Glavni inspektor Inspektorata Brčko distrikta Zoran Gajić za Radio Brčko je izjavio da su u protekla četiri dana inspektori radili u dvije smjene i da su građani i privredni subjekti poštovali mjere pandemije.

 

On je napomenuo da su shodno naredbama Štaba za zaštitu i spašavanje Brčko distrikta inspektori kontrolisali sva dozvoljena javna okupljanja i utvrdili da su isti poštovali propisane epidemološke mjere.

U ugostiteljskim objektima nisu zabilježene nepravilnosti za vrijeme praznika.

 

„Izdavanje rješenja o izolaziji građana teklo je nesmetano tokom sva četiri dana praznika“, kazao je Gajić i još jednom apelovao na sve građane da čuvaju svoje i zdravlje drugih, na način da se, uz vakcinaciju, pridržavaju i svih drugih epidemioloških mjera.

 

Tokom proteklih praznika u periodu od 30. 4. do 4.5. Policija Brčko distrikta zaprimila je 195 prijava građana od kojih se najveći broj odnosi na lica koja se nalaze u izolaciji.

 

Dževida Hukičević, portparol brčanske Policije navela je da su se građani za vrijeme praznika uredno prijavljivali policiji radi odlaska na pregled u kovid ambulantu.

 

Zabilježena su tri krivična djela u oblasti imovinske prirode i dvije saobraćajne nezgode.

U oblasti javnog reda i mira jedno lice lišeno je slobode, a izdana su i dva prekršajna naloga zbog kršenja odredbe o zabrani kretanja.

 

 

Izvor: Radio Brčko

 

Krivulja se prelomila, broj novooboljelih pada, je li treći val prošao?

 

 

Direktor Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak smatra da jeste. Napokon stižu veće količine cjepiva, a i toplije vrijeme pa će građani više vremena provoditi na otvorenome, piše Večernji.hr

 

 

Donosimo odgovore na četiri važna pitanja

 

 

1. Kada osoba koja se cijepila prvom dozom treba primiti drugu?

 

 

"Bilo bi dobro da građani koji su cijepljeni prvom dozom drugu prime nakon tri mjeseca, ne dulje od tog roka. Ovisi to o kojem se cjepivu i osobi radi, ali u načelu u roku od tri mjeseca trebali bi primiti drugu dozu", kaže imunolog Zlatko Trobonjača.

 

 

U HZZO-u navode da je za Pfizerovo cjepivo preporučeni razmak između prve i druge doze šest sedmica, za Modernino cjepivo od četiri do šest sedmica, a za AstraZenecu/Oxford 12 sedmica. Johnson&Johnson, kojeg je Hrvatska također naručila, prima se u jednoj dozi

 

 

2. Kad se i s koliko doza treba cijepiti osoba koja je preboljela Covid-19?

 

"Nova su istraživanja pokazala da je osobama koje su unutar tri do šest
mjeseci preboljele COVID-19 dovoljna samo jedna doza cjepiva. – Istraživanje objavljeno u publikaciji Science Immunology pokazalo je da se kod ljudi koji su preboljeli COVID-19 jednim cijepljenjem može postići slična razina zaštite kao i kod ljudi koji su primili dvije doze, a nisu prethodno preboljeli bolest. Također se preporučuje da osobe koje su preboljele tu bolest pričekaju pola godine prije nego što se cijepe, a ako se radi o osobama koje imaju oslabljeni imunosni sustav, onda se preporučuje cijepljenje tri mjeseca nakon infekcije", kaže molekularni biolog Nenad Ban.

 

 

Capak je naveo da polovica država Europske unije već provodi tu praksu, a druga polovica razmišlja o njoj.

Virusni imunolog Luka Čičin-Šain smatra da bi bilo dobro da se građani koji su preboljeli COVID-19 i koji su primili prvu dozu testiraju kako bi se vidjelo kolika im je razina antitijela pa, ako je niska, da ipak prime i drugu dozu.

Trobonjača napominje da bi bilo preskupo provoditi serološke testove kod svih građana.

Serološkim testom dobiva se, kaže, samo djelimičan podatak o imunosti. Kontrolira se, objašnjava, samo razina antitijela, ali ne i drugi aspekti imunosti koji postoje, poput limfocita T.

 

 

"U principu, razina antitijela nije jamstvo da se čovjek neće razboljeti, kao ni da će se čovjek s manjom razinom antitijela razboljeti. Po toj logici, raditi serologiju nema potrebe", kaže.

Imunost funkcionira tako da se u prvom kontaktu sa stranim antigenom, u ovom slučaju s virusom, stvara određena razina antitijela. Postoje tzv. izvršni imunosni mehanizmi te memorijska imunost koja se ponovnim izlaganjem istom virusu dodatno stimulira.

 

 

"Hoće li neka inicijalna imunost biti postignuta prvom dozom cijepljenja ili prebolijevanjem, zapravo je sasvim svejedno. Učinak je identičan. U tom kontekstu, ako želite što prije imunizirati populaciju, nema smisla trošiti drugi dozu na docjepljivanje nekoga tko je prebolio bolest. Pametnije ju je iskoristiti za nekoga tko nije obolio. To su pokazala i istraživanja koja je objavila i prof. Alemka Markotić", kaže.

 

 

3. Koliko su česti slučajevi zaraze nakon cijepljenja?

 

 

Takvi se slučajevi mogu dogoditi, ali ne zbog cjepiva, nego zato što cjepivo još nije razvilo svoj učinak, objašnjavaju u HZJZ-u.

"Određena razina imunosti može se očekivati dva tjedna nakon prve doze, ali ta imunost neće biti razvijena u punoj mjeri i neće spriječiti razvoj bolesti. Puna učinkovitost cjepiva postiže se od 10 do 14 dana nakon primljene druge doze. Zaštita cjepivom nije stopostotna, no ako se osoba zarazi nakon cijepljenja, klinička bi slika trebala biti blaža ili simptoma ne bi trebalo biti", objašnjavaju u HZJZ-u.

Učinkovitost je cjepiva koje se koriste u Hrvatskoj od 80 do nešto više od 90 posto. Do prije nekoliko dana evidentirano je šezdesetak slučajeva zaraze nakon druge doze, no s blažim simptomima.

 

 

4. Hoće li se desiti i četvrti val zaraze?

 

 

"Mi i dalje imamo relativno visok broj novozaraženih, hospitaliziranih i smrtnih slučajeva. No, vidimo da se treći val zaista polako smiruje, ali nekako presporo s obzirom na mjere, pogotovo u nekim županijama. Pretpostavljam da je razlog, u prvom redu, epidemijski zamor i činjenica da ljudi ne poštuju mjere kao prošle jeseni. Opušteniji su bez obzira na širenje novih sojeva i loše epidemijske podatke. Kad su u prosincu uvedene mjere, nakon Nove godine imali smo drastičan pad novozaraženih, a sad, ovog proljeća, taj se pad nije ponovio na taj način.

 

 

Da idemo prema smirivanju trećeg vala, to je evidentno. Četvrti val očekujem na jesen, ovisno o tome što će se događati preko ljeta, koliko će se ljudi cijepiti, s kakvom ćemo kolektivnom imunošću dočekati jesen i koliko će se ljudi pridržavati epidemioloških mjera preko ljeta. S obzirom na dinamiku procjepljivanja i pojavu novih visokozaraznih sojeva, pretpostavljam da će se četvrti val dogoditi kad se ljudi vrate s godišnjih odmora, a djeca sjednu u školske klupe. Doći će do porasta novozaraženih, no taj četvrti val sigurno neće biti visok kao ovaj treći", smatra imunolog Z. Trobonjača.

 

Izvor: Radio Sarajevo

 

Prvi put od izbijanja krize uzrokovane pandemijom koronavirusa, prihodi od indirektnih poreza u Bosni i Hercegovini bilježe rast, javlja Anadolu Agency (AA).

 

 

- U prva četiri mjeseca 2021. godine prihodi po osnovu PDV-a, akciza, carina i putarina iznosili su 2 milijarde i 467 miliona KM i veći su za 74 miliona KM ili 3,10 posto u odnosu na isti period 2020. godine kada su iznosili 2 milijardu i 393 miliona KM. Mjesec april donio je značajan rast prihoda od indirektnih poreza - saopćeno je iz Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH.

 

Navodi se da je UIO u prva četiri mjeseca privredi vratila 468 miliona KM, što je za 39 miliona KM više u odnosu na isti period prošle godine.

 

 

- Neto prikupljeni prihodi koji su otišli u raspodjelu korisnicima u prva četiri mjeseca 2021. godine, a to su država, entiteti i Distrikt Brčko, iznosili su 1 milijardu i 999 miliona KM i veći su za 35 miliona KM u odnosu na prihode koje su sa jedinstvenog računa korisnici dobili u istom periodu 2020. godine - saopćili su.

 

U aprilu 2021. godine prikupljeno je 644 miliona KM indirektnih poreza što je za 133 miliona KM više u odnosu na april 2020. godine.

 

 

Za finansiranje državnih institucija u prva četiri mjeseca raspoređen je iznos od 256 miliona KM.

 

Pacijent O. S. (78) iz Čelinca izvršio je samoubistvo skokom s petog sprata zgrafe UKC Republike Srpske u Banjoj Luci.

 

 

U PU Banja Luka navode da se tragedija se dogodila jučer oko 16 sati.

 

 

- Nadležnoj policijskoj stanici od strane dežurnog doktora UKC-a RS, prijavljeno je, da je pacijent O.S. skočio kroz prozor sa petog sprata zgrade UKC-a, te da je na licu mjesta preminuo. O svemu je obaviješten dežurni tužilac Okružnog javnog tužilaštva Banja Luka - saopštila je policija.

 

 

Ovo je treće samoubistvo u UKC RS u poslednjih mjesec.

 

Izvor: Radio Brčko

 

Prva zastava i grb Republike Bosne i Hercegovine zvanično su usvojeni 4. maja 1992. godine.

 

 

Prva zastava nezavisne Republike Bosne i Hercegovine zasnivala se na zastavi srednjovjekovne Bosne i bosanske dinastije Kotromanića.

 

 

Bijela zastava pravokutnog oblika, s grbom Republike Bosne i Hercegovine u sredini. Grb je replika grba prvog bosanskog kralja Tvrtka I Kotromanića.

Plavi štit, podijeljen na dva polja srebrenom dijagonalnom gredom sa po tri ljiljana zlatne boje u svakom polju. Zastava je prvi put službeno predstavljena 22. maja 1992. godine ispred zgrade UN-a u New Yorku.

 

 

Ova zastava i grb, kao i himna Jedna si jedina, bili su službena obilježja Republike Bosne i Hercegovine sve do 1998. godine, kada su odlukom visokog predstavnika zamijenjeni današnjom zastavom i himnom.

 

 

Izvor: Radio Sarajevo 

 

 

Na Međunarodni aerodrom Sarajevo danas bi prema najavama trebao stići prvi kontingent vakcina protiv koronavirusa iz mehanizma "EU4Health" čiji je osnivač Evropska unija.

 

Osim vakcina, danas će u sklopu posjete državama Zapadnog Balkana Bosnu i Hercegovinu posjetiti i Evropski komesar za proširenje Oliver Varhelyi koji je naglasio kako donacijama vakcina Evropska unija šalje poruku podrške svim državama Zapadnog Balkana.

 

 

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija, evropski komesar za susjedstvo i proširenje Oliver Varhelyi i savezni ministar za evropske i međunarodne poslove Republike Austrije Alexander Schallenberg danas će na Međunarodnom aerodromu Sarajevo izvršiti primopredaju prvog kontingenta vakcina protiv koronavirusa iz EU.

 

 

Komesar Varhelyi jučer je boravio u Srbiji u sklopu primopredaje prvog kontingenta 1.170 doza BioNTech-Pfizer vakcina.

 

 

Kako je ranije saopćeno u Beču, Bosna i Hercegovina bi putem ovog evropskog mehanizma u prvom kontingentu nabavke trebala dobiti 10.530 Pfizerovih vakcina.

 

 

Ministrica civilnih poslova BiH Ankica Gudeljević izjavila je ranije kako je učestvovala na zajedničkom sastanku ambasadora EU zemalja 21. aprila na kojem je upravo poseban fokus stavljen na borbu protiv koronavirusa i nabavku vakcina.

 

 

Tada je Gudeljević izjavila da iz mehanizma EU4Health, a posredstvom Vlade Republike Austrije, BiH očekuje 99.105 doza do kraja drugog kvartala i 114.717 do kraja trećeg kvartala ove godine, ukupno 213.822 doze vakcina. Posredstvom istog mehanizma očekuje se i 380.000 doza iz Republike Poljske.

 

Izvor: Klix

 

Početkom pandemije, dok su vakcine za koronavirus još uvijek bila samo daleka želja, pojam "kolektivni imunitet" označavao je kraj - tačku kada će dovoljno ljudi biti zaštićeno od virusa kako bismo ga se mogli riješiti i vratiti normalnom životu.

 

 

Sada je više od polovine odraslih u SAD-u vakcinisano s najmanje jednom dozom vakcine.

 

 

No, dok dnevne stope vakcinisanih padaju, među naučnicima i stručnjacima za javno zdravstvo postoji široko prihvaćen konsenzus da prag kolektivnog imuniteta nije dostižan - barem ne u doglednoj budućnosti, a možda i nikada, navodi New York Times.

 

 

Umjesto toga, naučnici zaključuju da će virus, umjesto dugo obećavanog potpunog nestanka, postati prijetnja kojom se može upravljati, ali koja će nastaviti kružiti Sjedinjenim Američkim Državama još godinama i dalje uzrokujući hospitalizacije i smrtne slučajeve, ali u mnogo manjim brojevima.

 

Koliko manjim, ne može se reći jer to djelomično ovisi i o tome koliko se ljudi diljem svijeta vakciniše i kako se razvija sam koronavirus.

Već je sada jasno da se virus prebrzo mijenja, nove se varijante prelako šire, a vakcinacija se odvija presporo da bi kolektivni imunitet uskoro mogao bio postignut.

Nastavak vakcinacije, posebno za ljude s najvećim rizikom zbog starosti ili zdravstvenog stanja, bit će presudan za ograničavanje novih zaraza, ako već ne i njihovu učestalost, smatraju stručnjaci.

 

 

- Teško da će virus nestati, ali želimo učiniti sve što možemo kako bismo provjerili postoji li vjerojatnost da će postati samo blaga infekcija - rekao je Rustom Antia, evolucijski biolog sa Univeziteta Emory u Atlanti.

 

 

Nastojanje da se dostigne kolektivni imunitet - neki stručnjaci su donedavno mislili da ga je moguće postići do ljeta - zaokupilo je maštu velikog dijela javnosti. Reći da cilj neće biti postignut, dodaje još jedan element na listu razloga koje oni skeptični prema vakcinama koriste kako bi izbjegli vakcinaciju.

 

 

Ipak, vakcinacija ostaje ključ za pretvaranje virusa u kontroliranu prijetnju, kažu stručnjaci.

 

 

Kad se novi koronavirus počeo širiti Amerikom i ostatkom svijeta početkom 2020. godine, postajalo je sve jasnije da će jedini izlaz iz pandemije biti da određeni broj ljudi stekne imunitet - bilo prirodnom infekcijom ili cijepljenjem - kako bi virus ostao bez ljudi koje može zaraziti.

 

 

Koncept postizanja imuniteta krda (još jedan naziv za kolektivni imunitet) postao je implicitni cilj u mnogim zemljama, uključujući i SAD.

Rano je procijenjeno da je ciljani prag imuniteta krda oko 60 do 70 posto populacije. Većina stručnjaka, uključujući dr. Anthonyja Faucija, očekivala je da će ga SAD moći postići kad vakcine budu dostupne.

No, kako su se vakcine razvijale, a distribucija povećavala tokom zime i u proljeće, procjene praga počele su rasti.

 

 

To je zato što su se početni računi temeljili na zaraznosti izvorne verzije virusa.

 

 

Prevladavajuća varijanta koja sada kruži Sjedinjenim Američkim Državama, nazvana B.1.1.7 i koja je prvi put identificirana u Velikoj Britaniji, zaraznija je za oko 60 posto, iako postoje izvještaji koja sugeriraju da je zaraznost barem upola manja.

 

 

Kao rezultat toga, stručnjaci sada izračunavaju prag imuniteta krda od najmanje 80 posto.

Ankete pokazuju da se oko 30 posto stanovništva SAD-a još uvijek ne želi vakcinisati. Očekuje se da će se taj broj poboljšati, ali vjerovatno nedovoljno.

 

 

Mnogi dijelovi svijeta daleko zaostaju za Sjedinjenim Američkim Državama u vakcinaciji.

Primjera radi, u Indiji je vakcinisano manje od dva posto ljudi, a u Južnoj Africi manje od jedan posto, pokazuju podaci koje je prikupio The New York Times.

- Nećemo postići imunitet krda kao država, pa čak ni kao grad dok ne budemo imali dovoljno imuniteta u populaciji u cjelini, rekla je Lauren Ancel Meyers, direktorica konzorcija za modeliranje u epidemiji COVID-19 pri Univerzitetu u Teksasu u Austinu.

 

Ako prag kolektivnog imuniteta nije dostižan, najvažnija je stopa hospitalizacija i smrtnih slučajeva nakon ublažavanja ograničenja, smatraju stručnjaci.

Usredotočujući se na vakcinaciju najranjivijih, Sjedinjene Države već su naglo smanjile te brojke. Ako nivoi vakcinacije te grupe nastave rasti, očekuje se da će vremenom koronavirus postati sezonski, poput gripe i najviše pogađati mlade i zdrave.

 

 

- Ono što želimo učiniti u najmanju je ruku doći do tačke u kojoj imamo samo sporadična mala pogoršanja - rekao je Carl Bergstrom, evolucijski biolog sa Univerziteta Washington u Seattleu.

Dugoročno, kroz generaciju ili dvije, cilj je da novi koronavirus postane sličniji svojim rođacima koji uzrokuju običnu prehladu.

To bi značilo da će prva infekcija biti negdje rano u djetinjstvu, a naknadne infekcije bit će blage zbog djelomične zaštite, čak i ako imunitet opadne.

 

 

 

- Velika većina smrtnih slučajeva i opterećenja zdravstvenog sistema dolaze od ljudi s nekoliko određenih stanja, a posebno od osoba starijih od 60 godina - rekao je dr. Marc Lipsitch, epidemiolog iz Škole za javno zdravstvo T.H. Chan na Harvardu.

 

 

- Ako te ljude možemo zaštititi od teških bolesti i smrti, onda ćemo COVID-19 od opasne bolesti pogubne za društvo pretvoriti u redovnu zaraznu bolest – dodao je.
- Ako zajednice budu dovoljno testirale i pratile, možda će biti moguće smanjiti broj novih slučajeva tako da zdravstveni radnici mogu prepoznati svako novo unošenje virusa i odmah ugušiti potencijalnu pojavu epidemije, mišljenja je Bary Pradelski, ekonomist iz Nacionalnog centra za naučna istraživanja u Grenobleu u Francuskoj.

 

 

On i njegovi kolege opisali su ovu strategiju u radu objavljenom proteklog četvrtka u naučnom časopisu The Lancet.

- Mislim da je iskorjenjivanje virusa u ovoj fazi nemoguće. No, ono što možemo postići je lokalna eliminacija - rekao je dr. Pradelski.

 

Krajnji se cilj promijenio, ali najhitniji izazov ostaje isti - nagovoriti što veći broj ljudi da se vakciniše.

 

 

- Postizanje visokog nivoa imuniteta u populaciji nije poput pobjede u utrci. Morate taj nivo imuniteta nastaviti održavati i nastaviti vakcinisati da biste ostali iznad tog praga - rekao je dr. Lipsitch.

Iako djeca šire virus manje učinkovito nego odrasli, svi su se stručnjaci složili da bi vakcinacija djece također bilo važna za smanjenje broja slučajeva COVID-19.

 

 

Dugoročno gledano, javni zdravstveni sistem također će trebati voditi računa o bebama, djeci i odraslima koji su u grupi s većim rizikom.

Na putu prema ovoj dugoročnoj viziji još uvijek postoji uznemirujuć scenarij.

S vremenom, ako se ne zaštiti dovoljno ljudi, mogu se razviti vrlo zarazne varijante koje mogu probiti zaštitu od vakcine, ljude smjestiti u bolnicu i dovesti ih u opasnost od smrti.

 

 

- To je scenarij iz noćne more. Koliko su česte i koliko su ozbiljne te “probojne” infekcije, može odrediti i hoće li Sjedinjene Američke Države uspjeti zadržati nisku stopu hospitalizacija i smrtnih slučajeva ili će se zemlja svakih nekoliko godina naći u “ludnici” - rekao je Jeffrey Shaman, epidemiolog sa Univerziteta Columbia.

 

 

- Mislim da će zdravstveni radnici uočavati nove varijante i zapitati se: Šta rade? Za šta su sposobne? Možda se šira javnost neće zbog toga više brinuti, ali mi medicinari ćemo morati - zaključio je dr. Shaman.