SDA poziva sve državne institucije i agencije da intenziviraju svoje aktivnosti na rješavanju migrantske krize, s obzirom da dolaskom hladnih zimskih dana stanje prijeti da se pretvori u humanitarnu i socijalnu katastrofu.

- Ne može sav teret rješavanja migrantske krize biti prebačen na jedno ministarstvo i jednog ministra – ministra sigurnosti BiH Selmu Cikotića, već se čitav institucionalni sistem, na temelju svojih ovlasti i obaveza, mora uključiti i pružiti podršku. Posebnu odgovornost u upravljanju migrantskom krizom ima kompletno Vijeće ministara BiH koje je dužno da ovo pitanje rješava u saradnji sa drugim nivoima vlasti u BiH - saopćili su iz SDA.

Traže od Predsjedništva Bosne i Hercegovine da angažuje Oružane snage BiH na osiguranju istočne granice BiH kako bi se zaustavio priliv novih migranata. Dodaju da se dalje odgađanje i izbjegavanje uvođenja ove mjere, koju podržavaju Džaferović i Komšić, a protivi joj se Dodik, ne može više ničim pravdati.

- Tražimo od MUP-ova na federalnom i kantonalnim nivoima da efikasnije uklanjaju migrante s ulica i javnih površina, te da u saradnji sa IOM-om i Službom za poslove sa strancima spriječe njihove samovoljne izlaske iz smještajnih objekata, i na taj način sačuvaju javni red i mir, te ličnu i imovinsku sigurnost građana. Tražimo od Vijeća ministara BiH i delegacije Evropske unije da osiguraju smještajne kapacitete za migrante, a od Vijeća ministara zahtijevamo da sačini plan smještaja migranata na način da se teret krize rasporedi na oba entiteta i sve kantone - ističu iz SDA.

Naglašavaju da ne mogu sredine u kojima žive Bošnjaci same nositi teret suočavanja s migrantskom krizom, jer svakodnevni incidenti kojima je izloženo stanovništvo u Unsko-sanskom i Kantonu Sarajevo prijeti da eskaliraju u širu sigurnosnu krizu, što mora biti alarm svim institucijama i međunarodnoj zajednici.

Mnoge države su pred izazovom da li trebaju građane zakonski obavezati na vakcinaciju protiv korone ili ne, što je tema razgovora i zdravstvenih vlasti u BiH. Kako saznajemo, opcija obavezne vakcinacije, barem u Federaciji BiH, trenutno nije isključena.
Krizni štab Federalnog ministarstva zdravstva proteklih dana uveliko radi na programu imunizacije, govori nam pomoćnik federalnog ministra zdravstva Goran Čerkez.
Kako kaže, formirane su grupe stručnjaka koji intenzivno razgovaraju o pripremi stanovništva na vakcinaciju, prioritetnim grupama koje će primiti vakcinu, ali i potrebama formiranja hladnog lanca, ukoliko se odluči da na tržište BiH stiže Pfizerova vakcina koja se mora skladištiti na -70 stepeni celzija.
Koja vakcina je najvjerovatnija opcija za BiH Čerkez ne želi govoriti u ovom trenutku, sve dok nadležne evropske institucije, ali i Agencija za lijekove BiH, ne odobre određenu vakcinu. U svakom slučaju, vrijedi naglasiti kako je vrlo izvjesno da to neće biti vakcina samo jednog proizvođača.
"Mnoge zemlje diskutuju o tome da li će vakcina biti obavezna ili ne. Australija neće dozvoliti putovanja svojim avionima za nevakcinisane putnike. Mnoge zemlje će možda zabraniti ulazak ljudima koji nisu vakcinisani. I mi trebamo razmotriti ovaj problem i iznaći najbolje rješenje. Puno je mogućnosti i treba nam više rješenja, od obaveznog vakcinsanja, do toga da građani snose troškove liječenja, pa i do toga da građani neće moći putovati ukoliko se ne vakcinišu. Ne bi trebalo isključiti nijednu opciju, a sve će biti donesene na osnovu stručnih mišljenja, isto kao što će biti odlučeno koja vakcina će dobiti dozvolu za upotrebu na tržištu BiH", kazao nam je Čerkez.
Prema trenutnom planu vakcinacije u FBiH, najviši prioritet će biti da svoje doze dobiju zdravstveni radnici, treća dob i hronični bolesnici. Prema planu nabavke vakcina putem COVAX mehanizma, Federacija BiH će u prvom krugu vakcinacije stanovništva dobiti 800.000 doza vakcina.
Čerkez nam pojašnjava kako će se nakon toga proširiti nabavka za 30 posto, a potom za 50 posto stanovništva. Međutim, ne može se očekivati da će se u 2021. godini uspjeti vakcinisati 70 posto populacije u FBiH, koliko je potrebno za stjecanje kolektivnog imuniteta.
Podsjetimo da je bh. entitet Republika Srpska potpisao predugovor s Rusijom za nabavku 1.200.000 vakcina protiv koronavirusa, što znači da će svaki stanovnik RS-a dobiti svoju dozu. Kako je istakao član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, RS neće oklijevati da nabavi vakcinu iz neke druge države, ukoliko se pojavi na tržištu prije ruske.
U svakom slučaju, prema najavama vlasti, jasno je da bi kolektivni imunitet dosta prije moglo steći stanovništvo RS-a, nego FBiH.
Kada je riječ o zemljama regije, Hrvatska u prvom valu planira nabavku vakcina za polovinu stanovništva. Nije poznato koliko tačno doza će dobiti građani Srbije, osim što srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić najavljuje da će pokušati do kraja ove godine nabaviti "500.000 ili milion doza".

Jutros na cijelom sjeveru zemlje i po kotlinama u centralnim i istočnim područjima preovladava magla ili niska oblačnost.

Pretežno sunčano je u Hercegovini, zapadnim, jugozapadnim područjima Bosne i na planinama.

Temperature zraka izmjerene u 07:00 sati (°C): Sokolac -8; Bugojno i Drvar -7; Sarajevo -6; Jajce i Livno -5; Široki Brijeg i Srebrenica -4; Grude i Zenica -3; Bihać, Gradačac, Sanski Most, Tuzla i Zvornik 0; Banja Luka, Bijeljina, Ivan Sedlo, Mostar i Prijedor 1; Bjelašnica i Doboj 2; Trebinje 4; Neum 8°C. Atmosferski pritisak u Sarajevu iznosi 948Pa, za 4hPa je veći od normalnog i ne mijenja se.

Danas pretežno sunčano vrijeme u Hercegovini, zapadnim, jugozapadnim područjima Bosne i na planinama. Na cijelom sjeveru zemlje i po kotlinama u centralnim i istočnim područjima preovladavaće dugotrajna magla ili niska oblačnost. Vjetar slab južnog smjera. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 1 i 6°C, u sunčanim područjima od 9 do 14 stepeni. U padinskim područjima sunčanije. Najviša dnevna temperatura zraka oko 4°C.

Sutra na sjeveru zemlje dugotrajna magla i niska oblačnost. U ostalim područjima sunčano prije podne, a u drugoj polovini dana postepeno naoblačenje sa juga. Vjetar slab južnog i jugoistočnog smjera. Jutarnja temperatura zraka većinom između -1 i 5, na jugu zemlje do 7, a najviša dnevna temperatura zraka od 6 do 12, na jugu do 15 stepeni.

U nedjelju umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Prije podne sa slabom kišom u južnim i jugozapadnim područjima. Tokom dana, kiša se očekuje i u ostalim dijelovima. Na planinama sa susnježicom i snijegom. Krajem dana i tokom noći, padom temperatura kiša će prelazit u susnježicu ili snijeg. Jutarnja temperatura zraka većinom između -1 i 4, na jugu zemlje do 7, a najviša dnevna temperatura zraka od 0 do 6, na jugu do 13 stepeni, saopćeno je iz FHMZ.

U ponedjeljak umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Tokom dana u Bosni sa slabom kišom ili susnježica, a na planinama sa slabim snijegom. Jutarnja temperatura zraka većinom između -3 i 3, na jugu zemlje do 7. Najviša dnevna temperatura se neće značajnije promijeniti u odnosu na jutarnje vrijednosti.

Glasački listići iz dijaspore koji su stigli u Centralnu izbornu komisiju do 25.novembra, bit će ubrojani, ostali ne. Zbog činjenice da su se brojni bh. građani iz inozemstva prijavili za glasanje, a nisu na vrijeme dobili glasački materijal, pa ga nisu mogli ni vratiti na vrijeme, još pristižu brojne reakcije: tvrde, riječ je o diskriminaciji. Iz CIK-a odgovaraju – učinili smo sve što je u našoj moći, objavio je BHRT.

Glasački listići su u neke dijelove Grčke stigli tek prije tri dana. Prekasno – jer su rokovi za pristizanje i priznavanje pošiljki iz dijaspore istekli, a svakako su se odnosili samo na izborni materijal koji je popunjen 15. novembra. Šta sada, pitaju se građani Bosne i Hercegovine koji nisu uspjeli da glasaju, a planirali su? Smatraju da su oštećeni i krive nadležne institucije.

“Radilo se o tome da naši državljani do 15. novembra nisu ni dobili materijale, i tu je nastala opšta zabuna s jedne strane, a s druge, ljudi su bili ogorčeni što nisu mogli da ostvare svoje pravo glasa”, Milica Ristović Krstić, ambasadorica BiH u Grčkoj

Pandemija koronavirusa drastično je usporila pošiljke sa glasačkim materijalom na putu do svojih destinacija, tvrde u Centralnoj izbornoj komisiji i to, kažu, nije njihova krivica. Materijale su poslali mjesec dana prije izbora. Produžili su rokove za priznavanje pošiljki sa sedam na deset dana od dana za glasanje, i uveli dodatne olakšice za građane zemalja koje su bile pod blokadama.
“Omogućili smo biračima u prekookeanskim zemljama i nekim evropskim zemljama za koje je identifikovana blokada u poštanskom saobraćaju, da sve svoje pošiljke mogu da šalju u DKP-e. DKP je tu kovertu mogao sačekati tri dana i tek onda je poslati DHL-om prema Bosni i Hercegovini i ona bi bila prihvaćena”, ističe Irena Hadžiabdić, članica CIK-a BiH

Upravo su se iz pojedinih diplomatsko-konzularnih predstavništava žalili na to da neki građani i nisu znali za tu opciju. Pritužbe stižu i iz drugih udruženja iz dijaspore. Traže od Centralne izborne komisije dodatne napore, kako bi glas svakog birača koji je uredno registrovan, na kraju bio i prihvaćen.

“Jedno ovako otvoreno izolovanje i bespotrebno zanemarivanje BiH građana u iseljeništvu može imati nesagledive posljedice na sve naše napore da podstaknemo i unaprijedimo ulaganje u domovinu. Istovremeno, u mnogim BiH opštinama glasovi BiH građana iz dijaspore mogu biti presudni, time stavljajući pod upitnik rezultate ovih izbora ukoliko se glas dijaspore zanemario”, ističu iz Kongresa Bošnjaka svijeta.
Iz CIK-a napominju da su primili više od 62 hiljade pošiljki, a da oko 13 hiljada nije preuzeto. Odaziv birača je oko 60 odsto u odnosu na broj registrovanih za glasanje putem pošte, što u CIK-u kažu da je u rangu sa ranijim izbornim ciklusima. Među zemljama gdje je bilo blokada i gdje su uvedene olakšice su Finska, Češka, Mađarska, Kanada, Sjedinjene Američke Države, Grčka, Francuska, Rusija, Australija i Malezija.