Moguće relaksiranje mjera u RS krajem aprila!
- Objavljeno u BiH
Od kraja aprila mogle bi postepeno biti relaksirane određene mjere, u zavisnosti od epidemiološke i zdravstvene situacije
Od kraja aprila mogle bi postepeno biti relaksirane određene mjere, u zavisnosti od epidemiološke i zdravstvene situacije
Vozači u BiH prema važećem zakonu od sutra nisu obavezni posjedovati i koristiti zimsku opremu. Korištenje zimske opreme je obavezno od 15. novembra do 15. aprila. Uz savjete o zamjeni zimskih guma ljetnim donosimo i nekoliko savjeta kako još možete pripremiti svoj auto za ljetnu sezonu.
Voćari u Bosni i Hercegovini nakon naglog pada temperatura zraka očekuju ogromne štete na svojim voćnjacima, što će se u ionako neizvjesnom periodu zbog pandemije koronavirusa odraziti na proizvodnju i cijene.
U razgovoru za Business Magazine, Ilija Studen,predsjednik Uprave STUDEN Holdinga govori o značaju domaćih kompanija u trenutnoj situaciji izazvanoj pandemijom koronavirusa kao i posljedicama na poslovanje kompanija u okviru STUDEN Holdinga, te koliko su građani okrenuti domaćim proizvodima i koliko su svjesni benefita kupovine domaćih proizvoda.
Kompanije u sastavu STUDEN Holdinga u Agroindustrijskom kompleksu Brčko, fabrika za proizvodnju jestivog ulja BIMAL, STUDEN-AGRANA Rafinerija šećera i MINGOS-COFFEE proizvodnja kafe, od početka pandemije izazvane koronavirusom i proglašenja stanja prirodne i druge nesreće aktivno rade na obezbjeđenju kontinuirane proizvodnje i stabilnog snabdijevanja svih svojih partnera i kupaca. Brčanski BIMAL kao jedini domaći proizvođač jestivog ulja u Bosni i Hercegovini i STUDEN-AGRANA Rafinerija šećera jedina rafinerija šećera u zemlji među prvima su usmjerili kapacitete na zadovoljavane potreba domaćeg tržišta. Cijela ova situacija i zatvaranje granica je pokazalo koliko je značajno imati vlastitu proizvodnju. Sa Ilijom Studenom, predsjednikom Uprave STUDEN Holdinga smo razgovarali o značaju domaćih kompanija u oblasti prehrambene industrije, koliko su građani okrenuti domaćim proizvodima, te posljedicama pandemije na poslovanje kompanija u okviru STUDEN Holdinga.
BM:Koliko je za našu zemlju značajno postojanje i poslovanje domaćih kompanija posebno u oblasti prehrambene industrije?
STUDEN:Domaća prehrambena industrija predstavlja stub stabilnosti ekonomije i sigurnosti sistema snabdijevanja u zemljama koje imaju dobru osnovu za prehrambenu proizvodnju. Bosna i Hercegovina definitivno posjeduje dobru osnovu, zato je šteta da je lošom privatizacijom i nedostatkom strategije razvoja prehrambene industrije taj sektor dosta zaostao u odnosu na realne mogućnosti. Ipak, postoji niz uspješnih domaćih prehrambenih kompanija, a poslije ove krize vjerujem da će ih biti još više. Ono sto građani ove zemlje i politika moraju konačno da shvate i primijene jeste da stvaranje novih vrijednosti u domaćim proizvodnim pogonima kreira realan ekonomski rast, pa time i prosperitet za sveopšti standard stanovništva. Ovakve krizne situacije su šansa da se svijest i pristup bitno koriguju u ukupnom interesu ekonomije ove zemlje.
U periodu krize koja je izazvana virusom COVID 19, rekao bih da svi zajedno svjedočimo pravilnoj definiciji ko su i šta su „domaće kompanije“ i tome koliko je važno imati domaću proizvodnju na koju se možete osloniti. Ovdje zaista mislim na sve grupe- poslovnu zajednicu, potrošače i institucionalni okvir, budući da je svako na svoj način osjetio snažno prisustvo ili je možda bolje reći odsustvo određenih komponenti bh. proizvodnje.
BM:Da li je trebalo da nam se desi koronavirus da bi mi postali svjesni značaja domaće proizvodnje?
STUDEN:Koronavirus je učinio ono što se nije moglo zamisliti, to je zatvaranje granica i nevjerovatne promjene na tržištu u pogledu potreba i snabdijevanja. Svaka zemlja se prirodno okrenula svom tržištu, a u BiH je više nego ikada došao do izražaja nedostatak sirovinske baze, što se pokazalo izuzetno negativno u trenutku vanredne situacije.
Pored sopstvenog potencijala u poljoprivredi, stočarstvu, kao i u procesnoj industriji, naša zemlja mora da uvozi veliku količinu hrane,što nije put za održivost. Ranije sam već govorio da je to posljedica nestručnog makroekonomskog planiranja i nedostatka interesa političkih struktura za politički dogovor u ekonomskoj sferi, koji bi definitivno omogućio prosperitet cijele BiH, entiteta i Brčko distrikta, i tako olakšao odluku stanovništvu da ostane i da radi u svojoj zemlji. Jačanje poljoprivredne proizvodnje je dugoročno ulaganje u kompletan prehrambeni sistem, u domaću proizvodnju, te domaće potrošače.
BM:Koliko se u „normalnim“ okolnostima pridaje značaj domaćim kompanijama i proizvodima? Koliko građani primat daju domaćim u odnosu na uvozne proizvode?
STUDEN:Značaj domaćih kompanija u trenucima prije koronavirusa nije bio dovoljno prepoznat, iako se neizostavno na ovu temu svakodnevno mnogo govori. Međutim, daleko je više posla u organizaciji domaćeg tržišta i zaštiti domaćih kompanija, nego što se može govoriti o odluci građana da kupe domaći ili uvozni proizvod. Brendiranje domaće proizvodnje od strane države i njeno isticanje kroz adekvatne institucionalne mjere može dovesti i do izgradnje svijesti naših potrošača o bh. proizvodima.
BM:Kako potaknuti građane da što više kupuju domaće proizvode?
STUDEN:Edukacijom. Građani prije svega treba da na polici prepoznaju naše domaće proizvode. Bosna i Hercegovina posjeduje kvalitetne proizvode, iz svake kategorije. Voće, povrće, meso, med, konditorske proizvode, jestivo ulje, šećer, so, vodu, kafu, vina, napitke, čajeve, lijekove… možemo zaista nabrojati za gotovo svaku kategoriju proizvoda gdje za jedan uvezeni proizvod možemo ponuditi takva tri ili četiri domaća proizvoda.
Za proizvodnju domaćih proizvoda važna je i domaća sirovinska baza, ali za samog potrošača najvažnije je informisanje o domaćim proizvodima, a onda i značaj koji kupovina ovih proizvoda ostvaruje. Opredjeljenje za domaće proizvode znači podršku domaćoj proizvodnji, radna mjesta, rast domaće prehrambene industrije i rast svih domaćih kompanija.
Mi možemo na sopstvenom primjeru objasniti koliki značaj jedine domaće fabrike ulja i šećera u zemlji, BIMAL i STUDEN-AGRANA Rafinerija šećera u Brčkom imaju za BiH. Osim što u Agroindustrijskom kompleksu Brčko, u našim fabrikama i drugim uslužnim kompanijama, radi oko 600 zaposlenih, mi indirektno zapošljavamo i stvaramo posao za mnoge poljoprivredne proizvođače, prevoznike, što pored kamiona uključuje i angažman željeznice FBiH i RS-a. Zatim, mi snabdijevamo tržište visokokvalitetnim domaćim proizvodima kao što su BIMAL ulje, AGRAGOLD šećer i MINGOS kafa, a druge naše proizvode, naprimjer proteinske sačme, lecitin i melasu prodajemo domaćim kompanijama koje proizvode stočnu hranu, kozmetiku, druge prehrambene proizvode, kao i alkohol i time im osiguravamo domaću sirovinu i dostupnost komponenti u svakom trenutku.
Dakle, dug je niz benefita koje domaće fabrike mogu ostvariti za privredu zemlje. Jedna od najvećih prednosti je da u kriznoj situaciji kako što je ova, potrošači ne ostanu bez osnovnih prehrambenih proizvoda, to znači sigurnost snabdjevanja tržišta. Ovom prilikom apelujem na sve robne rezerve u zemlji da rezerve drže isključivo kod proizvodnih firmi koje proizvode robe koje su neophodne za rezerve, a ne kod nekih trgovačkih firmi. Smatram da nema potrebe da objašnjavam razloge za moju prethodnu tvrdnju, budući da svako ko logično razmišlja će ovo lako shvatiti.
BM:Činjenica je da strane kompanije mnogo više ulažu u marketing i oglašavanje zbog čega su prepoznatljivije na bh.tržištu.Da li su naše kompanije svjesne značaja marketinških aktivnosti i komunikacije s medijima s ciljem bolje promocije proizvoda?
STUDEN:Komunikacija sa medijima je izuzetno dragocjena edukacija potrošača o domaćim proizvodima, timski rad koji država, domaće kompanije i mediji treba zajedno da provedu. Smatram da su domaće kompanije apsolutno svjesne značaja koje brendiranje i oglašavanje nosi, kao i da smo prihvatili nove trendove na tržištu i naravno nove generacije koje očekuju i drugačije forme oglašavanja.
BM:Jedan od primjera koji pokazuje nelojalnost domaćoj proizvodnji jeste i ogromna količina flaširane vode koja se uvozi u našu zemlju, pri čemu u BiH imamo mnogo kvalitetnije proizvođače i vode čije je kvalitet prepoznat i nagrađen međunarodnim priznanjima. Šta je razlog ovoga? Da li je krivac država koja ne štiti domaću proizvodnju ili građani više vjeruju uvoznim proizvodima? Koliko općenito država štiti domaću proizvodnju?
STUDEN:Zaštita domaće proizvodnje i kompanija je nužna, a uloga države je ključna u tom procesu. Voda nije jedini proizvod koji pokazuje da je uvoz odnio primat u odnosu na domaći proizvod. Takvih primjera je mnogo i mi kao domaći proizvođači, ovdje govorim i o fabrikama u Agroindustrijskom kompleksu STUDEN Holdinga, neprestano ukazujemo na značaj promocije domaće proizvodnje. Postoji mnogo načina da se ova situacija popravi i da se domaće kompanije ohrabre na dodatna ulaganja, na zapošljavanja, ali je potreban kontinuiran rad na ukupnoj privrednoj atmosferi u zemlji. Najbitnije je da politika shvati da apsolutna zavisnost od uvoza finalnih proizvoda i sirovina ugrožava pozicije svih ljudi u ovoj zemlji, i svakako potkopava i pozicije politickih stranaka koje nisu u stanju da naprave otporan i snažan plan strateškog razvoja domaće proizvodnje.
BM:S obzirom na situaciju izazvanu koronavirusom, koje su pozitivne i negativne posljedice konkretno za Vas?
STUDEN:Još uvijek je rano da bi se moglo govoriti o načinu na koji će se trenutna situacija odraziti na naše poslovanje. Izuzetno je važno da se u ovom trenutku svi poslovni planovi uspješno realizuju i da se isporuke odvijaju prema ranijim dogovorima, kao i prema dodatnim zahtjevima koje dolaze sa tržišta BiH.
Trenutno je fokus svih nas na kontinuitetu proizvodnje u jedinim fabrikama jestivog ulja i šećera u zemlji, BIMAL-u i STUDEN-AGRANA Rafineriji šećera, a obim proizvodnje je zbog potrebe tržišta na maksimumu, pri čemu ostvarujemo apsolutno stabilno snabdijevanje naših partnera. Naše fabrike u Brčkom su projektovane da imaju kapacitete za snabdjevanje šire regije, tako da u ovoj teškoj situaciji kada je snabdjevanje tržista Bosne i Hercegovine različitim robama otežano, mi imamo dovoljno mogućnosti za snabdjevanje cijelog domaćeg tržišta, te za očuvanje pozicija na različitim izvoznim tržištima.
BM:Da li će, po Vašem mišljenju, kad sve ovo prođe građani nastaviti kupovati domaće proizvode ili će se doprinos domaćih kompanija zaboraviti, a naše tržište i dalje biti preplavljeno uvoznim proizvodima koji će se više prodavati?
STUDEN:Tržište će se zasigurno promijeniti, ali koje će to specifične promjene biti nije zahvalno govoriti u ovom trenutku. Uvoznih proizvoda će uvijek biti i to nije ništa negativno, to isto jača konkurentnost domaće proizvodnje. Međutim, treba omogućiti domaćoj industriji da u fer utakmici bude konkurentna i sposobna da parira multinacionalnim korporacijama koje su se uz podršku svojih država razvijale decenijama. Jedan dobar savjet iz našeg iskustva je ostvarivanje jake saradnje sa takvim korporacijama i uvjeriti ih da mi u BiH možemo biti njihovi partneri i da možemo proizvoditi kvalitetne i konkurentne proizvode čak i za različita izvozna tržišta.
Tokom obilaska Šehidskog mezarja u brčanskoj mjesnoj zajednici Gornji Rahić, povodom obilježavanja Dana Armije Republike Bosne i Hercegovine, predsjednik Udruženja “Zlatni ljiljan” Brčko distrikta BiH Huso Ahmetović kazao je u izjavi za medije, između ostalog, da su ratni veterani u lošem položaju.
Ovu aktivnost, čiji je organizator Koordinacija boračkih udruženja ARBiH u BDBiH, Otisak.ba je uživo prenosio na svojoj facebook stranici.
Danska ponovnim otvaranjem školskih ustanova i vrtića oprezno pokušava smanjiti mjere uvedene zbog pandemije koronavirusa. Poslije mjesec dana od njihova zatvaranja, od danas, pored jaslica i vrtića, ponovno će početi sa radom škole za učenike do petog razreda, piše njemačka novinska agencija dpa, prenosi Deutsche Welle.
Na taj način bi se u prvoj liniji roditeljima trebala olakšati briga o djeci o kojoj su tokom prethodnog perioda, pored svojih poslovnih obaveza, morali brinuti.
Danska je prilično rano, nakon prvih registriranih infekcija, reagirala uvođenjem strogih mjera usmjerenih protiv širenja koronavirusa. Vlada premijerke Mettee Frederiksen još je 14. marta do daljnjeg zatvorila granice, uključujući i onu prema susjednoj Njemačkoj. Već sedmicama su zatvoreni restorani, kafići, pabovi, pozorišta i drugi objekti u kojima su građani provodili svoje slobodno vrijeme. Frederiksenova je trajanje tih mjera, prije nešto više od sedam dana, produžila do 10. maja. Okupljanja s više od deset osoba su i dalje zabranjena, a održavanje manifestacija, koncerata, utakmica i masovnih okupljanja odgođeno je do kraja avgusta.
Na putu ka postepenom povratku normalnosti prve korake će napraviti najmlađi pripadnici danskog društva. Ipak, neće se svi vrtići i škole moći otvoriti odmah, jer se za to moraju ispuniti određeni zahtjevi.
Neka od strogih pravila za ovaj korak glase: u dječjim vrtićima mora se osigurati šest kvadratnih metara prostora po svakom djetetu, a u školama četiri kvadratna metra i njihova mjesta za stolovima trebaju biti udaljena jedna od drugih po dva metra, dok bi se u dvorištima i izvan učionica djeca trebala nalaziti u grupi od najviše njih petoro. Zabranjeno im je da međusobno dijele hranu i slatkiše, a najmanje u roku od svaka dva sata tokom boravka u školi moraju prati ruke. Igračke, toaleti, stolovi, rukohvati i prekidači moraju se očistiti i dezinficirati bar dva puta dnevno.
Na temelju provedenih istraživanja, otprilike će polovina svih danskih općina već danas otvoriti vrata prvih ustanova u kojima se mogu pridržavati predviđenih propisa. Svi ostali se najkasnije do ponedjeljka žele priključiti ovom procesu ponovnog povratka Danaca u normalnost.
To što bismo prema preporukama ljekara trebali držati fizičku distancu jedni od drugih, ne znači da bismo se smjeli udaljiti jedni od drugih. Naprotiv.
Danas smo jedni drugima posebno potrebni kako bismo ovo zajedno prebrodili - kazao je reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović u intervjuu za Preporod.
Između ostalog, reisu-l-ulema Kavazović istakao je da će zbog eventualnih posljedica ekonomske krize u ovim danima iskušenja biti potrebno da pokažemo posebnu solidarnost prema onima koje će ova kriza najviše pogoditi.
- Tu prije svega mislim na ljude koje već jesu ili bi mogli ostati bez posla, na starije i penzionere, na naše povratnike koji žive sami u udaljenim selima okruženi samo mezarima svojih najmilijih - kazao je reisu-l-ulema Kavazović.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović i član Predsjedništva BiH Željko Komšić su, povodom Dana Armije Republike Bosne i Hercegovine, odali počast i položili cvijeće na mezarju Kovači i na spomen-obilježjima na groblju Koševo, Sveti Josip i Sveti Marko, gdje su sahranjeni poginuli pripadnici Armije RBiH.
Članovi Predsjedništva BiH su naglasili da su hrabri borci Armije Republike Bosne i Hercegovine dali živote za odbranu svog naroda i države Bosne i Hercegovine. Istakli su da se osnivanjem Armije RBiH i borbom njenih pripadnika koji su branili državu, danas živi u miru, ali i nastavlja sa borbom na očuvanju suvereniteta i teritorijalnog integriteta države Bosne i Hercegovine.
Džaferović i Komšić su kazali da je 15. april jedan od najznačajnijih datuma u historiji Bosne i Hercegovine, te da, zbog svih onih koji su dali živote za odbranu domovine, ali i zbog njihovih porodica i budućih naraštaja, ovaj važni datum mora imati posebno mjesto i generacijama koje dolaze.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović i član Predsjedništva BiH Željko Komšić su, povodom Dana Armije Republike Bosne i Hercegovine, uputili čestitke svim bivšim pripadnicima Armije RBiH, članovima porodica šehida i poginulih boraca, ratnim vojnim invalidima, demobilisanim borcima i veteranima Armije RBiH, dobitnicima najvećih ratnih priznanja i svim patriotama koji su stali u odbranu naše domovine, saopćilo je Predsjedništvo BiH.
Džaferović je građanima BiH čestitao 28. godišnjicu formiranja Armije RBiH, podsjetivši da je ona nastala u najtežem periodu ove zemlje.
- Ona je predstavljala izraz težnji naroda za očuvanje nezavisne Bosne i Hercegovine i njegovih težnji za slobodom. Armija RBiH je bila jedina legalna vojna sila u BiH u vremenu agresije i časno je branila i odbranila međunarodno priznatu državu Bosnu i Hercegovinu i omogućila zaključivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma - naveo je Džaferović.
Dodao je da se danas sjećamo najboljih među nama, onih koji su položili svoje živote za slobodu u kojoj mi živimo.
- Najbolje ćemo se odužiti svim pripadnicima Armije RBiH tako što ćemo se i danas zalagati za ono za šta su se i oni borili, a to je cjelovita Bosna i Hercegovina, država ravnopravnih naroda i građana na svakom njenom pedlju - istakao je Džaferović.
Poručio je da nastavljamo s tom borbom i da se svi trebamo potruditi da postojeće oblike diskriminacije zauvjek eliminiramo iz BiH.
Komšić je naglasio da želi iskoristiti priliku da se i u ovim teškim danima za BiH i cijeli svijet sjetimo svih onih koji su poginuli za Bosnu i Hercegovinu.
- Također, želim da svima koji do toga drže, a puno nas je koji do toga držimo i koji smo bili u Armiji RBiH, čestitam Dan Armije - kazao je Komšić.
Naglasio je da imamo razloga da budemo ponosni na izbor koji smo napravili tih godina koje su bile presudne za Bosnu i Hercegovinu i da ne smijemo dopustiti da to bude zaboravljeno, pogotovo žrtve onih ljudi koji su pali za slobodu Bosne i Hercegovine.
Kako bi se izbjegle gužve, koje su evidentirane posljednjih dana, iz Javne zdravstvene ustanove „Zdravstveni centar Brčko“ danas su sva lica koja izlaze iz izolacije zamoljena da prije dolaska kod ljekara, obavezno telefonom zakažu pregled.
U saopštenju koje potpisuje prim. dr Nihad Šibonjić, direktor Zdravstvenog centra, se podsjeća da će se na taj način izbjeći neprihvatljive gužve ispred zdravstvenih objekata.
„Razumijemo vašu želju da izolaciju što prije okončate, ali zbog procedura koje usporavaju proces rada i priliva velikog broja građana, posebno u jutarnjim satima, stvaraju se gužve ispred zdravstvenih ustanova, što je neprihvatljivo“, ističe se u saopštenju.
Prema podacima brčanskog Zdravstvenog centra, u posljednja dva dana iz samoizolacije je izašlo 101 lice.