Radeta Vinčića snimila je ekipa televizije “Prva” dok je čekao svoj obrok na Terazijama. Besplatno mu ga je udijelila “Solidarna kuhinja”, dobrotvorni projekat pokrenut tokom vanrednog stanja.
U primorskim gradovima Barceloni i Tarragoni uhapšena je 31 osoba, a pod istragom je još pet državljana Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Ujedinjenog Kraljevstva i Španije
Arman Curić je rođen 1985. godine u Mostaru. Za vrijeme studija mu se ukazala prilika za rad u Norveškoj, gdje se povezuje sa profesionalcima u građevinskom sektoru.
Nakon nekoliko godina u građevini, Arman je dobio priliku za rad u penzionom osiguranju, a uporedo s tim je vodio administrativne poslove jedne manje građevinske kompanije. On je podijelio svoju priču koja je vrhunac doživjela prošle godine otvaranjem kompanije i u BiH.
"Stekao sam značajno iskustvo u građevinskom sektoru, a istovremeno sam ga povezao sa onim znanjima i vještinama iz državne službe, posebno po pitanju organizacije rada i praćenja zakonskih procedura. Nekad oko 2016. godine sam se odlučio da ta znanja prenesem u novi biznis i usmjerim se prema trgovini nekretninama i stanogradnji u Norveškoj", prepričava za portal "Klix.ba" svoju priču Curić, danas i direktor kompanije "Interprodukt" u Mostaru.
Višegodišnjim radom u građevini, prepoznao je veliku potrebu za građevinskim materijalom u Norveškoj, ali i u cijeloj Evropi. Svjedočeći ogromnom prilivu roba iz zemalja istočne Evrope, ali i sa drugih tržišta, Arman je uvidio priliku za bh. tržište, zbog izvanrednog spoja blizine, garancije kvaliteta i prepoznatljivo vrijednih radnika.
"Tako je i krenula priča sa Interproduktom u Mostaru. Danas na tržištu nudimo sve vrste stolarija od PVC-a, aluminija, te proizvode za građevinu od stakla. Mislim da smo drugačiji od ostalih po organizaciji posla, visokom nivou odgovornosti prema radu i kupcima, kao i pristupačnosti za kupce bilo da se radi o savjetovanju, konkretnoj ponudi ili pak reklamaciji. Tu smo 24/7 za naše klijente, i to je ono što bosanskohercegovačke firme može učiniti trajnim partnerima širom Evrope", dodaje.
U narednom periodu očekuju razvoj saradnje sa školama, te žele pokrenuti praktičnu nastavu. Arman vjeruje da se mora raditi na razvoju kadrova, te da će samo tako mladi vidjeti svoju šansu da ostanu u BiH. Vrijeme pandemije je donijelo i izazove.
"Firma je bila zatvorena nepuna dva mjeseca, ali smo sve obaveze prema državi i radnicima ispunili. Volio bih da sam vidio nešto veći stepen reakcije i podrške u ovom vremenu od strane države. Želim navesti primjer saradnje kroz tehničku podršku sa USAID Projektom 'Diaspora Invest'. Takva vrsta kooperacije, pa makar na nekom obliku uvezivanja, može biti od koristi svakom privredniku" poručuje on.
Tržište zapadne Evrope je ogromno, ali i zahtjevno, dodaje. Samo uz veliki nivo profesionalnosti i ulaganje u kadrove i opremu se može konkurisati na stranom tržištu.
"Mi smo kompanija stara godinu dana i prvu godinu smo iskoristili za neki vid testiranja i tržišta, ali i nas samih. Već u ovoj kalendarskoj godini krećemo sa izgradnjom proizvodnog pogona od nekih 1.100 kvadrata što podrazumijeva nabavku novih savremenijih strojeva za preradu plastike, aluminija i stakla, a samim tim i zapošljavanje novih radnika. Želimo biti primjer i kroz ovu priču o dijaspori. Uloga dijaspore u privrednom životu BiH ima veliki potencijal koji nije do kraja iskorišten. Veliki broj uspješnih Bosanaca i Hercegovaca živi vani. Oni mogu svojim znanjem i iskustvom učiniti puno za razvoj privrede u BiH. Mi konkretno očekujemo u periodu od 3 godine da imamo zvanična predstavništva firme, pored Norveške, i u još nekoliko evropskih zemalja. Kada razmišljaju o prenošenju proizvodnje iz nekih drugih dijelova svijeta, mnogi u Evropi gledaju upravo u nas. Možemo iskoristiti tu šansu", zaključio je Curić.
Bosna i Hercegovina trebala bi već početkom oktobra krenuti u pregovore s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) o novom kreditnom aranžmanu. Za razliku od prethodnih godina i putovanja u Vašington, ovoga puta pregovori će se zbog pandemije koronavirusa voditi online.
Posljednji aranžman s MMF-om BiH, odnosno njeni entiteti kao krajnji korisnici sredstava, potpisali su 9. septembra 2016. godine. BiH je tada odobreno 543,5 miliona eura (1,07 milijardi KM).
Zbog neispunjavanja preuzetih reformi, nikada nisu povučena sva odobrena sredstva, pa je aranžman s MMF-om prekinut u šestom mjesecu 2018. godine. Tada je naša država uspjela povući dvije tranše od skoro 300 miliona KM.
Bh. institucije sada žele novi prošireni aranžman, ali nije precizirano pod kojim tačno uvjetima će on biti odobren.
Prema informacijama našeg lista, čelnici MMF-a bit će vrlo rigorozni prema našoj državi kada je u pitanju novi kredit, ukazujući na to da odobrena sredstva ovoga puta moraju pratiti reformski procesi u BiH, što u posljednjih nekoliko godina nije bio slučaj.
Ali, bez obzira na uvjete i zahtjeve, vlast u BiH će, prema svemu sudeći, ponovo tražiti skoro milijardu maraka kredita. Sredstva koja su dobivena od ove institucije u maju u iznosu od 330 miliona eura, a radi se o pomoći i oporavku od posljedica pandemije, već su iskorištena za krpljenje budžetskih rupa.
Vlada FBiH već je odobrila 200 miliona KM za pomoć kantonima i budžetima, a ostali dio za mjere prema privatnom sektoru.
Federacija je, kako stvari stoje, zagrijana za kreditni aranžman, dok ni RS, kao entitet i pregovarač, nema ništa protiv novog zaduženja, ali su svjesni da se ovim pregovorima jačaju institucije BiH, poput Centralne banke, koja je dio Fiskalnog vijeća.
Bh. vlastima problem u pregovorima može predstavljati činjenica da je odobreni kredit za pomoć borbi protiv koronavirusa, odobren u aprilu, mjesecima bio „zakočen“ zbog političkih trzavica na relaciji SDA - HDZ.
Tada se mjesecima čekala garancija Vijeća ministara na kredit, koja je više puta skidana s dnevnog reda sjednica. Tek nakon reakcija iz EU i Ambasade SAD, kredit je postao operativan.
Stranci u Njemačkoj u prosijeku zarađuju 900 eura manje mjesečno od domaćih građana. Došljaci iz našeg regiona tu ipak bolje stoje od ljudi iz Sirije ili Afganistana, a stručnjaci imaju objašnjenje za velike razlike.
Šerifa Balić iz Bihaća ima 87 godina i vatrena je ljubiteljica fudbala i boksa. Svoju je ljubav prenijela na sinove i unuke, s kojima zajedno prati sve utakmice, posebno naše reprezentacije. Iako je, kaže, nepismena, zna prepoznati dobrog igrača, dobar udarac, a zna se itekako radovati golovima.
Nakon odluke Skupštine općine (SO) Srebrenica, s jednim bošnjačkim i srpskim glasom protiv, u centru ovog grada, pored Tržnog centra „Zvorničanka“ danas je otkriven spomenik s fontanom „Ruka mira“. Bošnjaci Srebrenice su bojkotovali postavljanje spomenika i niko ni od predstvnika lokalne zajednice nije prisustvovao današnjoj ceremoniji.
Ideja o izgradnji ovog spomenika, navodno, je došla od nekih međunarodnih institucija, koje su obećale obezbijediti sredstva u iznosu od 70.000 maraka. Međutim, načelnik ove općine Mladen Grujičić, kaže da je spomenik s fontanom u iznosu od 20.000 eura finansirala kompanija „Slobomir“ iz Bijeljine, a autor spomenika je akademski vajar Milan Torbica iz Sarajeva.
Od donošenja skupštinske odluke u novembru prošle godine do početka gradnje, prije dvadesetak dana, niko se nije protivio izgradnji spomenika. Naime, Općinska organizacija SDA i devet bošnjačkih odbornika SO Srebrenica pozvali su, kao inicijatora projekta, Ured visokog predstavnika u BiH i visokog predstavnika Valentina Incka (Inzka) da odmah zaustavi izgradnju spomenika u centru Srebrenice.
- Smatramo da spomenik mira grade oni, koji negiraju genocid i veličaju ratne zločince, a to ne ide zajedno. Prerano se ušlo u ovaj projekta, koji se trebao zajednički graditi nakon priznanja genocida i bilo kakvog izvinjenja za zločine u julu 1.995. godine - kaže Alija Tabaković, predsjednik OO SDA Srebrenica, dodajući da spomenik nije dobra priča iz ovog grada, nego kamen spoticanja veće mržnje.
Kaže da spomenik nije dobra priča iz ovog grada, već je kamen spoticaja veće mržnje. Prije spomenika, koji čini ruglo grada, veli treba riješiti pitanje diskriminacije Bošnjaka, upotrebe bosanskog jezika u svim školama i niz drugih problema za dobrobit svih građana.
Načelnik Grujičić, kaže da projekt izgradnje spomenika mira datira nekoliko godina i razmatran je u svim općinskim političkim krugovima. SO je s jednim bošnjačkim i srpskim glasom protiv donijela odluku o izgradnji. Kaže da mu je žao što su Bošnjaci spomenik mira i bolje budućnosti, nažalost, shvatili kao spomenik mržnje i što je sav slučaj uvučen u predizbornu kampanju.
U tuzlanskom naselju Slatina u ponedjeljak sat iza ponoći službenici Policijske uprave Tuzla obaviješteni su o samoubistvu koje je počinila ženska osoba čiji identitet nije saopšten.
Ona je u smrt skočila sa 11 sprata zgrade u kojoj je živjela, javlja Tuzlainfo.
Njenu smrt konstatovao je dežurni ljekar u Službi hitne pomoći Doma zdravlja Tuzla.
U posljednjih mjesec ovo je treće samoubistvo u Tuzli.
Hrast lužnjak, čija je bjesomučna sječa u šumama BiH započela dvadesetih godina devetnaestog, a kulminirala početkom prošlog vijeka, doveden je gotovo pred nestanak.
Tome svjedoči najstariji hrast lužnjak na području Jajca, kojem struka nastoji produžiti život.
Drvo u Jajcu visine 19 i debljine osam metara, prema procjenama staro je 500 godina. Zbog svega što je proteklih pet vijekova upamtio, njegovo stablo počelo je obolijevati. Ali, imao je sreće - za razliku od onih u šumama, njemu je ljudska ruka lijek.
- Ako uspijemo da napravimo sve poslove kako treba, sigurno će se za jedno 500 godina ponovo snimati neki TV prilog ovdje i govoriti da je ovo najstariji hrast - rekao je za Federalnu TV Dalibor Balian, profesor na Šumarskom fakultetu u Sarajevu.
Nakon sanacije, osušene dijelove stručnjaci će analizirati i iščitavati sve ono što je hrast lužnjak upamtio za proteklih pet vijekova u kojima su hrast i čovjek, barem na ovom mjestu jedan drugom bili i ostali prijatelj.
Veliki požar na brdu Hum iznad Mostara vatrogasci su ugasili nakon 17 sati borbe s vatrenom stihijom i odbranili naselja koja su bila ugrožena.
Ove informacije su za Klix.ba potvrđene iz Profesionalne vatrogasne jedinice (PVJ) Mostar.
"Vatrogasne ekipe su se vratile jutros u 6:15 sati s terena. Cijelu noć su se borili s vatrom i uspjeli su ugasiti požar", kazao nam je dežurni operativac.
Podsjeća da je požar zahvatio veliku površinu i da su se vatrogasci borili s vatrom od 13 sati.
Velika površina terena bila je nepristupačna jer je ogromni dio brda miniran, a gašenje na pristupačnim dijelovima je dodatno otežavao vjetar.
Dramatično je bilo tokom noći, kad je požar pojačano bjesnio, što se moglo vidjeti i iz centra grada, jer se pojavilo više plamenih krakova koji su se spuštali prema naseljima ispod Huma.
Podsjetimo da mostarski vatrogasci posljednjih nekoliko noći provode gaseći požare u okolici Mostara i štite naseljena mjesta.
Požare koji se aktiviraju na brdu Hum posebno je teško kontrolirati jer je velika površina kontaminirana minama. Zbog toga je nerijetko za gašenje požara potrebna i pomoć iz zraka.
Copyright (c) 2006-2020 portal InfoBrcko.com Sva prava zadržana. Sadržaji objavljeni na portalu InfoBrcko.com se mogu prenositi uz obavezno navođenje izvora i linka na orginalni tekst. info@infobrcko.com