Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine bi na sjednici koja je počela jutros trebala razmatrati Informaciju o sprovođenju pripremnih aktivnosti za lokalne izbore 2020. godine.

Predviđeno je i razmatranje Prijedloga odluke o diplomatsko-konzularnim predstavništvima u kojima se planira organiziranje glasanja za lokalne izbore 2020., kao i Prijedloga uputstva o vrstama, načinu i rokovima za određivanje biračkih mjesta.

Članovi CIK-a BiH trebali bi razmatrati i Prijedlog odluke o imenovanju komisije za nabavku usluga transporta izbornog materijala za lokalne izbore 2020. godine, te Prijedlog odluke o izmjeni i dopuni Poslovnika Centralne izborne komisije BiH.

Između ostalog, trebali bi biti razmatrani i Izvještaj o izvršenju budžeta CIK-a BiH za period od 1. januara do 31. marta ove godine, kao i Informacija o planiranim i isplaćenim sredstvima političkim subjektima u 2019. godini iz budžeta svih nivoa vlasti Bosne i Hercegovine.

Kako je jučer i najavljeno iz CIK-a BiH, nakon testnog perioda, od danas se sjednice ove institucije mogu pratiti putem live streaminga na njihovoj internet stranici.

Prije 28 godina, 30. aprila rano ujutru glavnom prijedorskom ulicom prolazilo je vozilo iz kojeg su putem megafona, građani upozoravani da budu mirni i da ne stvaraju paniku te da u 6 sati uključe Radio Prijedor.

Tačno u 6 sati spikerica Jadranka Vejo-Rečević čita zvanično saopćenje:

- Građani i građanke prijedorske općine, ostanite mirni u svojim domovima. Noćas je SDS preuzela vlast u našoj općini i ona garantuje ostalim narodima koji žive na ovim prostorima punu ravnopravnost i suživot. Nije se moglo više čekati, brojni problemi koji su vodili ovu općinu i sve narode koji ovdje žive u propast, natjerali su SDS da preuzme stvar u svoje ruke i u ovome historijskom trenutku ovu općinu priključe "Srpskoj Republici“ koja se ovih dana stvara. Na ovim prostorima oduvijek je živio srpski narod i mi na to imamo neotuđivo pravo.

Potom je emitovana himna Bože pravde.

Nakon "preuzimanja vlasti", Srbi su prekinuli sve komunikacije i Prijedor je ostao potpuno odsječen od svijeta.

U ovaj grad bilo je sve teže putovati, telefonske linije često su bile prekinute, uveden je policijski sat. Za posjete obližnjim selima bila je potrebna propusnica. Ukinute su sve autobuske veze. Većina stanovništva ostala je bez posla.

Ključna mjesta u policiji, u općinskoj upravi preuzeli su Srbi. Od Bošnjaka je oduzeto oružje koje su imali.

Prijedor će se ubrzo pretvoriti u jedan od najkrvavijih gradova u BiH, u kojem je, prema podacima Regionalnog saveza logoraša Banja Luka ubijeno 3.178 ljudi, uglavnom Bošnjaka te nešto manje Hrvata. Među ubijenima je bilo i 102 djece. Protjerano je više od 60.000 ljudi.

Lokalni mediji, poput Radio Prijedor i lista Kozarski vjesnik pridružili su se propagandi uperenoj protiv nesrpskog stanovništva. Vodili su medijsku hajku protiv bivših čelnika općine, Bošnjaka i Hrvata, često zloupotrebljavajući i falsificirajući detalje iz njihovog privatnog života. Uz to, ovi mediji su širili vijesti da se u okolini Prijedora nalaze dobro naoružane muslimanske jedinice koje spremaju genocid nad srpskim narodom.

Radio je također obavijestio da sve nesrpske kuće moraju objesiti bijelu krpu iznad svog doma kao znak vjernosti srpskim vlastima.

Slike logora Keraterm, Omarska i Trnopolje koji su se nalazili na teritoriji ove općine, a kroz koje je prošlo hiljade ljudi, zgrozile su svijet.

Ove logore službeno je 30. maja 1992. osnovao načelnik policije u Prijedoru Simo Drljača, koji je poginuo tokom pokušaja da ga se uhapsi nakon što je protiv njega Tribunal u Hagu podigao optužnicu.

U Prijedoru su počinjeni neki od najstrašnijih zločina nad Bošnjacima. Havi Tatarević iz sela Zecovi ubijeno je šest sinova i muž.

Punu 21 godinu, najveća masovna grobnica na Balkanu, jama Tomašica krila je mračnu tajnu o likvidacijama bošnjačkih i hrvatskih žrtava u Bosanskoj krajini. Iz Tomašice je ekshumirano više od 420 posmrtnih ostataka.

Na lokalitetu Korićanske stijene, na planini Vlašić, 21. avgusta 1992. godine strijeljano je više od 200 logoraša, Bošnjaka i Hrvata, koji su bili zatočeni i mučeni u prijedorskim logorima

Haški sud osudio je više pripadnika bivše VRS za zločine u Prijedoru, a neki od njih su osuđeni i pred Sudom BiH.
U predmetu protiv Milomira Stakića Pretresno vjeće Haškog tribunala je presudilo da je preuzimanje Prijedora predstavljalo nezakonit državni udar koji je mjesecima bio planiran i koordiniran, a čiji je krajnji cilj bio stvaranje srpske općine koja bi na kraju bila dio zamišljene čisto srpske države.

Preuzimanju srpske kontrole nad Prijedorom prethodio je sastanak predstavnika SDA, SDS-a i HDZ-a u noći 29. aprila u 22 sata. Na sastanku je postignut dogovor da u prijedorskoj policiji treba biti ravnomjerna nacionalna zastupljenost, međutim četiri sata kasnije, tačnije u 2.30 sati 30. aprila SDS je uz aktivnu pomoć JNA nasilno preuzeo svu vlast u gradu, a dogovor je izigran.

Ovlaštena službenici Grupe za sprečavanje krijumčarenja i prekršaja iz Regionalnog centra Tuzla, a na osnovu operativnih saznanja službenika, na području Bijeljine kod jedne osobe pronašli su i oduzeli su veću količinu cigareta koje nisu bile obilježene na propisan način.
Radilo se o 920 kutija cigareta raznih brendova, a procjenjena vrijednost privremeno oduzete robe je oko 5.000 KM.

Protiv osobe kod koje je pronađena akcizna roba bit će pokrenuti prekršajni postupak pred nadležnim opštinskim sudom.

U uslovima vanredne situacije uzrokovane koronavirusom ovlašteni službenici Uprave za indirektno oporezivanje provode pojačane aktivnosti na terenu u cilju sprečavanja nezakonite prodaje duhana i duhanskih prerađevina.

Članovi i volonteri Humanitarne organizacije „Svetionik“ deset godina zaredom u mubarek mjesecu ramazanu sprovode humanitarni projekat „Priključi se mreži dobra“. U okviru tog projekta realizuje se i akcija „Doniraj iftar“. Na taj način svakog dana se za 250 postača, odnosno 70 porodica slabijeg imovinskog stanja obezbjede besplatni iftari.

U ponedjeljak 4. svibnja u Hrvatskoj počinje druga faza popuštanja u kojoj će se zdravstveni sustav ponovno otvoriti za pacijente, kao i privatne ordinacije. S radom ponovno počinju i frizeri, kozmetičari i sve ostale uslužne djelatnosti u kojima se ostvaruje bliski kontakt s klijentima. Baš je zato jako važno da se nastavimo pridržavati protuepidemijskih uputa o držanju međusobnog razmaka i dezinficiranju, a preporuka je da se u zatvorenim prostorima nose maske.

Ekonomske mjere koje su propisane u oba bosanskohercegovačka entiteta nisu dovoljne da pomognu privredi u cjelini, ocjenjuju u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE) ekonomski analitičari Zoran Pavlović i Faruk Hadžić. Oni smatraju da propisane mjere prije svega ne mogu pomoći malim privatnim kompanijama koje će nakon pandemije najviše izgubiti. Problem će, kažu, biti i veliki broj otkaza, jer je najteže nadoknaditi radna mjesta.

Danas se u Bosni i Hercegovini očekuje djelomično vedro vrijeme. Samo lokalno može pasti malo kiše.

Tridesetog aprila 1992. godine je srušen Savski most između Gunje u Hrvatskoj i Brčkog u BiH.

Švedski grad Lund je odlučio iskoristiti pileće gnojivo kako bi držao ljude dalje od parkova, odnosno kako bi se spriječilo njihovo okupljanje za festival.