Odluka Vijeća ministara BiH da se od 1. juna djelomično otvore granice Bosne i Hercegovine unijela je dosta zabune u javnost, a ko može preći državnu granicu te za koga zabrana i dalje vrijedi pojasnila je glasnogovornica Granične policije BiH Franka Vican. U razgovoru za Fenu Vican je kazala kako je ulazak u BiH, sukladno odluci Vijeća ministara BiH, dopušten državljanima susjednih zemalja, i to Crne Gore, Republike Hrvatske i Republike Srbije, a državljani navedenih zemalja u BiH mogu ući s putovnicom ili osobnom iskaznicom, dok zabrana ulaska u BiH i dalje vrijedi za državljane drugih zemalja. Izmjenom odluke Vijeća ministara, od 2. juna, ulazak u BiH odobren je i maloljetnim strancima koji su u pratnji roditelja ili staratelja državljanina Bosne i Hercegovine, kao i strancu čiji je supružnik državljanina Bosne i Hercegovine. Mjera zabrane ulaska u BiH ne odnose se ni na vozače i suvozače teretnih vozila prilikom obavljanja međunarodnog transporta robe u cestovnom prometu, kao i posade i kabinskog osoblja zrakoplova čije je krajnje odredište Bosna i Hercegovina. U slučaju međunarodnog tranzita prijevoza robe cestovnim putem, boravak posade teretnog vozila u Bosni i Hercegovini ograničava se na najviše 12 sati, pojasnila je Vican. Podsjetila je da su otvoreni i granični prijelazi u zračnim lukama u BiH gdje će se primjenjivati odredbe ranije donesenih odluka o propisivanju dodatnih uvjeta za ulazak stranaca u Bosnu i Hercegovinu uz poštivanje propisanih epidemioloških mjera nadležnih tijela u BiH. Odluka o zabrani ulaska u BiH od ranije se ne primjenjuje na diplomatsko-konzularno osoblje akreditirano (rezidentno) u Bosni i Hercegovini, uz napomenu da su se obvezni pridržavati i poštivati svih uputa i naredaba mjerodavnih tijela Bosne i Hercegovine. Prilikom ulaska na teritoriju Bosne i Hercegovine, osim diplomatske iskaznice Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, potrebno je posjedovati i predočiti odgovarajući važeći pasoš, dok je izlaz iz BiH dozvoljen. Postoji još niz iznimki na koje se ne odnosi zabrana ulaska u BiH, a to su zdravstveni radnici koji dolaze u Bosnu i Hercegovinu radi angažmana u struci, zatim osobe koje zahtijevaju hitno medicinsko liječenje, prekogranični radnici, službe i timove Civilne zaštite, pripadnici vojnih snaga država članica Sjeveroatlantskog ugovora i ostalih država koje sudjeluju u Partnerstvu za mir, pripadnici stožera NATO-a i EUFOR-a u Bosni i Hercegovini, stranci koji imaju odobren stalni ili privremeni boravak u BiH, vozači i pratitelji u slučajevima prijenosa posmrtnih ostataka, posade teretnih vlakova i brodova u međunarodnom prometu, čelnici država i članovi njihovih izaslanstava čiji je dolazak i odlazak najavljen GPBiH diplomatskim putem ili putem protokola nadležnog tijela BiH. U BiH mogu ući i stranci koji su u tranzitu radi povratka u zemlju uobičajenog boravka, bez zadržavanja na teritoriju BiH, kao i stranci koji imaju posebnu dozvolu za ulazak, boravak ili tranzit kroz Bosnu i Hercegovinu izdanu od Vijeća ministara Bosne i Hercegovine. Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva sigurnosti BiH, donijelo je i odluku o dopunama Odluke o propisivanju dodatnih uvjeta za ulazak stranaca u Bosnu i Hercegovinu, kojom se poslovnim ljudima omogućava ulazak u BiH, kao i obiteljima umrlih radi prisutnosti na pogrebu, uz ispunjavanje određenih uslova. Stranci koji u Bosnu i Hercegovinu ulaze zbog poslovnih obveza moraju posjedovati poziv pravne osobe iz Bosne i Hercegovine koja ga angažira u BiH i potvrdu o negativnom testu na virus SARS-CoV-2, ne stariju od 48 sati od trenutka ulaska. Što se tiče pogreba, u Bosni i Hercegovini mogu ući stranci, članovi uže porodice (bračni partner, roditelji, djeca, braća i sestre) umrle osobe radi odlaska na pogreb, najviše 72 sata od trenutka ulaska u BiH, ne računajući eventualno razdoblje izolacije, pod uvjetom da posjeduju dokaze o smrti i srodstvu s umrlom osobom, pojasnila je Vican.

Memorijalni centar Srebrenica je danas javnosti predstavio rezultate pregleda presuda vezanih za genocid u Srebrenici koje je izrekao Sud Bosne i Hercegovine u predmetima koje je provelo Tužilaštvo BiH.

Dijelom je to rada na istraživanju presuda krivičnih sudova i utvrđivanju rezultata procesa kažnjivosti počinilaca za genocid u Srebrenici, koju realiziraju sa Centrom za postkonfliktna istraživanja (PCRC).

- Cilj ove analize je ukazati na činjenicu da su pravosudne institucije Bosne i Hercegovine, uprkos izazovima, posebno onim kada je dio presuda poništen zbog primjene KZ BiH umjesto KZ SFRJ i vraćen na postupanje po naredbi Evropskog suda za ljudska prava, napravile važana iskorak u procesuiranju i kažnjavanju počinilaca i naredbodavaca genocida u Srebrenici. Na tom putu je posebno važan rad tužilaca i stručnih saradnika Tužilaštva BiH na odjelu za ratne zločine, koji su istrajali u istragama i dokazivanju krivice ovih lica. Premda brojni počinioci još uvijek hodaju slobodni, posebno direktni izvršioci, presude u ovih 25 slučajeva znače izuzetan je doprinos sudskom utvrđivanju činjenica vezanih za genocid u Srebrenici - kazala je Velma Šarić, predsjednica Centra za postkonfliktna istraživanja (PCRC), partnera Memorijalnog centra Srebrenica na ovom istraživanju.

Za zločine protiv čovječnosti, Sud BiH je osudio Franca Kosa na 35, Stanka Kojića na 32, Zorana Goronju na 30, Božidara Kuvelju na 20, Vlastimira Golijana na 15, Dragana Crnogorca na 13, Marka Boškića na 10, Mladena Blagojevića na 7, Vasu Todorovića na 6, Milivoja Ćirkovića na 5 i Zorana Kušića na 5 godina zatvora. Srećko Bošković je dobio 8 godina za zločin protiv civilnog stanovništva. Radomir Vuković, Petar Mitrović, Aleksandar Radovanović, Branislav Medan, Brane Džinić, Slobodan Jakovljević, Milenko Trifunović, Duško Jević, Mendeljev Đurić, Milorad Trbić i Željko Ivanković su dobili po 20 godina zatvora za zločin genocida, dok je Slavko Perić za genocid dobio 11 godina, a Ostoja Stanišić 5 godina.

- Nema konačne pravde za žrtve genocida i pravedne presude i dovoljne kazne za počinioce genocida. Međutim, zatvorske presude su jedno, ali je možda važnije u tom procesu utvrđivanje odgovornosti, činjenica i relevantnih okolnosti vezanih za genocid u Srebrenici. Bez pravosuđa ne bismo imali posložene detalje, koje opet ne bismo imali bez hrabrih svjedoka genocida, ali i istraživača koji su svoje živote poslije genocida posvetili istraživanju i traganju za odgovornim. Nadam se da će pravosudne institucije prepoznati ovaj naš iskorak kao pokazatelj da prepoznajemo važne stvari koje su Sud i Tužilaštvo BiH uradili na ovom putu, te da će nastaviti u traganju za odgovornim i privođenju počinilaca licu pravde - zaključio je Hasan Hasanović, kustos Memorijalnog centra Srebrenica.