Menu

NetzaPet 550x50

Utorak, 06 Juli 2021

Matthew Palmer: Velike promjene se dešavaju u Brčkom

  • Objavljeno u Brcko

 

U službenoj posjeti distriktu Brčko danas je boravio zamjenik pomoćnika državnog sekretara Sjedinjenih Američkih Država za Evropu i Evroaziju Matthew Palmer. On se sastao sa gradonačelnikom Brčko distrikta BiH Esedom Kadrićem, predsjednikom Skupštine Brčko distrikta BiH Sinišom Milićem, zamjenikom gradonačelnika Brčko distrikta BiH Antom Domićem i zamjenikom predsjednika Skupštine Ivom Filipovićem.

 

Sastanku sa zvaničnicima Distrikta prisustvovao je i supervizor za Brčko Michael Scanlan.

 

Čelnici Vlade i Skupštine Brčko distrikta BiH su sa g. Palmerom obišli Javno preduzeće „Luka Brčko“, gdje je započela rekonstrukcija i modernizacija jedine riječne luke u BiH koja će povećati konkurentnost Brčko distrikta BiH u privrednom razvoju. Projekat modernizacije „Luke Brčko“ obuhvatit će izgradnju i uređenje platoa Luke, nabavku nove dizalice, rekonstrukciju Bijeljinske ceste kao i pruge do željezničke stanice Novo Brčko.

 

Zamjenik pomoćnika državnog sekretara Sjedinjenih Američkih Država za Evropu i Evroaziju Matthew Palmer Metju Palmer istakao je da je zadovoljstvo i čast biti u prvoj posjeti Brčkom, gdje se, kako je naveo dešava mnogo zanimljivih promjena.

 

„ Ovo je moja prva posjeta ali ne i poslednja. Mnogo napretka je postignuto, a Luka je još jedan pokazatelj toga. Tu je i izgradnja auoputa i mosta na čemu su dogovori u toku. Koliko god je važan razvoj teške infrastrukture, jednako su važni događaji koji se tiču takozvane lake industrije, nedavno usvojeni propisi u oblasti regulisanja sukoba interesa i o javnom okupljanju što je još jedan pokazatelj da su lideri u Brčkom u stanju da se okupe oko istog stola, postignu kompromis i dogovor za boljitak svih građana“, istakao je Palmer.

 

On je dodao da predstoji mnogo posla, ne samo za Brčko distrikt, nego i za ostatak BiH, koji se odnosi na posvećenost njenih lidera u borbi protiv korupcije, a u tome će im, kako je naveo, međunarodna zajednica i SAD biti jaka podrška.

 

Gradonačelnik Brčko distrikta BiH Esed Kadrić kazao je da je g. Palmer prepoznao aktivnosti koje se preduzimaju u Brčkom u zadnje vrijeme, a koje podrazumijevaju uspostavu institucija koje se bave sprečavanjem sukoba interesa i borbom protiv korupcije, zalaganje aktuelne vlasti na realizaciji krupnih projekata infrastrukture i poslovnih inicijativa privatnih investitora koji žele ulagati na ovom području.

 

„ Ovo je jedini grad, koji nije glavni grad neke države, u koji je g. Palmer došao i mi to prepoznajemo kao svojevrsnu podršku politikama koje provodimo. Ovakve posjete šalju poruku javnosti da ovaj prostor ima važan strateški značaj i radujem se što međunarodna zajednica prepoznaje potencijal Brčko distrikta BiH, kako za BiH, tako i za region“, zaključio je Kadrić.

 

Predsjednik Skupštine Brčko distrikta BiH Siniša Milić rekao je da je današnja posjeta svojevrsno priznanje za aktivnosti i rezultate koji su ostvareni na prostoru distrikta Brčko u protekle dvije godine. On je istakao da je specijalni američki izaslanik za Balkan iskazao interes za buduće planove i aktivnosti lokalnih struktura vlasti .

 

„ Pri tome je iskazao interes za perspektive distrikta po potpunom okončanju međunarodne supervizije jer je jasno da ni distrikt ni BiH ne mogu u evropske integracije sa institucijom ili upravljačkim mehanizmom koji dolazi iz međunarodne zajednice u obliku organizacije kao što je OHR. Oni su jasno najavili da će nastaviti da pružaju podršku distriktu, procesnim aktivnostima koje se dešavaju na ovom prostoru i istakli da očekuju pozitivne promjene, i na nivou BiH, kada je u pitanju postizanje političkog konsenzusa oko ograničenih promjena Ustava i izbornog zakonodavstva“, zaključio je Milić.

 

 

 

Više...

Palmer posjetio Agroindustrijski kompleks STUDEN Holdinga u Brčkom

  • Objavljeno u Brcko

 

Specijalni predstavnik State Departmenta za Zapadni Balkan Matthew Palmer posjetio je najveći Agroindustrijski kompleks u BiH i sastao se sa predsjednikom uprave STUDEN Holdinga, Ilijom Studen. Tema sastanka u Brčkom bile su investicije STUDEN Holdinga u zemljama Zapadnog Balkana. Sastanku je prisustvovao i prvi zamjenik visokog predstavnika i supervizor za Brčko distrikt Michael Scanlan.

 

„Podržavanje i podsticanje dugoročnog ekonomskog razvoja u BiH i u zemljama regiona je naša prioritetna pozicija. STUDEN Holding stvara poslovne mogućnosti koje povezuju tržišta, a to je potvrda uspješnih investicija“ rekao je Palmer.

 

Ulaganja STUDEN Holdinga u Brčko i Bosnu i Hercegovinu počela su 2002. godine preuzimanjem fabrike za proizvodnju jestivog ulja BIMAL, nakon čega je uslijedio ciklus investicija i izgradnja Agroindustrijskog kompleksa u Brčkom gdje se nalaze i STUDEN-AGRANA Rafinerija šećera i MINGOS proizvodnja kafe, te ostale uslužne kompanije.

 

„Poslovni planovi STUDEN Holdinga obuhvataju različite investicije, prije svega u proizvodnju, distribuciju i logistiku, koje omogućavaju da naš poslovni model pozitivno utiče na privredni ambijent država u kojima poslujemo. Angažman grupe polazi iz Austrije gdje je naša centrala, a u proteklih 30 godina fokus proizvodnih investicija je na Zapadnom Balkanu, prije svega u BiH, Srbiji i Slovenijii“ rekao je predsjednik Uprave STUDEN Grupe Ilija Studen.

 

Prvi zamjenik visokog predstavnika i supervizor za Brčko distrikt Michael Scanlan istakao je značaj posljednjih privrednih pomaka u distriktu koji će se odraziti na cijelu BiH, pri čemu je skrenuo pažnju na projekat prve poslovne zone u Brčkom. „Kroz inicijativu i ulaganje STUDEN Grupe ove godine će biti realizovana prva faza u izgradnji poslovne zone što je veliki infrastrukturni resurs za privredu uopšte“ rekao je Scanlan.

 

Jačanje poslovne zajednice kroz stvaranje stabilnih i održivih kompanija koje uspješno posluju na lokalnom, kao i na svjetskom tržištu, dio je poslovnih ciljeva STUDEN Grupe. Na sastanku je razgovarano o budućim planovim poslovne grupe, te njihovom uticaju na privredni razvoj regije.

 

Više...

Adnan Mehonić je genijalac i jedan od najvećih inovatora s potencijalom da transformiše svijet

  • Objavljeno u Sport

 

Nadareni mladi ljudi najveće su bogatstvo Bosne i Hercegovine, što potvrđuje i priča Adnana Mehonića, doktoranta na University College London i mladića čiji je posljednji uspjeh imenovanje za jednog od najvećih inovatora na godišnjem popisu "35 inovatora ispod 35 godina".

MIT Technology Review svrstao je Mehonića na listu brilijantnih mladih tehnologa, čiji rad ima potencijal da transformiše svijet.

Tridesetčetverogodišnji Sarajlija se nakon završetka Elektrotehničkog fakulteta u rodnom gradu prijavio na konkurs za stipendiju Britanske vlade za istaknute studente i dobio magisterij na prestižnom University College London, što mu je omogućilo rad s vrhunskim stručnjacima u vrhunskim uslovima. Mehonić je danas uspješan naučni radnik, profesor na University College u Londonu, ali i dobitnik brojnih naučnih priznanja.

Medijska kompanija Univerziteta Massachusetts Institute of Technology (MIT) svake godine objavljuje listu izuzetno talentovanih tehnologa, čiji rad ima potencijal da transformiše svijet. Na njihovim listama su se do sada našli osnivači Googlea Larry Page i Sergey Brin, osnivač Facebooka Mark Zuckenberg, suosnivač PayPala Max Levchin i brojni drugi, a na njoj se nedavno našao i Mehonić.

"Kvalitet rada naučnih radnika je u konstantnom procesu evaluacije. Ovo priznanje mi je posebno važno i drago uzimajući u obzir komisiju koja je radila odabir liste dobitnika i prethodne dobitnike. Vanjska potvrda je izvor dodatne motivacije za budući rad. Nastojim iskoristiti takve trenutke", kazao je.

Dobitnik brojnih naučnih priznanja pojašnjava koliko su važna priznanja koja nude i priliku za daljnje usavršavanje.

 

"Svako priznanje je značajno i posebno na svoj način - Zlatna značka Univerziteta u Sarajevu mi je pomogla pri aplikaciji na master studij, Oxford Instruments nagrada za master rad je bila ključna za dobivanje stipendije za PhD studij, nagrada za najbolji PhD rad mi je pomogla da dobijem željenu postdoktorsku poziciju, akademski izuzetno značajno odlikovanje Kraljevske akademije za tehničke nauke Velike Britanije, kada sam izabran za naučnog akademika, pomoglo mi je da osnujem neovisnu istraživačku grupu i dobijem profesorsku poziciju na University College u Londonu, UCL-ovo priznanje za najinovativnijeg akademika u 2015. godini mi je omogućilo zasnivanje kompanije i dobitak investicije. Svako od ovih priznanja je u tom trenutku bilo najvažnije", dodaje.

 

Mehonić je diplomirao na Univerzitetu u Sarajevu, a kako kaže, glavni motiv dolaska u Veliku Britaniju bio je studij iz oblasti nanotehnologije, što u tom trenutku nije bilo dostupno u BiH.

 

"Za svakog akademskog radnika, bez obzira na državu i univerzitet, bitno je da u toku svoje karijere promijeni sredinu i stekne dodatna iskustva i vještine. Evropski univerziteti insistiraju na međunarodnom iskustvu. Recimo, većina profesora na fakultetu gdje danas radim su svoje obrazovanje završili izvan Velike Britanije. Raznolikost je važna komponenta u napretku naučne zajednice", pojašnjava.

 

Dalje ističe da znatan broj naučnih radnika koji žive i rade u BiH ima međunarodnu prepoznatljivost. Međutim, u većini slučajeva teško je doći do velikih rezultata u izolaciji.

 

"Nauka se danas bazira na saradnji i vrlo važna komponenta uspjeha je povezanost sa svjetskom naučnom zajednicom. Odlično je vidjeti organizaciju međunarodnih konferencija u BiH, koje daju priliku za umrežavanje", kazao je.

 

S obzirom na to da je Mehonić postdiplomski studij proveo na Univerzitetu u Londonu, zanimalo nas je postoje li stipendije za bh. studente koji žele studirati u Velikoj Britaniji.

"Velika Britanija je specifična u odnosnu na druge evropske države, gdje je univerzitetska školarina znatno viša te je plaćanje školarine obaveza pojedinca. Ovaj model je sličan školovanju u Sjedinjenim Američkim Državama. Praktično, postoji manji broj vrlo kompetitivnih stipendija. Međutim, moj savjet studentima iz BiH je da ih ovo ne odvrati od apliciranja te da svoje šanse mogu povećati ako apliciraju na više programa i univerziteta", dodao je.

 

Mladim ljuidima iz naše zemlje savjetuje da, kako bi proširili svoje znanje, posegnu izvan granica BiH i smatra da trebaju aplicirati na više programa i univerziteta.

 

"Općenito, ovo je dobar trening za buduće akademske radnike – priroda akademskog posla je da ste uvijek u takmičenju sa svojim kolegama za limitirana sredstva, bilo da se radi o finansiranju PhD programa, naučnog granta ili slično. Također, preporučio bih studentima da iskoriste prilike koje se nude kroz nevladine organizacije u BiH. Član sam jednog takvog udruženja, Asocijacije za napredak nauke i tehnologije, međutim, postoje i druge (recimo BH Futures Foundation) koje nude pomoć i savjet studentima za razvoj njihove buduće karijere", ističe.

 

Tokom razgovora dotakli smo se akademske zajednice u BiH, a prema Mehonićevim riječima, mnogi svršenici Univerziteta u Sarajevu u svijetu su priznati naučni radnici.

 

"Teško je dati korektnu ocjenu, jer sam svoje školovanje u BiH završio prije više od 11 godina. Činjenica je da imamo izuzetno uspješne naučne radnike u svijetu, koji su veći dio svog obrazovanja završili na Univerzitetu u Sarajevu. Međutim, uvijek treba težiti boljem. Kroz moje trenutno iskustvo voditelja jednog master studija na UCL-u uočio sam važnost česte evaluacije nastavnog programa, pogotovo u STEM oblastima, te pažljive analize studentske ocjene kvaliteta studija", kazao je.

 

Također, smatra da bi bilo dobro povećati saradnju između različitih fakulteta unutar UNSA-a, gdje bi studenti imali priliku koristiti opremu, raditi projekte i slušati predmete s bliskih fakulteta i programa.

 

"Danas se sve više brišu granice između tradicionalnih akademskih disciplina i potrebna je veća širina u obrazovanju kako bi se povećala relevantnost za industrijski sektor i stvorila uzajamna dobit prilikom stažiranja studenata u industriji. Za sam naučni rad mislim da je bitno raditi na boljem prepoznavanju pozicija mlađih naučnih radnika na našim univerzitetima. Recimo, pozicija postdoktorskog istraživača je međunarodno prepoznatljiva. Period nakon završetka doktorskog rada je izuzetno bitan za razvoj i afirmaciju naučnog radnika. To bi trebale biti najproduktivnije godine za naučni doprinos. Mislim da možemo raditi više na davanju prilike našim najtalentovanijim mladim naučnim radnicima i omogućiti im nekoliko godina u karijeri, gdje bi se mogli primarno fokusirati na naučni rad uz smanjene obaveze u nastavnom procesu", navodi.

 

Na kraju Mehonić ističe da je obrazovni sistem ključan – integracija znanja i vještina koje se stiču kroz različite nivoe obrazovanja ili načunog rada je vrlo bitna.

 

"Mislim da je ključno zadržati studentski način razmišljanja i tražiti priliku za učenje. Iako sam davno završio svoje formalno obrazovanje, danas imam veću potrebu za učenjem – bilo iz razloga da mogu uspješno raditi supervizije PhD studenata, da mogu nastaviti naučnu produktivnosti, ili zbog, meni najbitnije, intelektualne radoznalosti. Ne postoji recept koji bi garantovao naučni uspjeh, međutim moguće je znatno poboljšati vjerovatnoću.

 

 

 

 

Izvor: Klix

Više...

Potrošači na mukama: Na rezervoaru goriva izgube sve što su na plati dobili

  • Objavljeno u BiH

 

Ukoliko danas na nekoj od benzinskih pumpi u Srpskoj gorivom napunite pun rezervoar zapremine 60 litara, to će vas izaći oko 20 maraka više nego godinu ranije, za koliko je, od lani, povećan i minimalac.

 

Najbolje to ilustruje rast brojnih cijena, na koji se građani sve češće žale, a pogotovo oni s najnižim platama, koji najteže sastavljaju kraj s krajem.

Sindikalci ističu da je, nažalost, u praksi vidljivo da svako povećanje plata proguta poskupljenje robe i usluga.

 

Izvor: Info Bijeljina

Više...

Fabrike obuće imaju posla kao nikad i traže nove radnike

  • Objavljeno u BiH

 

Narudžbe iz inostranstva uveliko povećavaju obim posla u fabrikama obuće u Bosni i Hercegovini, kao u cijeloj industriji tekstila, odjeće i kože.

 

S obzirom na lagano popuštanje uvedenih mjera protiv širenja pandemije COVID-19, prema podacima Vanjskotrgovinske komore Asocijacije industrije tekstila, odjeće, kože i obuće, u Bosni i Hercegovini za prvih pet mjeseci u 2021. godini pokazuju lagani oporavak industrije pa je tako izvoz industrije tekstila, odjeće, kože i obuće u ovom periodu iznosio 596.428 maraka, što je za 9,92 posto više nego u istom periodu 2020. godine.

Istovremeno, analize Vanjskotrgovinske komore pokazuju da je izvoz cjelokupne industrije tekstila, odjeće, kože i obuće u 2020 godini iznosio jednu milijardu 365.789.276 KM i manji je za 213 miliona 187.194 KM nego u istom periodu 2019. godine, kada je iznosio jednu milijardu 578.976.470 KM (zabilježen je pad izvoza od -13,50 posto).

 

U okviru navedenog izvoza, podsektor koža i obuća je ostvario izvoz od 739 miliona i 514.923 KM ili 169 miliona 485.691 KM manje nego u 2019. godini. (pokrivenost uvoza izvozom je bila 107,58 posto). Podsektor gotovih tekstilnih proizvoda u prošloj godini izvezao proizvode u vrijednosti od 548 miliona 861.102 KM ili 30 miliona i 299.784 KM manje nego u 2019. godini, uz pokrivenost uvoza izvozom od 98,57 posto.

 

Analizirajući rezultate uvoza cjelokupnog sektora, konstatovano je da je srazmjerno tome i on pratio pad izvoza. Prema prezentiranim analitičkim podacima, uvoz u 2020. godini je realiziran u iznosu od jedne milijarde 749.208.043 KM i manji je za 262 miliona 165.113 KM u odnosu na 2019. godinu, odnosno smanjen je za - 13,03 posto.

 

S obzirom na lagano popuštanje uvedenih mjera protiv širenja pandemije COVID-19, kako u svijetu, tako i kod nas, analize za prvih pet mjeseci u 2021. godini pokazuju lagani oporavak industrije pa je tako izvoz industrije tekstila, odjeće, kože i obuće u ovom periodu iznosio je 596 miliona 428.091 KM, što je za 9,92 posto više nego u istom periodu 2020. godine.

 

Istovremeno, sa povećanjem izvoza, porasla je i potražnja za repromaterijalima za proizvodnju, pa je tako i uvoz u periodu januar-maj 2021. godine povećan za 15,85 posto i iznosio je 776 miliona 366.327 KM.

 

U okviru prezentiranih dugoročnih (petogodišnjih) analiza izvoza i uvoza ove industrijske grane, istaknuto je da u periodu od 2016-2020. godine, ovaj sektor učestvuje sa 13,1 posto u ukupno ostvarenom izvozu Bosne i Hercegovine, navodi se u analizi Asocijacije industrije tekstila, odjeće, kože i obuće.

 

Direktor i vlasnik Fabrike obuće Dermal Radenko Bubić koja u Kotor-Varoši i Kneževu zapošljava 1.190 radnika, izjavio je da je opremanje nove hale u Kotor-Varoši u samom finišu te da bi polovinom augusta trebalo da započnu proizvodnju i u novom objektu.

 

- Nova hala namijenjena je za montažu obuće i planiramo da zaposlimo još 120 radnika. Obuću plasiramo u Njemačku, Austriju, Slovačku, Sloveniju i Italiju - rekao je Bubić.

 

Pune ruke posla ima i 1.220 zaposlenih u Fabrici obuće Bema, koja posluje u Banjoj Luci i Mrkonjić Gradu. Preduzeće se izvuklo iz krize koju je izazvala pandemija koronavirusa.

 

 

– Inopartneri šalju veće narudžbe. Pravimo 10 hiljada pari obuće dnevno, ali to je uglavnom lon posao. Svega jedan posto se odnosi na naš proizvod. Nažalost, obućarska industrija kod nas i dalje uglavnom prodaje jeftinu radnu snagu jer većinu čine lon poslovi – kazali su nam u Fabrici obuće Bema.

 

 

Izvor: Faktor

 

Više...

Stiže novi toplotni val, temperature u BiH do 40 stepeni

 

Prema podacima Federalnog hidrometeorološkog zavoda, kao i Hidrometorološkog zavoda RS-a, u narednim danima očekuje nas novi toplotni val, a temperature će u pojedinim područjima rasti i do 40 stepeni.

Danas se u našoj zemlji očekuje sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. Vjetar slab do umjeren sjevernog smjera. Jutarnja temperatura od 15 do 21, na jugu do 24, a najviša dnevna temperatura 25 do 31, na jugu i sjeveru do 34 stepena. Za srijedu je izdato žuto upozorenje zbog visokih temperatura, posebno u sarajevskoj regiji gdje će maksimalna temperatura iznositi do 34°C.

 

Mogući su zdravstveni rizici među ranjivim skupinama ljudi – starijim i vrlo mladim ljudima. Tokom dana će biti pretežno vedro uz malu oblačnost.

 

Jutarnja temperatura iznosit će od 16 do 22, na jugu do 25, a najviša dnevna 30 do 36, na jugu 38 stepeni. U četvrtak sunčano uz malu do umjerenu oblačnost.

 

Jutarnja temperatura od 17 do 23, na jugu do 26, a najviša dnevna od 32 do 37, na jugu do 39 stepeni. Za petak se očekuje sunačno vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. Tokom dana, razvojem oblačnosti očekuje se i kiša ili kratkotrajni pljusak.

Jutarnja temperatura od 17 do 23, na jugu do 26, a najviša dnevna 32 do 37, na jugu do 40 stepeni. Uzrok novog toplotnog vala je kao i kod prethodnih topao vazduh koji dolazi iz Afrike zbog kojeg možemo do daljnjeg očekivati tropske dane, ali i noći.

 

Izvor: Tuzlanski

Više...

Tuzlanski poljoprivrednici će nuditi lošije domaće proizvode po cijeni višoj i do 50%

  • Objavljeno u BiH

 

Neadekvatan odgovor nadležnih na ekonomske prilike u kojima je sektor poljoprivrede u Tuzlanskom kantonu rezultirat će smanjenjem kvaliteta te povećanjem cijena domaćih proizvoda i do 50 posto, upozoravaju poljoprivrednici iz te regije.

 

Vlast u Tuzlanskom kantonu usvojila je rebalans ovogodišnjeg budžeta na osnovu kojeg su izdvajanja za poljoprivrednike zadržana od lani i ona iznose sedam miliona konvertibilnih maraka. Proizvođači voća i povrća navode da to ne prati njihove potrebe, zbog čega najavljuju pad kvaliteta proizvoda te lančano povećanje cijena.

 

"Svojim ponašanjem nadležni na svim nivoima vlasti direktno utječu na proizvodnju koja je iz godinu u godinu sve manja. Poljoprivrednici odustaju od rada, većina polja danas je zapuštena, jer se više ne isplati baviti ovom proizvodnjom", kaže za Klix.ba sekretar Udruženja poljoprivrednika Tuzlanskog kantona Enes Hasanović.

 

Zbog aktuelne situacije, poljoprivrednici ističu da će biti prinuđeni na povećanje cijena, što se već dešava.

 

"Garantiramo da će doći do lančanog povećanja cijena svih proizvoda jer mi drugačije ne možemo opstati. Kukuruz je već dostigao najvišu cijenu i u prodavnici ranije nikada nije bilo to da on košta 45 feninga po kilogramu. Ista je situacija i s pšenicom koje nema u dovoljnim količinama kako bi zadovoljila potrebe tržišta pa se mlinari već sada otimaju za to ko će veće količne otkupiti", navodi Hasanović.

 

Poljoprivrednici navode da će prostora za blago radovanje imati tek kada izdvajanja javog novca za njih budu u iznosu od 10 miliona KM, kao što je to bio slučaj 2010. i to u vrijeme kada je kantonalni budžet bio skoro duplo manji nego što je on trenutno.

 

Za razliku od povrtlara koji već sada najavljuju poslovanje u gubitku, ovu godinu na ekonomskoj nuli mogli bi završiti voćari, posebno jagodari, kojima su vremenske prilike u dosadašnjem dijelu sezone relativno išle na ruku.

 

"Jagodari ove godine neće imati povećanje podsticaja jer će oni ostati na istom što je negativno, uzmemo li u obzir da je poskupljenje repromaterijala zabilježeno do 20 do 90 posto. Mi već sad imamo manje zasada. Jagoda je ove godine podbacila 30 posto, a oni koji je rade iduće će je ostaviti u drugom rodu, što znači da nove količine nećemo saditi te ćemo u 2022. imati slabiji kvalitet", ističe za Klix.ba Mustafa Mešković, uzgajivač i predsjednik Grupacije jagodara TK.

 

Iduće godine, izvjesno je i da domaćih jagoda za izvoza neće biti, s obzirom na to da drugi rod po kvalitetu ne zadovoljava potrebe evropskog tržišta.

 

"Šta će nam do godine biti sada niko sa sigurnošću ne može reći, ali je velika mogućost da ćemo imati povećanje cijena za 40 do 50 posto u odnosu na trenutnu. Da li će to građani moći platiti sada je pod velikim upitnikom", nastavlja Mešković.

 

Osim voćara, povećanje cijena proizvoda do 50 posto najavljuju i povrtlari, na što su upozorili iz Udruženja poljoprivrednika Tuzlanskog kantona.

 

"Ukoliko nadležni ovoj oblasti ne posvete veću pažnju izvjesni su i protesti na ulicama jer nama je voda već došla do grla. Protesti su nam uvijek bili zadnja opcija na koji smo se najteže odlučivali, ali drugačijeg načina za opstanak nemamo", naglasio je Hasanović.

 

Za sjetvu treba 80 miliona KM, a poljoprivrednici dobili samo sedam

 

Troškovi planirane sjetve u Tuzlanskom kantonu ove godine iznose okvirno 80 miliona KM, a kako navode iz Kantonalne privredne komore, vlast je za tu namjenu izdvojila svega sedam miliona mraka, što je apsurdno.

 

"Očekivani prihod od takve sjetve je trebao biti više od 300 miliona KM, te shodno tome nikako ne možemo biti zadovoljni iznosom od sedam miliona maraka. Inače, ovaj iznos smo uspjeli izlobirati borbom s nadležnima jer je u budžetu prvobitno bilo planirano 4,5 miliona KM", ističe nam Suad Selimović, sekretar poljoprivrednih udruženja u komori.

 

Selimović navodi da poljoprivrednici tuzlanske regije nisu ni blizu onoga što bi mogli biti na tržištu, shodno resursima sa kojima raspolažu, prije svega zemljišnim, klimatskim i ljudskim koji je još uvijek u određenoj mjeri prisutan.

 

"Mi imamo veliku migraciju stanovništva sa sela u grad, odnosno napuštanja poljoprivredne proizvodnje i preseljenja tih radnika u fabrike ili izvan BiH. Nama sada postaje upitna i sezonska radna snaga, posebno kada je riječ o berbama i žetvama", nastavlja Selimović.

 

Jedino pozitivno što bi se moglo desiti je eventualno povećanje poticaja za proizvođače kornišona i organizatore proizvodnje te vrste krastavca, zatim za muzna grla i peradarsku industriju.

 

Sve ove oblasti prošle godine nisu novčano podržane, a da li će u konačnici dobiti novac znat će se u narednom periodu kada Vlada TK zvanično usvoji program raspodjele sredstava.

 

Izvor: Klix

Više...
Priključi se za RSS feed

Copyright (c) 2006-2020 portal InfoBrcko.com Sva prava zadržana. Sadržaji objavljeni na portalu InfoBrcko.com se mogu prenositi uz obavezno navođenje izvora i linka na orginalni tekst. info@infobrcko.com