

 

U Moštru je postojao Univerzitet još davne 1175. godine, podataka o sadržaju predavanja nema mnogo jer se on držao u tajnosti, pošto se ova nauka (vjera bosanska) nije priznavala izvan granica zemlje i njeni sljedbenici su kažnjavani, a osim toga, vremenom su bosanske arhive uništene u ratovima. Na osnovu ono malo raspoloživih izvora može se tvrditi da su se predavanja odnosila na područje vrlo široko shvaćene teologije, prije svega etike, medicine i sakramentologije. Predavanja su držana na latinskom jeziku zbog mnogih stranih studenata, što govori mnogo o nivou pismenosti u srednjovjekovnoj Bosni.

 

Mi ne znamo cijeniti sebe i svoju historiju, pa kako onda možemo očekivati da nas drugi poštuju i cijene? Kada ćemo i mi morati znati historiju naše zemlje, a ne historiju zemalja koje su nam pomagale u ratovima? Kada ćemo prestati omalovažavati vlastitu domovinu i ponižavati je činjenicom da ne znamo njenu historiju? Takvim odnosom prema njoj samo pokazujemo da se stidimo činjenice da živimo u njoj, pokazujemo koliko smo nezahvalni za sve što nam je ona pružila i omogućila.

 

Živimo u zemlji u kojoj se voda može piti sa izvora, u kojoj možemo udisati čist zrak, u kojoj nema uragana i cunamija, a opet sve to ne znamo voljeti i poštovati. Krajnje je vrijeme da se probudimo i shvatimo da živimo u raju na zemlji, budući da imamo resurse koji mnogi nemaju, a sve bi dali da imaju, piše vipromo.ba.

 

Na temu starobosanskog učilišta pisao je i historičar Enver Imamović: STAROBOSANSKI UNIVERZITET IZ 14. STOLJEĆA.

Više...

Svjetska populacija dosegla osam milijardi

 

Ujedinjene nacije (UN) saopćile su da je svjetska populacija od danas dosegla osam milijardi.

 

Globalna populacija u petak je dosegla osam milijardi ljudi, što je prekretnica u ljudskom razvoju, prema procjenama UN-a.

 

- Prekretnica je prilika da se slavi različitost i napredak uz razmatranje zajedničke odgovornosti čovječanstva za planetu - rekao je generalni sekretar UN-a Antonio Guterres u četvrtak.

 

Iako je stopa rasta opala, očekuje se da će svjetska ljudska populacija nastaviti rasti, što se pripisuje poboljšanju javnog zdravlja, ishrane, lične higijene i medicine.

 

- Dok je globalnoj populaciji bilo potrebno 12 godina da poraste sa sedam na osam milijardi, bit će potrebno otprilike 15 godina, do 2037, da dosegne devet milijardi, što je znak da se ukupna stopa rasta globalne populacije usporava - naveli su iz UN-a.

 

Indija je spremna da pretekne Kinu kao najmnogoljudnija zemlja na svijetu 2023. godine, procjenjuju iz UN-a.

 

Osam zemalja, a to su Demokratska Republika Kongo, Egipat, Etiopija, Indija, Nigerija, Pakistan, Filipini i Tanzanija, činit će više od polovine predviđenog povećanja svjetske populacije do 2050. godine.

 

U 2019. godini prosječni životni vijek pri rođenju dostigao je 72,8 godina, što je povećanje od oko devet godina od 1990, dok se predviđa da će dalje smanjenje smrtnosti 2050. dovesti do prosječne globalne dugovječnosti od oko 77,2 godine.

 

Izvor: AA

Više...
Priključi se za RSS feed

Copyright (c) 2006-2020 portal InfoBrcko.com Sva prava zadržana. Sadržaji objavljeni na portalu InfoBrcko.com se mogu prenositi uz obavezno navođenje izvora i linka na orginalni tekst. info@infobrcko.com