Menu

BF0DF8D7 698E 4208 84D6 5133D35205E8

D4038CA4 5DB4 486D 9106 CF614A9BD4AE

AF911058 A99A 4A2B B585 D6B867B1F75E

 

TIBIH Prijavi Korupciju 728x90 A 01

Napad na NATO u režiji Tužiteljstva BiH!

 

Dok se Bosna i Hercegovina mukotrpno bori da uđe u NATO uz sve opstrukcije Milorada Dodika, Srbije i Ruske Federacije, ali i Dragana Čovića, dok NATO pruža neviđenu podršku teritorijalnom integritetu i suverenitetu BiH kao i njenom ulasku u Alijansu ...

 

... u vrijeme dok organiziraju višednevnu posjetu direktora Obavještajno-sigurnosne agencije BiH Bruxellelsu u cilju zajedničke borbe u oblaszi sigurnosti, i protiv obavještajno-subverzivnih aktivnosti Ruske Federacije i Srbije, u Bosni i Hercegovini se otvara istraga protiv NATO komandanata zbog akcije najjačih država svijeta kojom su zaustavljene srpske snage i kojom je zaustavljen genocid u BiH.

Nakon serije “optužnica” protiv generala Armije Republike BiH za ratne zločine (koje jedna za drugom padaju sudskim odlukama), “optužnica” protiv visokih dužnosnika u BiH svih nivoa vlasti koji nisu po mjeri Milorada Dodika, ali i Dragana Čovića (koje, također, padaju), tužitelji su otišli u do sada nezamisliv poduhvat, po svemu sudeći instruiran iz Srbije koja ono što nije uspjela pred međunarodnim sudovima pokušava u BiH: optužiti komandante NATO-a koji su učestovali u interveniciji Alijanse u Bosni i Hercegovini.

 

Da se pravosudna vlast u BiH, na čelu s Tužilaštvom BiH, ne ustručava zarad političkih ciljeva krivično goniti i NATO potvrdila je tužiteljica Slobodanka Lukic izjavljujući da “tužilaštvo istražuje ratni zločin protiv civila koji su počinili NATO pripadnici u avgustu i septembru 1995”, slavobitno najavljujući: “Donijeli smo naredbu o sprovođenju istrage protiv NN izvršioca ili više njih, zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva. Tokom istrage će biti saslušan veći broj svjedoka i oštećenih, biće pribavljena dokumentacija o pričinjenoj materijalnoj šteti na objektima, kao i medicinska dokumentacija o smrtno stradalim i povrijeđenim licima tokom bombardovanja”.

 

Prema navodima iz istrage, NATO dužnosnici se terete za preko 100 ubijenih civila, te da je NATO bombardovao položaje Vojske Republike Srpske sa ukupno 1.026 bombi, od čega 708 vođenih, a ukupna težina bačenog eksploziva iznosila je oko 10.000. Istragom će se utvrditi postšteta na umrlost srpske populacije nastala djelovanjem uranijuma. Prema pisanju medija u Republici Srpskoj “predmet je prošao i kroz ruke tužioca Tužilaštva BiH”?! Kojeg, glavnog ili “sporednog”?!

Ko zaista stoji iza istrage i ko je itekako zainteresiran za nju potvrđuje ruski Sputnik, koji na Zapadnom Balkanu djeluje iz Srbije objavljujući na srpskom jeziku, naslovima “Dokaza sigurno ima”, “Novi boj u Doboju: Srpska protiv NATO vojnika koji su ubijali civile i trovali zemlju”, “Hoće li NATO posle istrage koju je pokrenu tužilaštvo završiti na optuženičkoj klupi,” i serijom tekstova kojima podržava rad tužilaštava u BiH. O radu ruskog Sputnika u Srbiji u svojim zadnjim izvještajima decidni su i NATO i Evropska unija koji navode da je Srbija platforma za djelovanje ruskih subverzivih akcija prema Balkanu.

 

Podsjetimo da je Savezna Republika Jugoslavija (Sbija i Crna Gora) 1999. godine tužila članice NATO-a pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu nadležnim za rješavanje sporova između država. Međunarodni sud pravde, kao najveća pravna instanca Ujedinjenih nacija je u junu 1999. odbio zahtjev SRJ-Srbije i CG da naloži momentalno obustavljanje vazdušnih udara protiv SRJ i – udari na srpske snage na Kosovu su bili nastavljeni.

Pet godina kasnije, 2004, Međunarodni sud pravde u Haagu oglasio se nenadležnim za tužbu koju je SR Jugoslavija podnijela protiv osam zemalja NATO zbog genocida i nelegalne upotrebe sile tokom bombardovanja 1999. godine. U jednoglasnoj odluci 15 sudija zaključeno je da SRJ u trenutku podnošenja tužbe nije bila članica UN-a, Konvencije o genocidu, niti Statuta Međunarodnog suda pravde, što su nužni uslovi za nadležnost suda.

 

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) 2000. također je istražio navode o odgovornosti NATO komandanata za bombardovanje i to na osnovu prijava (i obimnog pratećeg materijala) koji su u Haag dostavljali Savezna Republika Jugoslavija i Ruska parlamentarna komisija. Tužilaštvo Haškog tribunala objavilo je kompletan izveštaj “o slučaju NATO i odluka da se ne pokreće istraga zasniva se isključivo na činjenicama i zakonu, a ne na bilo kakvim političkim motivima”, bili su više no jasni iz Haškog tužilaštva te 2000. godine.

Haško tužilaštvo je odbilo optužbe da je akcija NATO-a bila nezakonita po međunarodnom pravu. Ispitujući ekološke posljedice bombardovanja, Tužilastvo je navelo da se šteta ne može “smjestiti u međunarodno pravo”, a za korištenje municije sa osiromašenim uranom da nema međunarodnog ugovora koji zabranjuje njenu upotrebi, kao i da za korištenje tzv. kasetnih bombi nema zakona koji ih zabranjuje.

 

Jedan od najvažnijih zaključaka Tužilaštva svakako je da su razmatrajući pravna pitanja vezana za izbor meta, zaključili da su “mjere predostrožnosti pri izboru meta adekvatno funkcionirale u veoma visokom procentu slučajeva”. Uz to, Tužilaštvo je zaključilo da “nema ni zakonskih ni činjeničnih osnova za pokretanje istrage da li je u nekim incidentima prekršeno međunarodno humanitarno pravo.”

 

Ministarstvo spoljnih poslova Rusije je tada reagiralo zbog odbijanja istrage protiv komandanata NATO-a, tvrdeći: “Ovo nije prvi puta da Međunarodni tribunal za bivšu Jugoslaviju zatvara oči pred narušavanjima normi međunarodnog humanitarnog prava od strane drugih učesnika u konfliktu i tako demonstrira svoju političku pristrasnost.”

Srbija je 2018. godine jednoglasno podržala formiranje državne komisije za istragu posljedica NATO bombardovanja. Interesantno je da otvaranje ove istrage protiv NATO komandanata dolazi istovremeno sa prvim “privatnim” tužbama oficira i vojnika SRJ-Srbije koje su pokrenuli na sudovima u Srbiji tražeći da se utvrdi šteta i okolnosti pod kojima su navedeni pripadnice vojske navodno pretrpjeli oštećenja od osiromašenog uranijuma. Pored toga, srbijanski advokati u saradnji sa italijanskim advokatima podnijelo su tada pet tužbi u ime “oboljelih od kancera” prema NATO-u.

Naravno i ovo akciju su zdušno podržali ruski mediji u Srbiji.

 

Očigledno je da Rusija, zajedno sa Srbijom, (nastavlja) pokreće kampanju progona komandanata NATO-a, ovaj put u Bosni i Hercegovini, zahvaljujući prvenstveno pravosudnoj platformi srpsko-hrtvaske politike u BiH koja je idealan poligon da se danas politizira (po ko zna koji put) akcija NATO- a na prostoru bivše Jugoslavije. A sve u sklopu diskreditiranja NATO i EU i blokiranja BiH na putu evro-atlanskih integracija.

Ukoliko su tužilaštva u BiH krenula i na NATO, i odlučila se na “obračun” s najjačom vojnom alijansom na svijetu zarad rusko-srpskih interesa, šta se tek može dalje očekivati, pogotovo protiv onih koji su glavni promotori, zagovarači i pokretači ulaska BiH u NATO i EU. Sada je sasvim jasno da optužnice protiv direktora OSA-e, ministara sigurnosti, kao i pozivi ministru odbrane na davanje izjave zbog “pozdrava domovini” govore više nego bilo koje analize i izvještaji, a da ruski pomagači u BiH ne prezaju da sprovode istrage protiv NATO-ovih komandanata. Dok ta ista tužilaštva nemaju nijedne istrage zbog opsade Sarajeva, Goražda, Bihaća, ni nakon, evo, skoro 30 godina od početka agresije na Bosnu i Hercegovinu.

 

Piše: Dženana Karup Druško za Vijesti.ba

 

Više...

Sudija Selim Karamehić izabran za stalnog člana VSTV-a BiH

 

Sudija Osnovnog suda Brčko distrikta BiH i Član Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH, Selim Karamehić, izabran je jučer na sjednici Vijeća za stalnog člana tog regulatornog tijela.

Za Karamehića je glasalo 11 članova VSTV-a, a njegova protukandidatkinja Berina Alihodžić je dobila tri glasa.

Selim Karamehić je rođen 1957.godine u Brčkom. Diplomirao je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu 1980.godine. Pravosudni ispit je položio 1997.godine u Sarajevu.

Za Sekretara Općinskog suda Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (privremeno sjedište Maoča) izabran je 1996. godine i tu dužnost je obavljao do imenovanja za sudiju Općinskog suda Brčko distrikta Bosne i Hercegovine 1997. godine.

Odlukom supervizora za Brčko distrikt Bosne i Hercegovine 2001. godine imenovan je za sudiju Osnovnog suda Brčko distrikta Bosne i Hercegovine.

Član je Udruženja izbornih službenika Bosne i Hercegovine od 1998. godine.

Za člana Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine izabran je od strane Pravosudne komisije Brčko distrikta Bosne i Hercegovine.

Na sjednici Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH održanoj 25. i 26. oktobra 2017. godine, Vijeće je donijelo odluku o izboru Selima Karamehića za člana Vijeća u punovremenom radnom angažmanu, sa početkom mandata od 1. decembra 2017.godine.

Više...

Tužilaštvo BiH potvrdilo da je Dodik saslušan u predmetu "Ikona"

 

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine potvrdilo je da je predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik saslušan danas u okviru predmeta "Ikona".

- Povodom više medijskih upita, možemo potvrditi da je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Milorad Dodik, saslušan u Tužilaštvu BiH, u predmetu u javnosti poznatom kao "Ikona" - saopćili su iz Tužilaštva BiH.

Dodali su kako više informacija ili detalja u ovom trenutku ne mogu davati.

Dodik je u Tužilaštvo stigao nešto prije 11 sati, a zgradu je napustio prije 12 sati. Ušao je i izašao iz Tužilaštva BiH na sporedni ulaz. U decembru prošle godine Dodik je ministru vanjskih poslova Rusije Sergeju Lavrovu poklonio 300 godina staru ukrajinsku ikona Svetog Nikole. Ikona navodno potječe iz Luganska i dio je ukrajinske kulturne baštine.

Više...

Vijeće ministara BiH danas o Nacrtu budžeta institucija

 

Na današnjoj sjednici Vijeća ministara BiH trebalo bi da bude razmatran Nacrt zakona o budžetu institucija i međunarodnih obaveza BiH za 2021. godinu, na prijedlog Ministarstva finansija i trezora.

Dnevnim redom sjednice Vijeća ministara predviđeno je i razmatranje Nacrta zakona o dopunama Zakona o parničnom postupku pred Sudom BiH, kao i Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama.

U planu je i rasprava o Prijedlogu odluke o formiranju nadzornog tijela za praćenje provođenja Revidirane strategije za rad na predmetima ratnih zločina, Prijedlogu odluke o usvajanju Strategije za borbu protiv korupcije 2020-2024. i Akcionog plana za provođenje Strategije za borbu protiv korupcije 2020-2024. godine, sa Prijedlogom navedene strategije i akcionog plana, objavljeno je danas na stranici Vijeća ministara.

Kadrovska pitanja
Vijeće ministara BiH treba da razmatra i određena kadrovska pitanja u domenu rada u Agenciji za statistiku BiH, Upravi za indirektno oporezivanje, kao i Agenciji za unapređenje stranih investicija u BiH.

Na dnevnom redu ove sjednice nalazi se i Izvještaj o sprovođenju Akcionog plana za implementaciju UN Rezolucije 1325 "Žene, mir i bezbjednost" u BiH 2018-2022. godina, u izvještajnom periodu od 1. avgusta 2018. do 1. avgusta 2020. godine, te Godišnji izvještaj o poslovanju za prošlu godinu, Prijedlog finansijskog plana za ovu godinu i Prijedlog programa rada Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH za ovu godinu.

Prijedlog programa rada Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH za 2021. godinu, Prijedlog programa rada Arhiva BiH za 2021. godinu, Prijedlog programa ekonomskih reformi BiH za period 2021-2023. godine, te Prijedlog rješenja o formiranju Radne grupe za izradu Nacrta strategije za reformu sektora pravde u BiH i Akcionog plana, također su najavljene tačke dnevnog reda sjednice Vijeća ministara.

Članovi kabineta predsjedavajućeg Zorana Tegeltije treba da razmotre i Prijedlog mišljenja o Prijedlogu zakona o javnim nabavkama BiH, čiji je predlagač Agencija za javne nabavke BiH, kao i oduku o angažovanju resursa Oružanih snaga BiH na pružanju pomoći civilnim organima u privremenom angažovanju inženjerijskih jedinica na području grada Bihaća.

Predviđeno je i razmatranje više zaključaka iz domena rada i nadležnosti Parlamentarne skupštine BiH, kao i zahtjeva poslanika u Predstavničkom domu parlamenta BiH Mirka Šarovića, Dragana Mektića, Mire Pekić, Branislava Borenovića, Nermina Nikšića, Zukana Heleza, Saše Magazinovića, Nade Mladine, DŽenana Đonlagića, Zlatana Begića, Envera Bijedića, Vlatka Glavaša, Jasmina Emrića, Predraga Kojovića, Aide Baručije, Mirjane Marinković Lepić i Damira Arnauta za iniciranje glasanja o rekonstrukciji Savjeta ministara.

Članovi Savjeta ministara treba da se izjasne i o nizu poslaničkih inicijativa, kao i o prijedlozima odgovora na poslanička pitanja.

Sjednica je zakazan za 13.00 časova

O poslaničkim inicijativama
Članovi kabineta predsjedavajućeg Zorana Tegeltije treba da razmotre i Prijedlog mišljenja o Prijedlogu zakona o javnim nabavkama BiH, čiji je predlagač Agencija za javne nabavke BiH, kao i oduku o angažovanju resursa Oružanih snaga BiH na pružanju pomoći civilnim organima u privremenom angažovanju inženjerijskih jedinica na području grada Bihaća.

Predviđeno je i razmatranje više zaključaka iz domena rada i nadležnosti Parlamentarne skupštine BiH, kao i zahtjeva poslanika u Predstavničkom domu parlamenta BiH Mirka Šarovića, Dragana Mektića, Mire Pekić, Branislava Borenovića, Nermina Nikšića, Zukana Heleza, Saše Magazinovića, Nade Mladine, Dženana Đonlagića, Zlatana Begića, Envera Bijedića, Vlatka Glavaša, Jasmina Emrića, Predraga Kojovića, Aide Baručije, Mirjane Marinković Lepić i Damira Arnauta za iniciranje glasanja o rekonstrukciji Savjeta ministara.

Članovi Vijeća ministara treba da se izjasne i o nizu poslaničkih inicijativa, kao i o prijedlozima odgovora na poslanička pitanja.

Sjednica je zakazana za 13 sati.

Više...

Ministarstvo finansija BiH već uplatilo 500.000 KM pomoći Hrvatskoj

 

Nakon što je jučer na sjednici Komisije za budžet i finansije Zastupničkog doma Parlamenta BiH usvojena zastupnička inicijativa Predraga Kojovića, Aide Baručije, Mirjane Marinković-Lepić i Damira Arnauta "kojom se od Vijeća ministara BiH traži da izdvoji novac za pomoć žrtvama zemljotresa u Republici Hrvatskoj u minimalnom iznosu od 300.000 KM", Ministarstvo finansija i trezora BiH obavještava javnost da je za ovu namjenu iz budžetske rezerve već uplaćeno 500.000 KM.

Naime, Vijeće ministara BiH je na inicijativu Ministarstva finansija i trezora BiH na 42. sjednici, održanoj 12. 1. 2021. godine, usvojilo odluku kojom se za saniranje posljedica zemljotresa iz tekuće rezerve izdvaja 100.000 KM općini Bosanska Kostajnica koja je na granici s Hrvatskom i pretrpjela je značajnu štetu.

Na istoj sjednici usvojena je i odluka o izdvajanju 500.000 KM iz tekuće rezerve radi pružanja međunarodne pomoći Vladi Republike Hrvatske u saniranju posljedica zemljotresa, koji se dogodio krajem decembra 2020. godine. Ministarstvo finansija i trezora BiH odmah je realiziralo ove odluke Vijeća ministara BiH i novac doznačilo korisnicima, saopćilo je Ministarstvo.

Više...

Copyright (c) 2006-2020 portal InfoBrcko.com Sva prava zadržana. Sadržaji objavljeni na portalu InfoBrcko.com se mogu prenositi uz obavezno navođenje izvora i linka na orginalni tekst. info@infobrcko.com