Menu

Politika (1576)

Naša regija među prioritetima SAD-a: Biden i Merkel razgovarali o Zapadnom Balkanu

 

Novi predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Joe Biden obavio je telefonski razgovor sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel u kojem je, kako se navodi u saopćenju Bijele kuće, istaknuo težnju ka jačanju odnosa ove dvije zemlje.

Da su zemlje zapadnog Balkana, pa i Bosna i Hercegovina, među vanjskopolitičkim prioritetima nove američke administracije, potvrdio je i ovaj razgovor.

- Lideri su se dogovorili da skupa rade na zajedničkim vanjskopolitičkim prioritetima, uključujući Afganistan, Kinu, Iran, Rusiju, Ukrajinu i Zapadni Balkan – navodi se u saopćenju.

Biden je u razgovoru iskazao opredjeljenje za jačanje transatlantske alijanse, uključujući NATO i saradnju sa Evropskom unijom.

Biden je, podsjetit ćemo, u decembru prošle godine, povodom 25. godišnjice Dejtonskog mirovnog sporazuma, poručio da je taj Sporazum donio mir u našoj zemlji, ali da je posao na promoviranju pravde, pomirenja i funkcionalne, multietničke BiH nedovršen.

- Ova godišnjica prilika je za sve strane da razmisle o svjetlijoj budućnosti i da se ponovo obavežu na teške, ali nužne korake za izgradnju potpuno funkcionalne BiH za sve njene građane – poručio je Biden.

Kazao je da se raduje saradnji sa međunarodnom zajednicom i građanima biH kako bi se napokon ostvarilo obećanje iz Dejtonskog sporazuma – prosperitetna, pravedna i demokratska BiH u srcu Evrope – cijela, slobodna i mirna.

Više...

Biden očaran BiH: Ti pogledi oduzimaju dah

 

Novi predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Joe Biden jučer je položio svečanu zakletvu, a većina u Bosni i Hercegovini vjeruje da je on veliki prijatelj naše zemlje.

Tome u prilog ide i video koji je nastao tokom Bidenove posjete bh. zajednici u saveznoj državi Iowi tokom predizborne kampanje za izbore 2008. kada je izabran za potpredsjednika SAD.

U razgovorima sa glasačima porijeklom iz BiH, tadašnji senator savezne države Salaware rekao je kako je očaran prirodnim ljepotama Bosne i Hercegovine.

Biden je prisutnima kazao kako je proveo puno vremena u Bosni i Hercegovini, te da se radi zemlji veličanstvene ljepote.

Rekao im je i da je letio iznad BiH u helikopteru i da je uživo u pogledima koji oduzimaju dah.

"BiH je topografski jedna od najljepših zemalja u kojima sam ikad bio", rekao je tada Biden.

Tadašnji senator iz savezne države Delaware je u bh. zajednici dočekan s aplauzima.

“U ovoj bh. zajednici nas je 4,000”, rekao je jedan od predstavnika bh. zajednice u Iowi.

Podsjetimo, Joe Biden jučer je i zvanično postao 46. predsjednik SAD. Na inauguraciji zakletvu je položila i potpredsjednica Kamala Harris.

Više...

Joe Biden danas postaje 46. predsjednik Sjedinjenih Američkih Država

 

Svečanost kojom se Joe Biden zvanično potvrđuje kao 46. predsjednik Sjedinjenih Američkih Država bit će održana danas u Washingtonu. Ta svečanost je poznata kao inauguracija.

GLOBUS
MIJENJA TRUMPA
Joe Biden danas postaje 46. predsjednik Sjedinjenih Američkih DržavaPrije 19m KOMENTARI
Dosadašnji američki predsjednik Donald Trump, koji je ušao u historiju kao jedini predsjednik protiv kojeg je pokrenut proces opoziva dva puta, najavio je da neće prisustvovati inauguraciji svog nasljednika Bidena. Njegov potpredsjednik Mike Pence će prisustvovati inauguraciji

Svečanost kojom se Joe Biden zvanično potvrđuje kao 46. predsjednik Sjedinjenih Američkih Država bit će održana danas u Washingtonu. Ta svečanost je poznata kao inauguracija.

 

Inauguracija američkog predsjednika predstavlja tradiciju staru više od 200 godina. Od prve inaguracije Georgea Washingtona 30. aprila 1789. godine, protokol ove ceremonije je već odavno utvrđen, ali su se određene stavke ipak promijenile.

Kroz historiju, svaka inauguracija je bila drugačija. Međutim, ove godine svečanost je suočena s drugom vrstom problema. Zbog pandemija koronavirusa, posebne mjere će biti poduzete i protokol će biti izmijenjen.

Dosadašnje inauguracije su uglavnom sadržavale dvokilometarsku paradu niz Aveniju Pennsylvania do Bijele kuće, ali i druge zabavne sadržaje, svečanosti i večernje inauguracijske balove, koji će morati biti preskočeni ove godine.

Biden će prema Bijeloj kući ići samo u vojnoj pratnji, a na televiziji će biti emitovana virtuelna parada. Tribine za gledanje parade neće biti postavljene. Umjesto uobičajenih 200.000 ulaznica za inauguracijske svečanosti, ove godine ih ima samo hiljadu.

Dosadašnji američki predsjednik Donald Trump, koji je ušao u historiju kao jedini predsjednik protiv kojeg je pokrenut proces opoziva dva puta, najavio je da neće prisustvovati inauguraciji svog nasljednika Bidena. Njegov potpredsjednik Mike Pence će prisustvovati inauguraciji.

Trump nije jedinstven po ovom postupku, posljednji put kada je odlazeći predsjednik odbio prisustvovati inaguraciji se desio 1869. godine sa tadašnjim predsjednikom Andrewom Johnsonom. Prvi put se to desilo sa Johnom Adamsom, drugim predsjednikom SAD-a, 1801. godine, a drugi put sa Johnom Quincyem Adamsom, njegovim sinom, 1829. godine.

Tradicija nalaže da se trenutni predsjednik i odlazeći predsjednik sastanu u Bijeloj kući. Obojica će se, potom, voziti u istom automobilu rutom od Bijele kuće do američkog Capitol Hilla. U Capitolu će novi predsjednik položiti zakletvu.

Predsjednik izgovara zakletvu pred najvišim sudijom u zemlji i okupljenim članovima Kongresa. Iako Ustav Sjedinjenih Država ne nalaže polaganje zakletve stavljanjem ruke na Bibliju, većina američkih predsjednika je to uradila uz nekoliko izuzetaka.

John Quincy Adams i Franklin Pierce položili su zakletvu stavljanjem ruke na pravnu knjigu, što simbolizira njihovu posvećenost Ustavu.

Teddy Roosevelt, kada je položio zakletvu u svojoj kući u Buffalu u državi New York, nakon smrti predsjednika McKinleyja, nije koristio nijednu knjigu. Jednostavno je podigao desnu ruku i izgovorio zakletvu pred sudijom.

Nakon atentata na Johna F. Kennedya, njegov potpredsjednik Lyndon B. Johnson, umjesto Biblije, koristio je katolički misal kada je položio zakletvu u Dallasu u avionu Air Force One. Pretpostavlja se da je bilo lakše pronaći misal, koji se nalazio na stolu u Kennedyjevoj spavaćoj sobi u avionu, nego naći Bibliju.

S druge strane, 44. američki predsjednik Barack Obama je na polaganju zakletve tokom drugog mandata koristio dvije Biblije. Jedna koja je pripadala Abrahamu Lincolnu, predsjedniku kojem se pripisuje okončanje ropstva u SAD-u, a druga je pripadala Martinu Lutheru Kingu Jr., istaknutom baptističkom svećeniku i borcu za rasnu jednakost tokom 1960.-ih godina.

Nakon polaganja zakletve, očekuje se da predsjednik održi govor. Najkraći govor ikada održan je onaj Georgea Washingtona na polaganju zakletve za drugi mandat 1793. godine. Govor je bio dug svega 135 riječi.

Najduži inauguracijski govor jednog američkog predsjednika je bio onaj Williama Henrya Harrisona koji je trajao skoro dva sata. Harrison je poznat i po tome što je imao najkraći mandat jer je umro mjesec dana nakon inaguracijo od bolesti respirtaornog trakta. Mnogi krive njegov dugi inauguracijski govor i hladno vrijeme. On je odbio da obuče kaput tokom govora.

Pri svojoj inauguraciji, Ronald Reagan je promijenio dotadašnji običaj da se ceremonija održava na istočnoj strani Capitola. Reagan je želio da se ceremonija održi na zapadnoj strani jer ima puno bolji pogled na Washingtonski spomenik. Od tada se inauguracije održavaju na zapadnoj strani Capitola.

Tokom ceremonije inuaguracije, koju cijeli svijet posmatra, samo nekoliko kilometara dalje, u Bijeloj kući, dešava se iseljavanje bivšeg i useljavanje trenutnog predsjednika. Više od stotinu osoba učestvuje u ovom procesu selidbe.

Ovaj proces je veoma zahtjevan jer ekipe imaju samo pet sati da obave selidbu. Bijela kuća ima tri sprata i 132 sobe. Prizemlje je otvorena za javnost, a porodica američkog predsjednika živi na drugom i trećem spratu.

Uobičajeno je da nakon inauguracijskog govora, predsjednik i potpredsjednik prisustvuju ručku s članovima Kongresa.

Dosadašnja tradicija je također uključivala održavanje nekoliko večernjih balova, ali to neće biti omogućeno ove godine iz epidemioloških razloga.

Više...

Dodik: Zamolit ću Vučića da nam pošalje vakcine

 

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je za Srnu da će danas zamoliti predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da dio vakcina protiv virusa korona dodijeli Republici Srpskoj.

– Danas ću poslati pismo Aleksandru Vučiću i zamoliti ga da jedan dio količine vakcina dodijeli Republici Srpskoj, kako bi počeli sa vakcinacijom. Smatram da je to neophodno, imajući u vidu da je ovdje sve izraženiji interes određenog broja ljudi za vakcinaciju – istakao je Dodik.

On je naglasio da je Srbija, u kojoj je danas počela masovna vakcinacija stanovništva, na najbolji mogući način obezbijedila vakcine protiv virusa korona, te da se očigledno nije oslanjala na kolektivne nabavke kao što je slučaj sa BiH.

– Republika Srpske je uplatila više od šest miliona KM za vakcine putem zajedničkog programa posredstvom institucija BiH, a te vakcine još ne stižu niti ima naznake kada će stići – rekao je Dodik.

 Dodik smatra da je od zemalja, koje su uspjele da vakcinišu značajan dio svog stanovništva, krajnje nekorektno da se na ovaj način odnose prema zemljama kao što je BiH.

On je naglasio da uspjeh koji je Srbija postigla u vezi sa obezbjeđivanjem različitih vakcina i opštu vakcinaciju u koju kreće danas svakako je ogroman i u tom pogledu može da bude zemlja lider.

Dodik je istakao da je sistem “Covax” očigledno u kolapsu, te da niko nema informacije kada će vakcina stići u BiH.

– O tome može samo da se nagađa, daju se okviru koji su široki i veliki. Mislim da to nije pošteno prema BiH i svim njenim građanima. Neuspjeh u tome govori koliko su te zajedničke nabavke bile pogrešna priča – ocijenio je Dodik.

On smatra da je na ovaj način onemogućeno da se različiti faktori i subjekti u Republici Srpskoj, poput resornog ministarstva, pojave kao kupac vakcina.

– Umjesto toga, natjerali su nas u taj zajednički program, koji uopšte ne funkcioniše i predstavlja branu za uspješnu nabavku vakcina – zaključio je Dodik.

Više...

Šta će Biden uraditi prvog dana na mjestu predsjednika SAD-a

 

Kada dođe na mjesto predsjednika SAD, Joe Biden planira da odmah ukine neke od najkontroverznijih odluka svog prethodnika Donalda Trumpa, ali i da se bavi rješavanjem problema uzrokovanih pandemijom, saopćio je njegov šef kabineta Ron Klain.

Prvog dana bit će donijeto 10 predsjedničkih uredbi, za koje nije potrebna saglasnost Kongresa, piše Glas Amerike.

Poslije inauguracije 20. januara, Biden će odmah ukinuti zabranu putovanja u SAD za državljane pojedinih muslimanskih zemalja, zatim će podnijeti zahtjev da se Amerika ponovo priključi Pariskom sporazumu o klimatskim promjenana, propisat će obavezno nošenje maski u federalnim zgradama i na međudržavnim putovanjima.

Bit će i produžen moratorijum na otplatu studentskih kredita i kirija, kako bi se spriječilo da oni koji ne mogu da plate stanarinu ostanu bez krova nad glavom tokom pandemije.

- Ove uredbe će milionima Amerikanaca pomoći da prebrode ovu krizu - piše u dopisu koji je Klain poslao svojim saradnicima.

Ipak, za kompletno ostvarivanje Bidenove agende bit će potrebna i saglasnost Kongresa koji treba da odobri plan za pomoć u pandemiji vrijedan 1,9 hiljada milijardi dolara. Klain je najavio i da će Biden predložiti novi zakon o imigraciji prvog dana na dužnosti.

Drugog dana, Biden će donijeti uredbe koje se odnose na pandemiju - otvaranje škola i pokretanje poslova i masovnije testiranje na koronavirus, a trećeg dana je planirano da se donesu uredbe kojima bi se novčano pomoglo onima koje je pandemija najviše oštetila.

Naredne sedmice, Biden bi trebalo da pokrene pitanje reforme sistema zatvorskih sankcija, klimatskih promjena i imigracije, uključujući i spajanje razdvojenih porodica na granici SAD-a i Meksika. Novoizabrani predsjednici, tradicionalno, počinju sa donošenjem uredbi od prvog dana na dužnosti. Isto je uradio i Trump, mada su mnoge njegove uredbe osporene na sudu i stavljene van snage.

Više...

CDU bira nasljednika Angele Merkel

 

Utrka za čelnika CDU-a potpuno je otvorena. Na glasačkim listićima su tri kandidata – Armin Laschet, koji je premijer njemačke najmnogoljudnije države Sjeverna Rajna-Vestfalija, korporacijski pravnik Friedrich Merz i vanjskopolitički ekspert Norbert Roettgen.

Sutrašnje glasanje označava početak ključne godine u njemačkoj politici, u kojoj su nacionalni izbori zakazani za septembar. Merkel planira da se povuče iz politike na kraju svog aktuelnog četvrtog mandata.

Tradicionalno, novoizabrani čelnik CDU, najmoćnije njemačke stranke i njenih saveznika Kršćansko-socijalne unije (CSU) sa sjedištem u Bavarskoj, učestvovat će u predizbornoj kampanji za izbor novog kancelara.

U ovoj su se godini, međutim, pojavili ozbiljni pretendenti za čelništvo nad koalicijom CDU-CSU, prije svih čelnik CSU-a Markus Soeder, koji je također bavarski premijer i jedan je od najpopularnijih njemačkih političara.

Odluka o kancelarskom kandidatu dvije stranke očekuje se u martu.

Dvodnevna konvencija CDU već je bila odgađana dva puta zbog koronavirusa. Konferencija koja okuplja 1.001-og stranačkog delegata bit će održana online po prvi put.

Novi čelnik stranke preuzet će tu poziciju od Annegret Kramp-Karrenbauer, nasljednice kancelarke u ranije razrađenom planu povlačenja Merkel, a koja nije uspjela da nametne svoj autoritet u stranci, objavila je povlačenje u februaru prošle godine.

Planirano je da se Kramp-Karrenbauer, Merkel i Soeder obrate stranačkom skupu u petak navečer, prenosi dpa.

Više...
Priključi se za RSS feed

Copyright (c) 2006-2020 portal InfoBrcko.com Sva prava zadržana. Sadržaji objavljeni na portalu InfoBrcko.com se mogu prenositi uz obavezno navođenje izvora i linka na orginalni tekst. info@infobrcko.com