Iz brčanskog Crvenog krsta, koji je glavni organizator formiranja mobilnog tima i organizovanja vakcinacije protiv kovida-19 u svim mjesnim zajednicama na području Brčko distrikta, ističu da je danas je počelo vakcinisanje u Zdravstvenoj stanici Bijela.

Jučer je objavljen kompletan line up za šesti BiH Color Festival, koji će se održati 29. i 30. jula u Brčkom.
Prema riječima organizatora, zainteresovanost je veća nego ikad zbog promjene koncepta festivala.

Da se podsjetimo, ranije je festival bio isključivo vezan za elektronsku muziku, dok su od ove godine promijenili program sa live izvođačima.
Na Main stage-u nastupaju Edo Maajka, NipplePeople, Vojko V i Zoi, jedna od najpopularnijih imena alternativne muzičke scene sa naših prostora, te DJ Architect, Kosta Radman, WortexX, Wreckvge, Cashew, DJ Lea, Mario Eddie, Galoski i Miloš Stankić.

Za atmosferu na Hammer stage-u zaduženi su Lag, Fakir, Ranchatek, Sesha, Siniša Lukić, Dražen Zimonjić, DJ Frankie, DJ Barba i Avellatur.

„Ispostavilo se da smo napravili dobar potez sa ubacivanjem live izvođača što potvrđuje broj ulaznica koji smo već prodali. Početkom juna ove godine već smo nadmašili pretprodaju iz 2021. godine.

Ima tu dosta razloga, jedan je i popuštanje mjera zbog pandemije izazvane COVID-19 virusom i vraćanje života u normalne tokove“ izjavio je jedan od organizatora, Dražen Zimonjić.

„Završne pripreme su u toku. Ostale su neke administrativne stvari da se privedu kraju, koje ne zavise direktno od nas, ali u suštini imamo šestogodišnje iskustvo u organizaciji i već znamo kako to ide, no svaka godina ima svoje izazove. Drago mi je da ćemo opet ugostiti izvođače iz skoro svih zemalja bivše Jugoslavije i prirediti publici odličan provod.“ dodali su iz organizacije.

„Ono što me najviše raduje jeste činjenica da su skoro svi smještajni kapaciteti već popunjeni za ove datume. Naš festival je postao turistička atrakcija, ne samo za Brčko nego za čitavu BiH sudeći po gostima iz inostranstva. Nadam se da će pozitivan trend rasta festivala biti veći iz godine u godinu i da ćemo uskoro imati priliku da zovemo i inostrana imena sa svjetske scene.“ zaključio je Zimonjić.

Generalni sponzor projekta je Beck's pivo, dok su projekat takođe podržali Bavaria, Vivia, Vitinka, STR8, Rooster, Jägermeister, Johnnie Walker, Smirnoff, Juicy, kao i Vlada Brčko distrikta BiH, kabinet gradonačelnika Brčko distrikta BiH i Evropska unija u Bosni i Hercegovini.

Nakon teške bolesti izazvane kovidom-19, u Istanbulu je preminuo Ognjen Simikić, ljekar JZU “Zdravstveni centar Brčko”.

Ognjen Simikić završio je Medicinski fakultet u Beogradu kao jedan od najboljih studenata u svojoj generaciji, nakon čega se zaposlio u KBC “Bežanijska kosa” da bi 2020. godine prešao u Opštu bolnicu Brčko.

Od samog početka pandemije, kao ljekar iskusan u borbi sa kovidom, Ognjen Simikić angažovan je na odjeljenjima brčanske bolnice gdje su se upravo liječili pacijenti zaraženi korona virusom.

Prošao je sva iskušenja kroz koja prolazi medicinsko osoblje u tzv. „crvenim zonama“ kovid bolnica ali sudbina je htjela da, kada je skoro potpuno prestala opasnost od ovog virusa, bude inficiran pred polazak na kraći odmor u Tursku.

Odmah po dolasku u Istanbul testiranjem mu je potvrđen kovid, nakon čega mu je pogoršano stanje do te mjere da je bilo neophodno priključenje na respirator.

Nakon više od mjesec dana borbe sa ovom opakom bolešću, Ognjen Simikić, ljekar koji je spasio mnoge pacijente, izgubio je i svoju posljednju bitku.

Iza sebe je ostavio majku, oca i vjerenicu. Datum i mjesto sahrane biće naknadno utvrđeni.

Izvor: Rtv Hit//Otisak.ba

Od danas je u Distriktu Brčko u funkciji Populus, jedinstvena platforma pomoću koje stanovnici ovog grada imaju priliku pratiti rad lokalnih vlasti te aktivno učestvovati u kreiranju ideja i prijedloga, ali i donošenja odluka od značaja za svakodnevno funkcionisanje ove lokalne zajednice.

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je 15. juna donijelo odluku o privremenoj zabrani izvoza određenih šumskih drvnih sortimenata, ogrjevnog drveta i proizvoda od drveta. Cilj donošenja ove odluke je bio da se smanje cijene u Bosni i Hercegovini.

Prema odluci koju je donijelo Vijeće ministara ograničen je izvoz određenih vrsta neobrađenog drveta čije su dimenzija poprečenog presjeka najmanje 15 centimetara. Ovakva odluka je ostavila mogućnost da se izvoze proizvodi čije su dimenzije poprečnog presjeka ispod 15 cm.

Prema podacima Vanjskotrgovinske komore za prva četiri mjeseca 2022. godine 90,1 posto izvoza je otpadalo na proizvode čiji je izvoz zabranjen odlukom Vijeća ministara. U principu to znači da će iz Bosne i Hercegovine nastaviti izvoz određenih drvnih proizvoda. Prema informacijama koje je Klix.ba dobio određeni broj izvoznika će izvoz nastaviti prilagođavajući se ovim pravilima.

Iz kompanije Drvosječa su za Klix.ba su potvrdili da će doći do sniženja cijene peleta, tako će umjesto 640 KM tona peleta kod ovog trgovca koštati 590 KM, također i cijena drva će biti manja za 10 KM. Iz ove kompanije očekuju da će u budućim sedmicama uspjeti dogovoriti daljnje snižavanje cijena.

Ipak, mnogi izvoznici su nezadovoljni odlukom i tvrde da im je ugrožen opstanak i vrše pritisak na vlasti da ukinu zabrane. Kako Klix.ba saznaje jedna od kompanija u Mrkonjić Gradu je 300 radnika poslala na Zavod za zapošljavanje. U Vanjskotrgovinskoj komori kažu da će kompanije koje imaju godišnje ugovore osjetiti negativne posljedice, ali intenzitet negativnih posljedica zavisi i od vrste sklopljenih ugovora.

“Kompanije koje su isključivo izvozile šumske sortimente (ogrijevno drvo i pelete) imat će probleme ukoliko ne budu u mogućnosti da te količine prodaju na domaćem tržištu. Poseban problem su cijene, tako da je i pitanje da li će doći do smanjenja cijena energenata ( ogrijevno drvo i pelet), kako bi i kupovina na domaćem tržištu bila veća. Pilane ovom odlukom ne bi trebale biti ugrožene, jer nije zabranjen izvoz rezane građe,” pojašnjavaju iz VTK BiH.

U kompaniji Euroholz kažu da proizvode dasku i od ostatka materijala briket. Kao najveći problem navode to što imaju ugovore sa firmama u Njemačkoj i Austriji i da ne znaju šta ih čeka jer ne mogu ispoštovati ugovore. Kako je glavna djelatnost pravljenje daske kažu da nije ugrožen opstanak ove kompanije.

Izvor: Klix

Rok za podnošenje kandidatskih listi za učešće na Općim izborima 2022. godine u Bosni i Hercegovini ističe danas u 16 sati, saopćila je Centralna izborna komisija (CIK) BiH.

To je u skladu s Uputstvom o rokovima i redosljedu izbornih aktivnosti.

Nakon što Centralna izborna komisija BiH provjeri i ovjeri kandidatske liste, do 3. augusta se podnose kandidatske liste za kompenzacijske mandate.

Centralna izborna komisija BiH će kandidatske liste objaviti u službenim glasilima i sredstvima javnog informiranja do 18. augusta.

Opći izbori zakazani su za nedjelju, 2. oktobra 2022.

Podsjećamo, na izborima 2018. godine bilo je prijavljeno oko 7.500 kandidata. Sada se očekuje da će taj broj biti veći.

Izvor: Radio Sarajevo

Tradicionalni marš mira iz Odžaka do Srebrenice jutros je krenuo iz ovog grada iz Posavine.

Ove godine učestvovat će tridesetak pješaka iz Odžaka. Dio učesnika će prijeći cijeli put od 200 kilometara, dok će se drugi dio u Nezuku pridružiti tradicionalnoj koloni marša mira Nezuk – Srebrenica.

- Nije nam teško na ovakav način odati počast žrtvama. Već dugi niz godina to radimo, a prije pandemije smo imali zahtjevne rute pješačenja od Zagreba preko Vukovara do Srebrenice 2018. godine i Dubrovnik - Srebrenica 2019. godine. Pješaci su spremni i željni izazova, te se nadam da će nas zdravlje i lagan korak poslužiti kako bi se priključili koloni Marša mira u Nezuku, te 11. jula prisustvovali dženazi žrtvama genocida.

Ova godina je posebna, tako da ćemo naš najveći praznik Bajram dočekati zajedno sa svim učesnicima iz cijelog svijeta u predjelima gdje su naši šehidi ostavili svoje živote. Pored redovnih aktivnosti odavanja počasti žrtvama Srebrenice, ali i Vukovara, prisutni smo na većim obilježavanjima stratišta gotovo svih naroda diljem države. Želimo na ovaj način skrenuti pažnju na stradanja kako se zlo nikada, nigdje i nikome ne bi više ponovilo - kazao je Nihad Alić, predsjednik udruženja "Koraci mira Odžak".

Izvor: Faktor

Sezona je godišnjih odmora. Mnogi od stanovnika Bosne i Hercegovine tradicionalno će ljetni odmor provesti na nekoj od plaža Hrvatske. Bez obzira na to radi li se o putovanju na nekoliko sati ili nekoliko dana važno je znati što uz lične stvari može sadržavati prtljaga putnika koji prelaze granicu s Republikom Hrvatskom. Naime, zbog pojačanog prometa tokom ljetne sezone, pojačane su i kontrole, odnosno mjere kada je riječ o unosu roba u Republiku Hrvatsku.

Ranije se sankcionirao unos većeg broja cigareta i duhanskih proizvoda, sada je lista zabranjenog još veća, piše Večernji.ba. Unos mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda potpuno je zabranjen, dok, primjerice, ribu, med, jaja možete prenijeti tek u određenoj količini. Kako bi putnici koji se spremaju na ljetovanje u RH izbjegli plaćanje kazni koje mogu koštati više od sedmodnevnog boravka četveročlane porodice u hotelu s pet zvjezdica u ovoj zemlji, donosimo što je i u kojoj količini dopušteno iz Bosne i Hercegovine unijeti u RH.

Prema podacima sa službene stranice Carinske uprave Republike Hrvatske, u ovu zemlju iz BiH, Crne Gore, Srbije, Kosova nije dopušteno unijeti ni jedan gram mesa i mesnih prerađevina kao ni mlijeka, ali ni mliječnih prerađevina. Dakle, salame, suhomesnati proizvodi, sir, sirni namazi ne mogu se prenijeti ni u sendviču. Med, jaja, proizvodi od jaja, meso puževa, žablji kraci mogu se prenijeti u količini od 2 kilograma po osobi. Dopušten je unos iste količine mlijeka u prahu za dojenčad, hrane za dojenčad i posebne hrane koja se koristi zbog medicinskih razloga.

S druge strane, dopušteno je bez ograničenja količine unijeti hljeb, kolače, kekse, vafle i oblate, dvopek, tostirani hljeb i slične prepečene proizvode s manje od 20% prerađenih mliječnih proizvoda i proizvoda od jaja koji su trajni na sobnoj temperaturi ili su tokom proizvodnje bili podvrgnuti potpunom kuhanju ili postupku toplinske obrade jednoliko u cijelom proizvodu, tako da je sav sirov proizvod denaturiran.

Bez straha od drakonskih kazni putnici koji iz BiH putuju u Republiku Hrvatsku mogu ponijeti i čokoladu i slastice (uključujući slatkiše) s manje od 50% prerađenih mliječnih proizvoda i proizvoda od jaja koji su trajni na sobnoj temperaturi ili su tijekom proizvodnje bili podvrgnuti potpunom kuhanju ili postupku toplinske obrade jednoliko u cijelom proizvodu tako da je sav sirov proizvod denaturiran.

Putnik u ličnoj prtljazi također može unijeti 40 cigareta, 20 cigarillosa (pri čemu se cigarillosom smatraju cigare neto težine do 3 grama po komadu), 10 cigara, 50 grama duhana za pušenje. Također dozvoljeno je unijeti litar alkohola i alkoholnih pića s udjelom alkohola većim od 22% vol. ili nedenaturiranog etilnog alkohola s udjelom alkohola od 80% vol. i više, zatim dvije litre alkohola i alkoholnih pića s udjelom alkohola 22% vol. i manje. Ljubitelji vina iz Bosne i Hercegovine u Republiku Hrvatsku sa sobom mogu ponijeti četiri litra po osobi.

U značajno boljoj poziciji su ljubitelji piva. Naime, oni mogu prenijeti čak 16 litara ovog napitka po osobi. Poseban režim vrijedi i kod unosa lijekova. Unošenje gotovih lijekova za lične potrebe putnika moguće je u količinama potrebnim najviše za liječenje do mjesec dana (uz uslov da su odobreni od nadležnih tijela zemlje proizvođača), i to uz posjedovanje odgovarajuće medicinske dokumentacije (prepisa istorijata bolesti, potvrde doktora).

Unošenje lijekova koji sadrže drogu, također za osobne potrebe putnika, moguće je u količini potrebnoj za liječenje do najviše 5 dana, i to uz posjedovanje medicinske dokumentacije iz koje proizlazi nužnost uzimanja odnosnoga lijeka (preslike recepta za lijek, prijepisa povijesti bolesti ili ovjerene doktorske potvrde).

Ako se radi o osobama koje su na supstitucijskoj terapiji, bolesti ovisnosti ili simptomatskoj terapiji u terminalnoj fazi malignih bolesti, dopuštena je količina za 15 dana lične upotrebe.

Izvor: Tuzlanski

NPS se raspao prije nego što je krenuo – poručio je Popović.

U saopštenju za javnost Popović je rekao da veći dio članstva NPS-a sa područja Posavine, Majevice i Semberije ne podržava način rada odluke predsjednika stranke.

Istraživanja su pokazala kako u Jadranskom moru žive 54 vrste morskih pasa od kojih su najčešći modrulj, lisica, mačka bljedica, mačka mrkulja, pas mekuš, kostelj i kučak.

Do sada je zabilježeno desetak slučajeva napada morskoga psa na čovjeka u Jadranu.

Stravičan slučaj iz Egipta gdje je morski pas napao ženu i izgrizao je na smrt šokirala je javnost. Istraživanja su pokazala kako je ljudski strah od morskih pasa posljednjih nekoliko desetljeća u značajnom porastu, a statistički gledano, vjerojatnost napada morskog psa u svjetskim okeanima jest jedan naprema 300 milona, donosi scuba.life.

Istraživanja su pokazala kako u Jadranskom moru žive 54 vrste morskih pasa od kojih su najčešći modrulj, lisica, mačka bljedica, mačka mrkulja, pas mekuš, kostelj i kučak.

Prema podacima Instituta Plavi svijet, svim morskim psima zajednički su spori rast, kasno spolno sazrijevanje, dugi životni vijek te niska stopa reprodukcije što ih čini izrazito osjetljivima na antropogene faktore kao što je ribolov.

Pored toga, morski su psi poznati i po fantastičnim osjetilima. Imaju izrazito dobro razvijen osjet mirisa i mogu nanjušiti kapljicu krvi u morskoj vodi u koncetraciji od 1:1000000. Također imaju i izrazito veliko vidno polje s obzirom na to da većina morskih pasa ima oči položene sa strane glave.

Tijelo modrulja vitko je i vretenasto dok mu je gubica dugačka i u obliku čunja. Prepoznatljiv je po dugačkim i uskim prsnim perajama te repnoj peraji zašiljenoj na vrhovima. Zubi su mu trokutasti, a gornji su mu zubi širi od donjih. Boja na leđima je plavozelena ili tamnoplava dok je trbuh modrulja bijele boje, stoji u “Jadranskoj ihtiofauni” Ivana Jardasa.

Modrulji vole topla mora pa ih najviše ima u južnom dijelu Jadrana. Ujedno je i najrasprostranjenija vrsta morskog psa u našem moru. Iako se hrane ribom i glavonošcima, opasni su za kupače.

Iako se u Jadranu rijetko pojavljuje, do sada je zabilježeno nekoliko napada morskog psa kučka na ljude. Njegove su oči velike i okrugle, a tijelo vretenasto i vitko dok mu je gubica šiljata. Prsne peraje su dugačke, a kučak je po leđima plavosive ili tamnoplave boje, dok je trbuh bijele boje, objavljeno je u Repozitoriju Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu.

Velika bijela psina, poznatija i kao “pas ljudožder”, vrlo je proždrljiv i agresivan te često napada kupače. “Najopasniji morski pas” može narasti i do pet metara. Iako spada u rijetke vrste morskih pasa u Jadranu, prepoznatljiv je po snažnom vretenastom tijelu, trokutastim zubima i crnim mrljama ispod prsnih peraja.

Do sada je u Jadranu zabilježeno desetak slučajeva napada morskog psa na čovjeka.

Nijemac Rolf Schneider zadnja je osoba koja je smrtno stradala od napada morskog psa u Hrvatskoj i to 1974., u Lokvi Rogoznici kod Omiša. Schneider je tada ostao bez dijela noge te je na plaži iskrvario.

U novije vrijeme, zabilježen je napad na slovenskog ronioca Damjana Peseka. Naime, 2008. godine kod uvale Stončica na Visu, morski ga je pas zgrabio za nogu i gotovo ju odgrizao. Mladić je zadobio tešku ozlijedu arterije te mu je rastrgan mišić potkoljenice. Nakon napada, muškarac je ostao doživotni invalid.

Prijatelj napadnutog Slovenca, Bogdan Meško, bio je uz njega kada se dogodila stravična nesreća.

Damjan je bio u moru na istom mjestu već najmanje sat i pol, ali nismo primijetili ništa neobično. Najednom je Damjan počeo vikati ‘Bijeli morski pas, bijeli morski pas’, a potom je stravično zajaukao i viknuo ‘Ugrizao me’. Odmah smo mu dobacili čamac, rekao je tada Meško za Slobodnu Dalmaciju.
Prije nešto više od mjesec dana, na društvenim se mrežama pojavila snimka morskog psa, snimljenog u uvali Pomer. Podvodni ribolovac, ronioc i novinar Mladen Kolenko tada je rekao kako bi mogla biti riječ i o lisici, vrsti morskih pasa iz porodice sabljaša koji može narasti i do pet metara.

Morski pas pojavio se nedavno i u Jadranskom moru kod Pirovca. Ljudi koji su zabilježili taj prizor umirivali su građane i kazali da je to normalna pojava. Očevici su rekli kako se također najvjerojatnije radi o morskom psu lisici ili modrulju.

Izvor: Hayat