Nakon što su škole u vreme pandemije korona virusa zatvorene i u BiH, djeca su danima u svojim domovima.

Centralna izborna komisija BiH zatražila je da se odgode lokalni izbori 2020. predloživši dopune Izbornog zakona BiH, što je izazvalo oprečna mišljenja i dodatno podijelilo stare političke takmace. Prvenstveno zbog toga što se inicijativa CIK-a gleda kroz njihovu političku pozadinu.

Serološko testiranje kćerke i unuke 76-godišnje pacijentice iz Goražda zaražene koronavirusom koja je smještena na Klinici za plućne bolesti u Sarajevu, pokazalo je da su oni preboljeli zarazu koronavirusa.

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i predsjednik Demokratske fronte Željko Komšić najavio je večeras u intervjuu za TV Hayat da će DF podržati tzv. "korona zakon" koji predlaže Vlada FBiH, te da ova stranka želi na konstruktivan način doprinijeti usvajanju što boljeg zakona.

Komentarišući reakcije koje je u javnosti izazvala njegova izjava o tome kako nema ništa protiv da entitet RS dobije par miliona više od MMF-a u odnosu na uobičajenu praksu raspodjele sredstava od tranše MMF-a, Komšić je kazao da entitet RS treba pomoći, jer je to dio BiH koji je u lošijoj situaciji.

- Ovo nije redovni aranžman, ovo je vanredni, za vanrednu situaciju, kao što je bio onaj kad smo imali poplave, pa su tada sredstva dijeljena pola - pola. Ovo je pomoć u kriznoj situaciji. Kako stvari stoje i kada gledate stanje zdravstvenog sistema i kada gledate ekonomiju, entitet RS je u daleko težoj situaciji, nego FBiH. Zašto se ne bi pomoglo RS-u? To je naše, to je dio naše zemlje, zašto bi postupali sebično na način da se više otme sebi - rekao je.

Po njegovim riječima, Sarajevo u tome smislu dobro stoji u odnosu na ostale dijelove Bosne i Hercegovine, u odnosu na Bihać, Goražde, pogotovu u odnosu na Livanjski kanton, ali i u odnosu na RS dobro stoji, a sve je to naša zemlja, naši su ljudi.

- Mogu se ne slagati sa Dodikom politički, ali ne mogu da zbog toga trpe ljudi u RS, a sve su to naši državljani - poručio je.

Međutim, dodaje Komšić, tu postoji jedan drugi problem.

- Ja se pitam kako će to RS vraćati, jer radi se o kreditnom zaduženju. RS je prije par dana, a to je prošlo ispod radara, emitovala jednu emisiju obveznica, i nisu ih mogli plasirati ni po dva posto kamate, morali su podići kamatu na tri posto da bi ih plasirali, a to je nekih tridesetak miliona. To samo govori u kolikom problemu je budžet RS-a. Pa što ne bi onda pokazali jednu vrstu solidarnosti, i pomogli, jer to je sve naše, RS je Bosna i Hercegovina, u čemu je tu problem - rekao je Komšić.

Govoreći o raspodjeli sredstava kantonima Komšič je kazao da je na kantonima po Ustavu FBiH nadležnost za zdravstvo u najvećoj mjeri.

- Kome se onda misli dati taj novac ako je on namijenjen zdravstvu, no onome ko se bavi zdravstvom. Pa čak i dio ekonomskih stvari je na nivou kantona. Ne bi valjda federalna vlada trebala zadržati sav novac sebi, naravno da će se dati onome ko taj posao treba da radi. Zašto ne bi dali Unsko-sanskom kantonu, Tuzlanskom koji je najbrojniji kanton. Dakle ne vidim nešto loše u sporazumu sa MMF-om, ali logika ko će koga prevariti izgleda da dominira jednim dijelom javnog diskursa, ali ja kažem, sve ovo je naša zemlja, i svi smo u istom sosu, nekom je teže, nekom lakše. Zašto onaj kome je lakše ne bi pomogao onome kome je teže, kad obični ljudi mogu biti solidarni, a da mi političari ne možemo. U ovakvoj situaciji da gledaš kako će koga prevariti. Od tog posla nema ništa i s tim ne možete na zelenu granu. Treba pokazati solidarnost i empatiju. RS je u daleko lošijem ekonomskom položaju, pa čak i sa aspekta zdravstvenog sistema, i zašto ne bismo pomogli ljudima - naveo je Komšić.

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić komentarisao je i predlozeni "korona zakon" koji predlaže Vlada FBiH, kazavši da će zakon podržati, te da DF želi na konstruktivan način doprinijeti usvajanju što boljeg zakona.

- Mora se voditi računa i ne smije se dirati penzioni sistem, ne smije se dirati zdravstvo niti fondove zdravstva, ne smiju se dirati socijalna davanja, a treba odgovoriti na ono što je zahtjev privrednika koji treba da preguraju krizu i vrate uposlene koji su ostali bez posla. Administracija će u jednom trenutku morati da stegne kaiš. Znam da je najveća odgovornost na entitetskim premijerima, u FBiH na premijeru, to je jedna vrlo nezahvalna pozicija. Moj savjet je da se okupi što veći broj ljudi koji su dokazani privrednicu i da se sa njima konsultuje oko svih mjera koje treba povući - rekao je.

- Zakon ćemo podržati. Ne možete da ne podržite zakon ako se ne prihvate amandmani. Ne kažem da su to savršeni amandmani. Gledali smo da se ne bavimo politikanstvom. Zamolio sam ljude iz DF da premijera Novalića upoznaju sa tim, da vidi može li to prihvatiti jer ne želimo igrati neku populističku priču pa sada kazati da se svima oprosti PDV, skinu svima porezi i dignu plate na dvije hiljade kada znamo da to ne može. Dakle pokušavamo biti konstruktivni, pa ćemo vidjeti kako će ta rasprava proteći - kazao je Komšić za Hayat TV.

U srijedu će na sarajevski aerodrom sletjeti avion s medicinskom opremom za borbu protiv koronavirusa, koja stiže iz Kine, a naredne sedmice se očekuje dolazak novog kontigenta pomoći, piše Avaz.

Pomoć podrazumjeva zaštitne maske, viziri i rukavice. Avion prema planu leta treba sletjeti oko četiri sata ujutro.

Planiran je još jedan let na relaciji Sarajevo - Šangaj - Sarajevo za prijevoz medicinske opreme koju je donirao vlasnik bh. kompanije "Violeta" Petar Ćorluka kao i donacija koju Sarajevu poklanjaju građani Šangaja.

Ćorluka je naručio šest respiratora, 100.000 zaštitnih maski, 5.000 KN95 maski za liječnike, 15.000 zaštitnih odijela za bolničku upotrebu, 200.000 pari zaštitnih rukavica, 200.000 pari zaštitnih navlaka za obuću, zaštitne naočale i štitnici za lice.

Koordinacija boračkih udruženja Armije RBiH Brčko distrikta saopštila je da će 15. aprila (srijeda) obilježiti Dan ARBiH u skaldu sa mjerama i naredbama Štaba za zaštitu i spašavanje a koje se odnose na trenutno stanje s korona virusom.

To bi bila po meni formula; sada štednja i svaku paru okrenuti u borbu protiv korone i preživljavanje. Kroz pola godine, zadužit se, izvući vlastite rezerve, povući sredstva iz banaka koja smo zabranili da izađu iz BiH. Sredstva koja će povući privredu BiH da se vratimo na stanje na kojem smo bili, kazao je danas u razgovoru za Dan uživo na N1 lider SDA Bakir Izetbegović.
Stiže velika pomoć MMF-a, šta je dogovoreno?
“Imali smo sličan aranžman prije šest godina u vrijeme poplava. Dijelilo se 50/50, popola između entiteta. Ovaj put je to nešto povoljnije za FBiH. FBiH će dobiti 62 posto, RS 38 posto pa ćemo po pola procenata dati za Brčko. Unutar FBiH pola će sredstava dati preko Vlade FBiH, pola preko kantona koji nose većinu problema. Finansiraju se policija, zdravstvo, školstvo.. To bi bilo otprilike to i distribucija će ići prema kantonima s obzirom na broj stanovnika. Dva najmanja kantona Posavski i Goraždanski, dogovorili smo se da idemo duplo prema njima. To nisu donacije”, kazao je Izetbegović. “Predstava za javnost”, prema riječima nekih opozicionara?
“Ne razumijem, kakva predstava za javnost? Tu se svako bori za neki procenat, ja to razumijem. U RS je teško, jako su zaduženi, pogođeni su jako, mjere ih teže pogađaju nego FBiH i dobili su procenat više koji će da vrate. Radi se o zaduženju. Pet sati smo se borili oko tih procenata, Čović je tražio 70 posto za kantone pa smo se dogovorili na 50-50. Imate tu percepciju da kad god se spomenu kantoni i bilo šta što je u korist kantona da je to odmah dobro za neku hrvatsku stranu, što nije tačno. Šest kantona je dominantno bošnjačkih, u njima živi 80 posto stanovništva. Mislim da nije vrijeme za prebrojavanje krvnih zrnaca na ovakav način, treba pomoći onima koji su najugroženiji. Bilo da su Srbi, Hrvati, Bošnjaci, firmama koje su ugrožene. Ne smije se desiti da neko ima previsoke plaće u ovom vremenu”, smatra Izetbegović i dodaje: “Treba preživjeti u narednom periodu, a onda naći sredstva koja će se pumpati da se pokrene privreda. To bi bila po meni formula; sada štednja i svaku paru okrenuti u borbu protiv korone i preživljavanje. Kroz pola godine, zadužit se, izvući vlastite rezerve, povući sredstva iz banaka koja smo zabranili da izađu iz BiH. Sredstva koja će povući privredu BiH da se vratimo na stanje na kojem smo bili”.
Prebacivanje loptice, od stranke do stranke?
“Ja ne bih ulazio u prebacivanje loptice. Ja kažem da trebamo pomoći gdje je najteže, npr. Klinički centar u Mostaru, u njemu gravitira manje stanovništva prema Tuzli ili Sarajevu. Ja sam za da se njima daje, jer imaju udar. Ja to gledam na takav način, ne bih politiku uvlačio na jedan sebičan način”.
Izetbegović je kazao da se slaže sa prijedlogom smanjenog finansiranja političkih stranki kako bi se pomoglo borbi protiv korona virusa. “Utrkuju se sa nerealnim obećanjima, a onda kada ih se dirne u taj nerv finansiranja stranaka onda pokažu pravo lice. Moj prijedlog je da se u narednih devet mjeseci samo 20 posto potroši na stranke, ne više. Da se sve visoke plaće smanje, da se izbaci nervoza koju su stvorili u narodu da neko ne radi ništa nikako i dobije 4-5 hiljada mjesečno, dok neki rudar silazi svaki dan za 1.000 KM mjesečno na ovakvom vremenu. Mislim da političari treba da se utrkuju u tom smjeru da što više toga što može izazivati i provocirati socijalne nemire, otklone. Da zajedno preživimo naredni period, a onda ćemo poduzeti privredu i vraćati plaće”.

Štab za zaštitu i spašavanje Brčko distrikta BiH, koji je formiran s ciljem prevencije i suzbijanja širenja virusa korona, na današnjoj sjednici donio je odluku o djelimičnom otvaranju pijace Klanac za prodaju voća, povrća i ostalih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, kao i rasadnog materijala, cvijeća, povrća i voća, izjavio je danas komandat Štaba Siniša Milić.

On je rekao da će pored zelene pijace, koja će raditi svakim radnim danom od 7 do 13 časova, biti otvorena i pijaca Klanac, i to tri dana u sedmici – ponedjeljkom, srijedom i petkom u vremenu od 7 do 13 časova, a prodaja će se moći obavljati isključivo na tezgama u krugu pijace ili sa kamiona parkiranih na mjestima koja su za to predviđena, piše nula49.

Također je dozvoljena trgovina cvijećem na veliko i malo.

“Na svim ovim mjestima je obavezno pridržavanje i provođenje svih propisanih higijenskih mjera i preporuka kupcima da se što kraće zadržavaju na prodajnim mjestima2, rekao je Milić, dodajući da će je prije početka rada pijace Klanac obavezno izvršiti dezinfekcija prostora, što će se obavljati u kontinuitetu prema Planu dezinfekcije.

 Štab je takođe registrovanim poljoprivrednim proizvođačima odobrio prodaju voća, povrća, cvijeća i svih vrsta rasade u krugu pijace Arizona i u sklopu njihovih poljoprivrednih gazinstava uz pridržavanje svih propisanih mjera.

“U slučaju nepoštivanja ovih mjera, što može negativno uticati na epidemiološku situaciju, štab će ukinuti ova odobrenja”, rekao je Milić.

On je ponovio da dalja relaksacija ili pooštravanje mjera donesenih u cilju suzbijanja epidemije virusa korona zavise isključivo od epidemiološk situacije na prostoru Distrikta, koja se, upravo zahvaljujući mjerama ograničenja, kao i odgovornim ponašanjem građana, i dalje drži pod kontrolom.

Ukupan izvoz agroindustrijskog sektora BiH za prva tri mjeseca prošle godine iznosio je 189.354.664 KM, dok je u istom periodu ove godine dostigao 211.387.870 KM, što predstavlja povećanje izvoza za 11,64 posto.
Prema analizi Vanjskotrgovinske komore BiH, uvoz je iznosio 762.371.719 KM što je više za 5,23 posto u odnosu na prošlu godinu.

Većina obrađenih podataka vanjskotrgovinske razmjene sirovina i proizvoda agroindustrijskog sektora bilježi porast i uvoza i izvoza, te kroz ova tri mjeseca agroindustrija nije pokazala negativne posljedice koje će, smatraju u VTKBiH, zasigurno u narednom periodu donijeti uticaj koronavirusa.

"U narednim mjesecima očekujemo pogoršanja i otežan rad i u ovoj industriji s obzirom na to da je uvoz sirovina znatno otežan, a bh. industrija, poput mesoprerađivačke, mlinske industrije, proizvodnje ulja, šećera, hrane za uzgoj peradi i stoke, ovisna je o uvozu", naveli su iz VTKBiH, dodajući da su, prema njihovom preliminarnom istraživanju, postojeće zalihe dovoljne za proizvodnju naredna oko dva mjeseca.

Osim toga, kako dodaju, problematičan je i uvoz repromaterijala, odnosno materijala za pakovanje proizvoda. U BiH, kompanije za proizvodnju ambalaže još se bore za opstanak, tako da je još uvijek moguće pronaći i ambalažu iz domaće proizvodnje za ove proizvode.

Značajan rast izvoza zabilježen je kod goveđeg mesa, jer je u ovom periodu počeo da se odvija izvoz u Tursku (7.718.639 KM), zatim mesa peradi 74,46 posto (Srbija i Crna Gora), te ostalih konzerviranih proizvoda 82,57 posto (izvoz u Hrvatsku i Sloveniju koji nije zabilježen u 2019.). Zabilježen je i značajan rast kod pšenice i suražice, za 2,7 miliona KM u Tursku.

Čak je, kada je riječ o martu, značajan rast izvoza zabilježen kod konzerviranih proizvoda, a posebno goveđeg mesa, gdje je, među ostalim, naša mesna industrija iskoristila odobrene kvote za izvoz u Tursku. Tako je u martu ove godine porast u izvozu prehrambene industrije iznosio 5,73 posto.

Kompanija ArcelorMittal Zenica iz mjera predostrožnosti vratila je danas kućama oko 300 radnika Centralnog održavanja, jer je muž jedne zaposlenice tog sektora pozitivan na koronavirus, potvrdio je predsjednik Sindikata AMZ-a Zuhdija Kapetanović.

- Koliko sam uspio saznati, toj je ženi iz inostranstva bila došla sestra i ona je već 14 dana bila kod kuće. Međutim, nije nam kazala da joj je testiran muž, a iz Sarajeva je došao nalaz da je pozitivan. Da je sačekala samo još jedan dan ili dva prije povratka na posao, ovo se ništa ne bi desilo. Ovako je jutros oko 300 radnika poslano kući i narednih 14 dana provest će u samoizolaciji - kaže Kapetanović.

On navodi kako je njihova radnica putovala i autobusom s ostalim radnicima iz pravca zeničkog naselja Jezero, pa će, mada za sada niko nema simptome zaraze, svi koji su s njom putovali tim autobusom morati u samoizolaciju.

- Napravljen nam je veliki problem, ali pokušat ćemo se organizovati kako bismo prevladali ovu situaciju. Mi imamo i održavanje po departmentima pa će, sada, na njima biti veći teret posla - kaže Kapetanović.