Menu

InfoBrcko.com - Srijeda, 06 Maj 2020

Počinje samit u Zagrebu: Džaferović predstavlja Bosnu i Hercegovinu

 

Čelnici 27 država članica Evropske unije i šest zemalja zapadnog Balkana održat će danas video konferenciju na kojoj će još jednom potvrditi evropsku perspektivu zemalja jugoistočne Evrope.
Video konferencija se održava umjesto fizičkog sastanka na vrhu koji je bio predviđen 6. i 7. maja u Zagrebu, ali je pandemija koronavirusa promijenila te planove. Virtuelni sastanak treba početi u 16.30 i trajati do 19.30.

 

Sastankom će predsjedavati predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel. Nakon sastanka predviđena je zajednička konferencija za novinare Charlesa Michela, predsjednice Komisije Ursule von der Leyen i hrvatskog premijera Andreja Plenkovića, koji predstavlja predsjedništvo Vijeća EU-a.
Osim Michela i von der Leyen, evropske institucije će predstavljati visoki predstavnik za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell, predsjednik Evropskog parlamenta David Sassoli, predstavnici Evropske banke za obnovu i razvoj, Svjetske banke, Evropske investicijske banke i Vijeća za regionalnu suradnju.

Uz čelnike 27 država članica EU-a, učešće na sastanku potvrdili su albanski premijer Edi Rama, predsjedavajući predsjedništva BiH Šefik Džaferović, kosovski predsjednik Hashim Thaci, crnogorski predsjednik Milo Đukanović, makedonski premijer Oliver Spasovski i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić.
Na virtuelnom sastanku učesnici će prihvatiti Zagrebačku deklaraciju u kojoj će još jednom biti potvrđena evropska perspektiva zemalja zapadnog Balkana.

- Evropska unija još jednom potvrđuje nedvosmislenu podršku evropskoj perspektivi zapadnog Balkana. Zapadnobalkanski partneri su ponovili svoju privrženost evropskoj perspektivi kao svom čvrstom strateškom odabiru - kaže se u nacrtu Zagrebačke deklaracije u koju je Hina imala uvid.

Dok učesnici konferencije budu govorili, sjedit će ispred neutralne pozadine, na ekranu iza njih neće biti nikakvih državnih obilježja, zastava, grbova, čak ni imena država, samo ime i prezime osobe koja govori. Prema diplomatskim izvorima, to je učinjeno na zahtjev Španije koja ne želi učestvovati na sastancima na kojima se Kosovo spominje kao država.

Iz istog razloga u tekstu deklaracije nigdje ne se na navode ni imena država zapadnog Balkana niti se koristi izraz država, nego se kroz cijeli tekst govori "zapadnobalkanskim partnerima". U tekstu se također nigdje ne spominje ni izrazi proširenje, članstvo, integracije.

Pet od 27 zemalja članica ne priznaje nezavisnost Kosova - Grčka, Kipar, Rumunija, Grčka, Slovačka i Španija. Od tih pet država članica, Španija je najglasniji protivnik priznanja kosovske nezavisnosti.

Osim zemalja koje ne priznaju Kosovu, tu je još nekoliko zemalja koje su prilično skeptične prema daljnjem proširenju poput Danske, Holandije, Švedske, Francuske i donekle Njemačke.
S obzirom na takve okolnosti, nacrt usuglašenog teksta Zagrebačke deklaracije najviše je što se moglo dogovoriti u ovom trenutku, navodi jedan diplomatski izvor.

Virtualni sastanak na vrhu održava se 20 godina nakon zagrebačkom samita 2000. godine, kada je održan prvi sastanak čelnika EU-a izvan teritorija EU-a. Tri godine nakon Zagreba, u Solunu je 2003. godine ponovno odražan samit EU - Zapadni Balkan, a potom je uslijedila 15-godišnja pauza, sve do 2018. godine kada je u Sofiji ponovno održan takav sastanak.

Od zemalja obuhvaćenih Procesom stabilizacije i pridružavanja, to jest država nastalih raspadom Jugoslavije bez Slovenije, plus Albanija, a kojima je u Solunu obećena europska perspektiva, jedino je Hrvatska uspjela postati članicom.
Bosna i Hercegovina je 2016. podnijela zahtjev za članstvo, a Evropska komisija je o tom zahtjevu objavila mišljenje s dugim popisom zadaća koje država mora obaviti da bi dobila status kandidata za članstvo. Nakon BiH Kosovo je u najgoroj situaciji, osim što ga ne priznaje pet zemalja članica, kosovski građani jedini u regiji moraju imati vize za ulazak u EU.

Prvobitno je bilo planirano da Komisija na Zagrebačkom samitu predstavi ekonomski i investicijski plan za regiju, kojim će se nastojati pokrenuti dugoročni oporavak, potaknuti privredni rast i poduprijeti reforme potrebne za daljnji napredak na putu prema EU. To je sada odgođeno zbog pandemije koronavirusa.

- Nakon što iziđemo iz mjera za suzbijanju pandemije COVID-19, uslijedit će nova faza tijesne saradnje na rješavanju značajnog socijalno-ekonomskog učinka krize. Na temelju Komunikacije od 29. aprila, poziva se Evropska komisija da izradi snažan ekonomski i investicijski plan za regiju čiji je cilj jačanje ekonomije uz poboljšanje njihove konkurentnosti... Ulaganja su od najveće važnosti za poticanje dugoročnog oporavka regije i za potporu nužnim reformama za nastavak kretanja na evropskom putu te za uklanjanje nejednakosti bržim donošenjem koristi regiji - kaže se u nacrtu deklaracije.

Dodaje se da bi se Zapadni Balkan trebao pretvoriti u funkcionalne tržišne ekonomije, koja su sposobna uvezati se s jedinstvenim evropskim tržištem.

U deklaraciji se izražava spremnost za saradnju u rješavanju problema dezinformiranja i ostalih hibridnih aktivnost, posebno iz trećih država koje pokušavaju potkopati evropsku perspektivu regije.

Također se navodi da "sprečavanje i suprotstavljanje terorizmu i ekstremizmu, uključujući finansiranje, radikalizaciju i povratak stranih ratnika zahtijeva posebnu pažnju".

EU ponavlja poziv zapadnobalkanskim partnerima da "napreduju prema punoj usklađenosti s vanjskopolitičkim pozicijama EU-a, posebno tamo gdje su u pitanju zajednički interesi, te da djeluju u skladu s tim". To je očiti ustupak Srbiji jer je u ranijim nacrtima i u ranije usvojenim tekstovima stajao poziv da se usklade, a ne da "napreduju prema usklađivanju".

Iako vodi pregovore o članstvu, Srbija odbija primijeniti sankcije protiv Rusije koje joj je nametnula Evropska unija zbog njezine ulogu u ratu u Ukrajini.

U deklaraciji se traže odlučni napori partnera sa Zapadnog Balkana na pomirenju i traženju konačnih i obavezujućih rješenja za bilateralne sporove i pitanja koja su nasljeđa prošlosti, "u skladu s međunarodnim pravom i uspostavljenim načelima, uključujući sporazum o pitanjima sukcesije", objavio je N1.

 

 

 

 

Više...
Priključi se za RSS feed

Copyright (c) 2006-2018 portal InfoBrcko.com Sva prava zadržana. Sadržaji objavljeni na portalu InfoBrcko.com se mogu prenositi uz obavezno navođenje izvora i linka na orginalni tekst. info@infobrcko.com