Menu

InfoBrcko.com - Srijeda, 22 Januar 2020

Otvoreno pismo gradonačelniku Brčkog zbog rada pravosuđa u Distriktu

  • Objavljeno u Brcko

zz sacČelnici Zadružnog saveza Brčko Distrikta, danas su na upriličenom susretu sa novinarima ukazali na probleme koje imaju sa, kako su istakli, zadržavanjem imovine koja je vlasništvo zadrugara, a ovdašnje pravosuđe je tretira kao imovinu Distrikta. U stečajnom postupku koji se vodi za ZZ „Ratar“ čiji je najveći povjerilac ZZ „Brka“ stečajni sudija je donio predsudu po kojoj imovina zadrugara se proglašava vlasništvom Distrikta.

 

Više...

Na proljeće u BiH pristiže novi migrantski talas

  • Objavljeno u BiH

Direktor Granične službe BiH Zoran Galić upozorio je da bi se BiH na proljeće ponovo mogla suočiti sa migrantskim talasom, te napomenuo da ovoj policijskoj agenciji nedostaju materijalno-tehnička sredstva da bi se efikasno pokrile sve lokacije na kojima su mogući ilegalni prelasci granice.

On je naveo da je od septembra prošle godine primijetan trend smanjenja broja ilegalnih prelazaka granice u odnosu na prethodni period, ali da je riječ o sezonskom trendu.

Galić je istakao da podaci Agencije za zaštitu granice EU (Frontex), Međunarodne organizacije za migracije /IOM/, te izveštaj Europola ukazuju na to da će nakon zimskog perioda ponovo doći do intenziviranja ilegalnih migracija na zapadnobalkanskoj ruti, čime bi se i BiH ponovo suočila sa pojačanim migracijskim pritiskom.

U Graničnoj policiji, dodao je on, trenutno je zaposleno 2.228 službenika, od kojih je 2.028 policijskih službenika

“Na poslovima granične kontrole raspoređeno je 1.677 policijskih službenika, od kojih u činu policajca 1.300, starijeg policajca 188, narednika 108 i starijeg narednika 81. U odnosu na važeću sistematizaciju radnih mjesta ovih činova, nepopunjeno je 281”, rekao je Galić.

Prema procjeni ove policijske agencije, da bi se pokrile sve lokacije na kojima su mogući ilegalni prelasci granice u zoni odgovornosti jedinica Granične policije Bijeljina, Zvornik, Višegrad, Hum-Foča i Trebinje nedostaje 100 službenih vozila, 132 dvogleda, 66 IC uređaja, 66 termovizijskih uređaja, 86 skautgard kamera, te 1.250 LED lampi.

“Neophodna je nabavka nove specijalističke opreme kojom bi mogli odgovoriti na savremene izazove ilegalnih migracija i obezbijediti zaštitu granice”, istakao je on.

Galić je naveo da je prošle godine 13.251 lica odvraćena od pokušaja ilegalnog prelaska u BiH iz susjednih zemalja.

Više...

Grčka dobila prvu predsjednicu u historiji

Grčki parlament danas je izabrao prvu predsjednicu u historiji te zemlje - Ekatarinu Sakelaropulu, stručnjaka u ekologiji.

Sakelaropulu (63) je dobila glasove 261 zastupnika, od njih 300.

Nju su podržali zastupnici vladajuće Nove demokratije, najveće opozicione stranke SIRIZA, kao i opozicionog Pokreta za promjene.

Stupit će na dužnost 13. marta, kada se završava mandat aktuelnog grčkog predsjednika Prokopisa Pavlopulosa.

Mandat predsjednika traje pet godina. U Grčkoj se predsjednik bira na posrednim izborima u parlamentu.

Više...

Mladi Tuzlaci osmislili vrećicu za liječenje hipotermije

  • Objavljeno u BiH

Kenan Imamović, Ajdin Nukić i Rijad Ćudić su mladi Tuzlaci koji su, zahvaljujući svom poduzetničkom duhu, sebi omogućiili besplatno školovanje na Internacionalnom Burch univerzitetu. Međutim, kroz razgovor s ovim srednjoškolcima otkrivamo da i ove mlade snage svoj uspjeh vide van naše zemlje.
Trojica Tuzlaka osvojili su stipendiju za školovanje na Burchu zahvaljujući pobjedi na takmičenju "Start Me Up High school" na kojem su se predstavili projektom naziva HeatLine. Kako nam pojašnjavaju, to je ustvari vrećica koja može ugrijati osobu s hipotermijom.

Vrećica koja spašava ljudski život

"HeatLine je vrećica koja u sebi ima spoj određenih elemenata koji, kada dođu u kontakt s nekoliko kapi vode, proizvode toplotnu reakciju koja zagrijava vrećicu od 30 do 45 minuta. Toplota iz HeatLine vrećice, kada je stavite na femoralnu arteriju koja se nalazi na butini, može da vrati osobu iz poluhipotermičkog stanja u funkcionalno, što osobi može spasiti život", pojasnio nam je Rijad Ćudić.

Njegov kolega Ajdin Nukić ističe da njihov proizvod može biti od velike pomoći migrantima u njihovim trenutnim životnim uslovima u BiH i šire. Kasnije se proizvod, kažu Tuzlaci, može proširiti na mnogo veće tržište koje obuhvata sve osobe koje se često izlažu niskim temperaturama.

Vrećica za liječenje hipotermije našla se među pojektima 20 ekipa, odnosno 65 srednjoškolaca s područja cijele BiH. Njihov zadatak bio je predstaviti inovativne ideje koje rješavaju određeni društveni problem.

Organizatori takmičenja, Asocijacija srednjoškolaca u BiH i Internacionalni Burch univerzitet kažu da im je cilj razvijati svjesnost da se u BiH mogu praviti promjene i motivirati mladi da ostanu u svojoj zemlji.

Pobjednici iz Tuzle priznaju da je konkurencija na takmičenju bila mnogo teža nego što su očekivali.

"Pripremne radionice bile su osmišljene tako da su svi u finalnom dijelu takmičenja imali detaljno razvijene proizvode u oblasti marketinga, tehnologije, finansija i ljudskih resursa", kaže nam Ćudić.

Mladi u BiH nisu inspirisani

 

Iako su tek u srednjoj školi, nadareni Tuzlaci svjesni su koliko poduzetništvo i inovacije mogu biti pokretači ekonomije. Ipak, u potrazi za pravim prilikama, veći interes pokazuju za razvoj svojih ideja van granica BiH.

"Poduzetništvo je oblast u kojoj se, uz dovoljno truda i upornosti, stvaraju prilike koje se mogu kapitalizirati. Što se tiče naših budućih planova, za sada naš fokus stoji na HeatLine vrećici koju planiramo usavršiti i pustiti na tržište. Ipak, ovo sigurno nije naš posljedni projekt", kazao nam je Kenan Imamović.

On dodaje da u BiH postoji mogućnost razvoja inovativnih ideja, ali najviše zahvaljujući prilikama koje pružaju ustanove poput Internacionalnog Burch univerziteta ili nezavisne organizacije kao što je Makerspace.

"Mi smo lično koristili Makerspace da napravimo svoj prototip te im se ovim putem zahvaljujemo na podršci. Međutim, mladi u našoj zemlji većinom nisu ni dovoljno inspirisani da preuzmu inicijativu, jer nisu svjesni potencijala koji posjeduju. Mi smo tu da pokažemo da se uz dovoljno truda i rada sve može ostvariti", istakao je Imamović.

Kroz pitanje koliko ih je srednja škola upoznala o poduzetništvu, razvoju inovacija, tehnike i tehnologije, otkrivamo da bi mladi Tuzlaci voljeli imati više ovakvih oblasti u školskim klupama.

"Nažalost, naši planovi i programi ne uključuju nikakvu vrstu uvida u svijet poduzetništva. Sve što znamo morali smo učiti usput te smatramo da bi časovi i radionice iz poduzetništva mogli biti motivacija za nekoga ko bi se možda u tome pronašao", govori nam Ćudić.

Tako dolazimo i do direktne posljedice ovakve situacije obrazovnog sistema u BiH.

"U slučaju da se pruži prilika da svoju kompaniju vodimo iz BiH, naravno da bismo je iskoristili. Međutim, trenutna ekonomija u svijetu otvara više vrata ka uspjehu na stranim tržištima. Osnovati uspješnu firmu u BiH je izvodljivo, ali smatramo da bi strane zemlje više cijenile naš potencijal", zaključio je Ćudić.

Više...

Zašto su djeca u Pazariću zaboravljena? Ima li promjena 2 mjeseca nakon afere u Zavodu?

  • Objavljeno u BiH

U novembru protekle godine javnost je šokiralo i potreslo ono što se dešavalo iza zatvorenih vrata Zavoda za zbrinjavanje mentalno invalidne djece i omladine u Pazariću.

Fotografije djece vezane za radijatore i krevete užasnula je hiljade ljudi. Roditelji su bili zgroženi, javnost je osuđivala.

Održano je nekoliko protesta, smijenjen je Upravni odbor. Obećano je preduzimanje konkretnih mjera, kako bi se stanje popravilo. Izgledalo je kao da su sve oči uprte u pravcu Zavoda u Pazariću. A onda je došao kraj godine. Sa njim, čini se, i kraj interesovanja za ovaj problem.

Od pretjerane utrke za klikbejtom ostale su tek mrvice interesovanja za štićenika centra danas, ali i za pitanje ko je sada na čelu Upravnog odbora? I hoće li smjenom direktora i Upravnog odbora zaista biti bolji tretman ili je narod kao i obično samo htio da „padnu glave“?

Odgovore na ova i druga pitanja za BUKU je dao novinar Almir Panjeta, rekavši da, u utrci za klikovima, mediji u javnost skoro sve teme plasiraju na jednak način – senzacionalistički i bez analitičkog pristupa.

“To je onako kako većina publike, nažalost, danas i traži. Tako se u moru raznih tema, od toga šta je izjavio koji političar, preko zagađenja, pa do nekog ispada estradne zvijezde, pojave i jednako brzo izgube i teme koje govore o stvarnim, životnim i velikim problemima običnog čovjeka. Takva tema je i priča iz Zavoda Pazarić, iz kojeg smo nekoliko dana gledali fotografije, javnost je tražila još fotografija, još snimaka, tražile su se ‘glave’, a ne sistemsko rješenje problema. Na kraju se desila smjena kadrova, došli su novi, a stanje je ostalo praktično nepromijenjeno.”

Panjeta dodaje kako je javnost zadovoljena, jer su “glave skinute”, ali je nažalost vrlo mali broj onih koje je zaista zanimalo hoće li I kako biti riješen problem, osim onih kojih se direktno tiče.

„Problem institucionalnog smještaja osoba s mentalnim poteškoćama može se riješiti samo sistemski, kroz više sektora i uz donošenje nekoliko zakona, što će sve skupa doprinijeti deinstucionalizaciji i transformaciji ovakvih ustanova, a većinu ili sve korisnike izmjestiti van ustanove kroz razne programe kao što su “Život u lokalnoj zajednici uz podršku” ili donošenje zakona roditelj-njegovatelj, te brojne druge”, navodi Panjeta.

Ipak, upozorava na to da, dok nabraja konkretne mjere, vjeruje da mnogi čitaoci nisu došli do ovog dijela teksta, obzirom da prava rješenja nisu uvijek atraktivna javnosti kao kratkoročna, koja se kod nas uvijek očekuju.

“I kada su smjene potrebne i opravdane, one su samo mali dio rješavanja ovakvih problema”, zaključuje.

Upozorila je na to i Ines Kavalec, predsjednica Udruženja "Dajte nam šansu", koja je za Buku kazala da se zavod Pazarić morao dogoditi kako bismo shvatili na kakvom je nivou osviještenost našeg društva, ali i briga države o osobama s invaliditetom.

„Nakon objave fotografija uslijedila je tematska sjednica na Predstavničkom domu gdje se govorilo o Pazariću, gdje sam bila kao jedan od roditelja, ali i NVO-a na nivou Federacije. Sjednica je bila obećavajuća na određeni način, ali nakon završetka dobijamo dupli šamar, a to je da se imenuje novi v.d. Upravni odbor kao i v.d. direktorica.“

Kavalec dodaje da ne želi suditi o kompetenciji v.d. direktorice Zavoda u Pazariću, ali naglašava kako je u javnosti bilo zapaženo da je protiv nje pokrenut disciplinski postupak.

„Na taj način je poslata loša poruka da, bez obzira na to da li imamo neki prekršajni ili disciplinski postupak, bićemo visoko pozicionirani. Da smo uređena država, vjerovatno bismo gledali drugačije na te stvari i ne bismo postavljali na takve funkcije ljude protiv kojih se vode postupci.“

Dodaje da je nakon toga uslijedio sastanak vladinih i nevladinih predstavnika, na kojem je doneseno 18 zaključaka. Određeni su precizni koraci, ali i realni vremenski rokovi, što, kako dodaje Kavalec, pokazuje da niko od roditelja, bez obzira na emocije, nije očekivao rješenje preko noći.

„Od tih zaključaka do danas, došlo je do toga da imamo roditelja koji je delegiran kao član Upravnog odbora u Pazariću, što se prvi put događa. Na taj način ćemo imati pravovaljane informacije iz prve ruke, čuće se i glas roditelja, a nadamo se i uvažavati.“

Osim toga, dodaje da će doći do izmjena pravnih osnova institucija kao što je Zavod u Pazariću. A i za to su delegirali i imenovali dva člana iz NVO sektora, koji će ravnopravno učestvovati sa predstavnicima vlasti.

„Osim toga, insistirali smo na izradi baze podataka osoba sa invaliditetom, ali i baze koja će biti napravljena na osnovu potreba osoba, a ne na osnovu dijagnoze. I tu smo delegirali i imenovali 2 člana ispred NVO koji će raditi na tome.“

Na pitanje Ines Kavalec da li su uposlili stručnjake za rad sa djecom i osobama sa poteškoćama, iz Ministarstva za socijalni rad nije stigao odgovor.

Ona odgovor čeka već dvije sedmice, a prema informacijama kojima raspolaže, takvo nešto nije se dogodilo. Time se potvrđuje, kako dodaje, činjenica da u Pazariću radi mali broj stručnjaka, dok su veći broj zaposlenih po struci ekonomisti ili pravnici.

Kavalec zaključuje kako je važno podsjetiti da se ovdje radi o živim bićima, djeci koja trebaju njegu, ljubav, pažnju, higijenu, zdravstvenu sigurnost, medicinsku sigurnost. A to je nešto što se moglo i moralo u kratkom roku promijeniti.

„U kontaktu sam sa roditeljima sa kojima ću ponovo tražiti sastanak sa predstavnicima vlasti Federacije BiH da vidimo dokle se došlo sa onim što smo dogovorili na našem prvom sastanku. Do nas je. Do roditelja, nevladinih organizacija, medija, hoćemo li ostati nijemi na ovo ili ćemo zajedno utjecati da se zaista mijenjaju stvari?“

Međutim, korijen problema je duboko u sistemu, upozorila je na kraju Kavalec, dodajući da sistem ne pruža podršku za porodicu koja ima člana sa teškoćama.

„Roditelji su natjerani da ostave dijete u instituciju kao što je Zavod u Pazariću, jer su već iscrpljeni i nemaju mogućnosti. A takvih je sigurno 50% slučajeva. Ne kažem da se Pazarić treba potpuno zatvoriti, ali naš cilj ne treba biti jačanje samo institucija zatvorenog tipa koje se bave kolektivnom brigom o osobama sa teškoćama. Trebamo jačati porodice osoba sa teškoćama, jer se nijedan roditelj neće lišiti svog djeteta ukoliko ima mogućnost. I vratiti što više štićenika u porodice i omogućiti im uključivanje u lokalne zajednice. Važno je da imamo kao roditelji pravo izbora. Da li želimo da dijete ostari uz nas ili da ga dajemo u Pazarić, a sistem nas trenutno tjera na samo jednu opciju.“

Upravo zbog toga trebali bismo vratiti Pazarić u fokus medija, kako bismo konačno počeli raditi na problemu prije nego bude prekasno. Kako nas ponovo ne bi šokirale fotografije i snimci iz nekog novog „Pazarića“.

Više...
Priključi se za RSS feed

Copyright (c) 2006-2018 portal InfoBrcko.com Sva prava zadržana. Sadržaji objavljeni na portalu InfoBrcko.com se mogu prenositi uz obavezno navođenje izvora i linka na orginalni tekst. info@infobrcko.com