Šef Kabineta gradonačelnika Brčko distrikta Bosne i Hercegovine Amir Softić u ime gradonačelnika Eseda Kadrića dočekao je na graničnom prelazu Brčko-Gunja učesnike 11. ultramaratona Vukovar-Srebrenica.

Softić je pozdravio učesnike i zahvalio im se na ovom poduhvatu te zaželio sretan put do Memorijalnog centra u Potočarima gdje će odati počast stradalim nevinim žrtvama.

Ultramaraton se održava od 2012. godine gdje maratonci u pet etapa od Vukovara preko Vinkovaca, Brčkog, Janje i Zvornika do Srebrenice pretrče 227 km.

Cijena taksi usluga u Tuzli početkom ove sedmice su porasle, potvrđeno je za Faktor u Udruženju Tuzla taxi, koje okuplja 120 taksista od ukupno 350 koliko ih radi na području Tuzle.

- Taksi je direktno ovisan o cijenama goriva i logično je da poskupi. Cijene nisu iste kod svih jer je dozvoljeno slobodno formiranje cijena, ali smo mi u Tuzla taxiju povećali svoje cijene - kaže Neim Husić, predsjednik Udruženja Tuzla taxi.

Prema njegovim riječima, start taksimetra sada košta tri KM, a svaki kilometar plaća se 1,5 KM, dok je ranije start koštao 2,5 KM, a svaki kilometar jednu marku.

- Vožnja u gradskoj zoni po pozivu je 4 KM, ali smo kilometražu za te vožnje spustili sa četiri na tri kilometra. Kada je u pitanje zaustavljenje taksija na cesti, takozvano "mahanje", koje samo postoji u Tuzli, plaćalo se dvije KM, a sada se naplaćuje 2,5 do tri KM, zavisi od taksiste. Naravno, ima kolega koje još voze po nižoj cijeni i to im niko ne može zabraniti - navodi Husić.

Izvor: Faktor

Piletina u BiH pojeftinila je za dvadesetak posto u odnosu na proljeće, a s obzirom na to da cijene žitarica na svjetskim berzama polako padaju očekuje se dodatni pad cijene u narednom periodu, rekao je predsjedavajući Koordinacionog tijela za živinarstvo i peradarstvo BiH Predrag Miličić.

On naglašava da se tržište donekle smirilo u odnosu na proljeće kada je došlo do enormnog rasta cijene piletine, te je kilogram pilećeg bijelog mesa koštao i do 16 M.

"Došlo je do pada cijena, što je poprilično relaksiralo džepove potrošača. To je posljedica, prije svega, veoma siromašnog tržišta i pada prometa. Osim toga, situacija je poboljšana i kada je riječ o proizvodnji stočne hrane, s obzirom na to da su ukinute potpune zabrane uvoza", rekao je Miličić.

On je istakao da ohrabruju i posljednje informacije sa svjetskih berzi da cijene žitarica, koje su u proteklom periodu dostigle istorijski maksimum, polako padaju.

"To nam daje za pravo da se nadamo da će i cijene gotovih proizvoda još padati. Kada je riječ o cijenama konzumnih jaja, one nisu ni blizu mogle da isprate rast ulaznih komponenti, imajući u vidu i višak proizvodnje na cijelom području BiH, tako da tek u drugom dijelu godine očekujemo normalizaciju cijena jaja", rekao je Miličić.

On je ukazao da se, prema trenutnim cijenama jaja, proizvođači nalaze na nuli, pa čak i u minusu, što je, kako kaže, nekolicinu farmi već dovelo do zatvaranja.

Miličić, koji je i direktor kompanije "Agreks" iz Donjeg Žabara - jedine koja u BiH ima dozvolu za izvoz jaja za preradu u Evropsku uniju, kaže da su protekla dva mjeseca bila izuzetno teška.

"Uspjeli smo sav višak poslati na ino-tržište. U devet pošiljki izvezli smo ukupno 2,72 miliona komada jaja u Hrvatsku i Italiju za preradu", rekao je Miličić za "Glas Srpske" naglasivši da je ovaj plasman u dobroj mjeri pomogao svim ostalim proizvođačima u BiH, jer da su svi morali da se bore za parče domaćeg tržišta, cijene i minusi bili bi još drastičniji.

Izvor: Klix

Zavod za zapošljavanje Brčko evidentira nezaposlena lica koja se izjašnjavaju kao pripadnici nacionalnih manjina, a nastanjeni su na području Distrikta. U prošloj godini posao je dobilo 26 pripadnika nacionalnih manjina. Inače, prema podacima Zavoda najbrojnija je Romska nacionalna manjina, sa ukupno evidentiranih 305 osoba, od čega svega njih 15 aktivno traži posao.

“Na evidenciji je trenutno 375 pripadnika različitih nacionalnih manjina, od čega samo 27 aktivno traži zaposlenje. Pored toga na Javni poziv za samozapošljavanje od prijavljenih 105 lica, dva su bila pripadnici nacionalnih manjina i to jevrejske i albanske manjine. Obje osobe su podržane kroz navedeni program i formirali su sopstveni biznis“, rekao je šef Sektora za posredovanje prilikom zapošljavanja Admir Galijatović.

Zanimljivo je da unutar projekta samozapošljavanja u poljoprivredi, se nije prijavila niti jedna osoba koje se izjašnjava kao pripadnik nacionalne manjine u Distriktu.

„Kad je riječ o eventualnim prekvalifikacijama, sve one koje provodi brčanski Zavod za zapošljavanje, dostupne su pod jednakim uslovima i pripadnicima svih nacionalnih manjina sa područja Brčko distrikta BiH“, zaključio je Galijatović.

Izvor: Radio Brčko

Deveti dan posljednjeg mjeseca hidžretskog kalendara, poznat pod nazivom Jevmu’l-arefe (Dan Arefata), je sutra, 8. jula.

Arefat je brežuljak udaljen od Meke petnaestak kilometara, a boravak na Arefatu je obaveza svakog hadžije, sastavni je dio obreda hadža, te se sve hadžije dan uoči Kurban-bajrama, okupe na ovom mjestu.

Ove godine su i vjernici iz Bosne i Hercegovine, nakon dvije godine pauze zbog pandemije koronavirusa, u organizaciji Ureda za hadž i umru Rijaseta Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini, otputovali u Meku, te će zajedno s ostalim hadžijama boraviti na Arefatu.

– Zadaća vjernika je da svakim svojim djelom svjedoči svoju sićušnost i manjkavost, a Allahovu uzvišenost, veličinu i savršenost. Arefat je kruna tog nastojanja i u vremenu i prostoru. Kada pogledamo mahšer sinova i kćeri Adema, a.s., i hazreti Have iz svih dijelova Svijeta, kao predstavnike muslimana shvatimo koliko je jevmul hisab – dan suđenja, izgledan i blizak našim dušama i umovima – izjavio je za Agenciju MINA u povodu Dana Arefata hafiz Ahmed-ef. Huskanović, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice (MIZ) Tuzla.

Na Brdu milosti (Džebelu’r-rahme) na Arefatu, kako tradicija prenosi, nakon dugog traženja sastali su se hazreti Adem i hazreti Havva.

Muhamed, a.s., je svoj poznati govor na Oprosnom hadžu održao upravo na Arefatu. Ta tradicija davanja uputa hadžijama i danas je prisutna, a održava se na nekoliko velikih svjetskih jezika.

Lijepo je da oni koji nisu na hadžu poste ovaj dan, navedeno je u saopćenju.

Izvor: Mina

Samo mali dio posmrtnih ostataka Hajrudina Halilovića bit će ukopan na kolektivnoj dženazi 11. jula u mezarju Memorijalnog centra u Potočarima.

Ubijen je zajedno sa ocem Alagom, a njihovi posmrtni ostaci su pronađeni u istoj masovnoj grobnici u zvorničkoj Kamenici. Imao je samo 27 godina.

Hajrudinov brat Behrem (62) danas živi u Visokom. Vrati se s vremena na vrijeme u selo Osat na području općine Srebrenica gdje je rođen i gdje su sretno živjeli prije rata.

Sretan porodični život prekinut je 1992. godine, kada je počeo rat. Već sljedeće godine morali su napustiti svoj dom i utočište pronaći u Srebrenici. Mislili su da su tamo sigurniji, ili su barem tako mislili zbog naziva "zaštićena zona".

Zbog ubrzanog pogoršavanja humanitarne situacije i samo nekoliko dana nakon masakra na školskom igralištu, 16. aprila 1993. godine Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija usvojio je Rezoluciju 819, kojom je Srebrenica proglašena "zaštićenom zonom".

Međutim, nastupila je glad, napadi, a 1995. godine i genocid u kojem su ubijeni Behremovi otac i brat.

Za AA je ispričao o prijeratnom životu, gladi, preživljavanju u Srebrenici, rastanku sa majkom, ocem, bratom, suprugom i dvoje djece. On je sa hiljadama drugih muškaraca krenuo preko šume do slobodne teritorije.

- Na obali Drine živio sam 30 godina. Živjelo se dobro. Imao sam oca, majku, brata, suprugu i dvoje djece. Otac i brat nisu preživjeli genocid. Supruga i ja smo ranjeni - počeo je priču Halilović.

Dobar i skladan život je trajao do 1992. godine. Tada počinje rat i pakao.

- Granatirani smo svaki dan. U selu smo bili do 1993. godine. Tada su uslijedili jaki napadi. Svi smo morali napustiti kuće i otići u Srebrenicu. Proglašena je 'zaštićena zona'. Svi smo bili u Srebrenici. Tada je nastupila glad, veća nego što je bila kad smo bili kod svojih kuća - prisjetio se Halilović.

Istakao je da su "1995. godine živjeli kao u kazanu". Tada su krenuli intenzivniji napadi.

- Kada je počelo svakodnevno granatiranje od 1. do 11. jula, počeli smo se okupljati i dogovarati šta da radimo. Nismo spavali 9. i 10. jula jer smo trebali da se organizujemo da idemo preko šume. Odlučili smo da idemo prema Sućeskoj, prema Buljimu. Pozdravio sam se sa bratom i ocem. Izgrlilo sam se sa ženom i djecom. Oni su otišli prema Potočarima, a ja preko šume. Otac Alaga i brat Hajrudin su otišli prema Potočarima. Otac je ukopan 2009. godine. Hajrudina ćemo ukopati 11. jula ove godine. Nađeni su u Kamenici - ispričao je Halilović.

Iz šume je gledao kolone autobusa i kamiona koji su napuštali Potočare.

- Otac je bio stariji čovjek, imao je 60 godina, zato je otišao u Potočare. Ljudi su išli u Potočare jer su tamo vidjeli sigurnost i mislili su da će biti zaštićeni. Išli su i jer su znali da nisu ništa loše uradili, a treće, mnogi nisu bili fizički spremni za pješačenje po šumi. Brat je imao 27 godina. Nije bio oženjen. Otišao je s majkom u Potočare, bio joj je puno privržen. Zbog nje je otišao i eto...Od oca je pronađeno oko 95 posto posmrtnih ostataka. Od brata je prvenstveno pronađena samo šaka, a kasnije je pronađena desna noga, na njoj je bila čizma, druga ruka, nešto vilice i vrlo malo grudnog koša. Možda ima 20 posto tijela. Nađeni su u istoj grobnici u zvorničkoj Kamenici. Pretpostavlja se da su ubijeni u Pilici - kazao je Halilović.

Odlučio je da ukopa mali dio posmrtnih ostataka brata jer ne zna šta nosi sutra i koliko će biti živi.

- Bolje je da ga ukopamo i da ima mezar. Prvih dana nakon proboja sam se nadao da su živi, ali nakon godinu dana, nakon što smo čuli šta se dešavalo, nismo mogli očekivati da je neko mlađi ostao živ - ispričao je Halilović.

Sjeća se da su se pri rastanku zagrlili i poželjeli sreću jedni drugima.

On se 29 dana probijao kroz šumu do slobodne teritorije. Bilo je tu zasjeda, straha, gladi, smrti...

- Po šumi sam lutao skoro mjesec dana. Znao sam hodati čitav dan i noć pa se vratiti na isto mjesto. Onda se zavučeš u neku šikaru da te neko ne vidi pa osmatraš, a uveče opet hodaš. Svaki dan su bile hajke. Dođe ih po 30, 40 pa pucaju nasumice. Jeli smo zeleno voće, gljive su nas spasile. Vatru nismo smjeli ložiti jer bismo se otkrili. Gljive smo znali posoliti pa staviti u vrećicu da prenoći. Ujutro se prospe sol pa bude kao pečena. Nalazili smo i hljeb u putu, ondje gdje su oni prolazili. Oni su jeli i bacali, a mi smo kupili i morali jesti. Morao si imati neke orijentire da se snađeš i ostaneš živ. Narod se masovno predavao - prisjetio se Halilović.

Nakon što je došao do slobodne teritorije nije se odmah predao jer nije bio siguran da je riječ o vojnicima Armije RBiH.

Nakon dva dana čekanja i posmatranja odlučio je da ode do vojnika i tako je shvatio da je prešao i preživio.

- Nikome nisi vjerovao. Svi su se predali iz moje grupe, a ja sam se popeo na jedno drvo i gledao šta će se desiti. Nisam bio siguran da su naši. Zvali su me da dođem i govorili: 'Behreme, doći, naši su'. Nisam znao šta mi se desilo ali sam jednog dana krenuo i otišao prema njima - ispričao je Halilović.

Došao je u Nezuk, a nakon toga u Dubrave gdje mu je bila supruga i djeca. Kako je kazao, nisu vjerovali da je prešao i da je živ.

Tokom proboja smršao je 25 kilograma.

Izvor: Faktor

Nakon duge i teške bolesti preminula je medicinska sestra Mileva Bošković. Kolegica Mileva je radni vijek provela u službi naših najmlađih korisnika u dječijem dispanzeru, saopšteno je na službenoj stranici JZU Zdravstveni centar Brčko.

Izvor: Otisak

Bošnjačka zajednica kulture Preporod Brčko ovog će ljeta organizovati niz kulturnih manifestacija dok će sekcije ovog društva kao gosti nastupati na nekoliko značajnih događaja u više gradova u BiH.

„U sklopu naših aktivnosti tokom ljeta, već u petak 08. jula u saradnji sa Medžlisom Islamske zajednice u Brčkom organizujemo izložbu koju već tradicionalno povodom Kurban Bajrama priprema Atah Mahić pod nazivom ‘140 godina vatrogastva u Brčkom’, a 15. jula naš ansambl pjesama i igara će u Banskim dvorima u Banja Luci upriličiti cjelovečernji program”, istakla je Adisa Osmić-Smajić predsjednica brčanskog Preporoda.

Do kraja ovog mjeseca i Preporodov mješoviti hor će nastupati u programu manifestacije “Visočko ljeto”.

“U avgustu mjesecu Preporod će organizovati i promociju knjige poznate Američke spisateljice Dine Grimberg kao i određene aktivnosti koje se realizuju u sklopu jednog značajnog projekta za Brčko distrikt, a to je ‘Doprinos Alije Kučukalića i njegove porodice u urbanom razvoju Brčkog'”, dodala je Adisa Osmić-Smajić.

U sklopu Bošnjačke zajednice kulture Preporod u Brčkom aktivno djeluje škola stranih jezika, mješoviti hor, ansambl pjesama i igara u dvije grupe, a uskoro bi ponovo trebao biti pokrenut i rad dramskog studija Arlekino, čiji polaznici su prethodnih godina igrali značajne predstave.

Izvor: Radio Brčko

Cijene sezonskog voća i povrća na brčanskoj Zelenoj pijaci su u blagom padu i nisu se značajnije mijenjale u odnosu na isti period prošle godine, saznali smo na brčanskoj pijaci.

Trgovci na brčanskoj Zelenoj pijaci kao razlog pada cijena sezonskog voća i povrća navode slabiju kupovnu moć građana i mnogo veću ponudu od potražnje kao i nedavne mjere Vlade Republike Hrvatske o ograničavanju unošenja prehrambenih proizvoda u tu zemlju.

Na našoj gradskoj pijaci domaći paradajz se može naći po cijeni od 1,50 do dvije KM za jedan kilogram, papriku građani kupuju po cijeni od dvije do 2,50 KM dok se svježe tikvice prodaju po cijeni od jedne marke za komad. Luk se može naći po cijeni od jedne marke za kliogram, dok je pasulj od pet maraka po kilogramu i njemu se cijena već duže vrijeme nije mijenjala. Patlidžani se mogu kupiti po ciejni od dvije marke za kilogram, a svježi kupus po cijeni od jedne marke za jedan kilogram.

Cijene voća se takođe nisu značajnije mijenjale i kajsije se mogu kupiti po cijeni od dvije do tri marke po kilogramu, breskve već od dvije marke, dok građani za banane trebaju izdvojiti dvije KM po kilogramu.

Trgovci kažu da se dinje prodaju po cijeni od jedne marke za komad, a da su se cijene lubenica drastično snizile i da se mogu naći po cijeni od 0,80 KM po kilograma i ističu da su uglavnom domaće proizvodnje.

Cijena jednog kilograma oljuštenih oraha je ista kao i prije nekoliko mjeseci i iznosi 16, dok je cijena smokava četiri KM za kilogram, a bademi se mogu naći i po 17 KM po kilogramu.

Što se tiče mlijeka i mliječnih proizvoda na pijaci se mogu naći samo domaći proizvodi i cijena flaše od 1,50 litara mlijeka iznosi dvije KM, svježi sir se može kupiti po cijeni od pet, a kajmak već od četiri KM za kilogram, dok se za jednu marku može kupiti tri komada domaćih jaja.

Pitali smo i naše sugrađane kupuju li rađe na pijaci ili u tržnim centrima i rekli su nam da češće idu u tržne centre gdje se snabdjevaju, jer kako smo saznali, uslovi na pijaci ih odvraćaju od odlazka u nabavku voća i povrća.

Iako su cijene sezonskog voća i povrća u blagom padu, trgovci na brčanskoj Zelenoj pijaci su uglavnom nezadovoljni uslovima u kojima rade na pijaci, a građani cijenama za koje kažu da su previsoke.

Izvor: Radio Brčko