Menu

Krenuo ultramaraton Vukovar-Srebrenica

 

Iz Memorijalnog centra Ovčara jutros je krenuo deveti ultramaraton Vukovar – Srebrenica s ciljem odavanja počasti žrtvama genocida u Srebrenici.

Voditelj projekta “Vukovar – Srebrenica“ Ekrem Bećirović kaže da će zbog epidemije koronavirusa ultramaratonci istrčati samo prvu etapu od Ovčare do Vinkovaca u dužini od oko 31 kilometar.

– Nažalost, ne idemo do Srebrenice zbog aktuelne epidemiološke situacije, ali na ovaj način želimo obilježiti 25. godišnjicu genocida i poslati poruku da Srebrenicu nikad nećemo zaboraviti – poručio je Bećirović u izjavi Feni.
U ultramaratonu učestvuju stalni maratonci Robert Lasumović, Dražen Ćućić, Elvir Rakipović i Dusko Štrbac, a ukupno je 12 trkača koji će trčati prvu etapu.

Organizacijom ultramaratona Vukovar-Srebrenica želi se odati počast žrtvama zločina u Srebrenici i Vukovaru te svim nevino stradalim tokom rata u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini od 1990. do 1995. godine.

 

Više...

Načelnik općine u BiH na više od sedam hektara zasadio orahe i lješnjake

 

Dragan Stanar iz Oštre Luke je od 2014. godine u slobodnom vremenu na plantažama površine preko sedam hektara zasadio orahe i lješnike različitih sorti.

Na tih 7 hektara zasadio je orahe bugarske i američke sorte, dok je na 8 dunuma zasadio lješnike italijanske sorte. Na ideju o uzgoju oraha i lješnika došao je krčeči i uređujući djedovo zapušteno imanje na kojem ih je i zasadio.

- Razmišljajući kada se već uradi prostor šta da se zasadi da ne bude prostor prazan došao sam na ideju da to bude orah, kasnije i lješnjak. Nisam znao puno oko toga pa sam krenuo da čitam, da proučavam. Ovdje, nažalost, ne postoje neka iskustva ljudi da se bave tim poslom i da imaju neka iskustva da mi mogu prenijeti, da mi mogu dati savjet ili sugestiju, već sam tako, koliko sam umio i znao da se snađem, u literaturi da pročitam i da pokupim što više, krenuo sam i prva parcela je ova na kojoj se sada nalazimo - rekao je Stanar i napomenuo da orah i lješnjak također zahtijevaju veliku zaštitu na početku vegetacije, te da su i njima mrazevi i niske temperature, koje su bile čak i u aprilu, najveći problem.

S ovogodišnjom sadnjom 1.000 sadnica oraha završio je proces sadnje i rekao da će se ubuduće posvetiti njihovom, kao i uzgoju lješnjaka. Za uzgoj oraha i lješnjaka odlučio se jer su tradicionalno voće na ovim prostorima, dok ima ljudi koji, prateći i medije i čitajući o svemu, zalutaju pa odu ka nekim kulturama koje nisu specifične za naše područje.

- To su obično sadnice koje su skupe, tu prevashodno mislim na aroniju, na nekakve plantaže svega i svačega, na farme činčila, puževa itd. To su naprosto stvari kojima ljudi ovdje ne treba da pridaju pažnju već da se posvete kulturama koje su ovdje tradicionalne i koje imaju tržište i koje na ovom našem geografskom i klimatskom podneblju imaju budućnost - kazao je Stanar.

Rekao je da posao oko uzgoja oraha i lješnika obavlja s puno ljubavi, a ne iz ekonomskih razloga. Svjestan je, kazao je, da će uzgoj oraha i lješnjaka jednog dana donijeti ekonomsku korist, ali da za tim neće žuriti jer, za razliku od ostalog voća, orah i lješnjak imaju svoju ambalažu koja ih štiti što mu omogućava da ih na tržište plasira kad njihova cijena bude interesantna.

Stanar je, inače, diplomirani inženjer rudarstva i više godina obnaša funkciju načelnika općine Oštra Luka, ali je naglasio da će, bez obzira čime se u budućnosti bude bavio, voditi računa da plantaže oraha i lješnjaka ostanu na zavidnom nivou. Najveću pomoć ima od dvojice sinova od 15 i 17 godina pri košenju trave, a Stanar se nada da će i oni za koju godinu zavoljeti ovaj posao i još više mu pomagati.

Najčešći gosti na plantažama su vjeverice, za koje Stanar u šali kaže da imaju sklopljen sporazum, tako da od njihove posjete nema velike štete.

 

Više...

SREBRENICA, 25 GODINA: Šta je nama Srebrenica

srberU antičkoj tragediji, kao što znamo, stradao je heroj, u Srebrenici je stradao hor! Ko god ima makar mutne predstave o antičkoj tragediji zna kakva bi užasna značenja proizvelo stradanje hora. To bi, naprimjer, značilo smrt ljudskog društva, jer bi s horom stradala i “ideologije zlatne sredine” na kojoj se svako društvo od antike naovamo zasniva. Također, u antičkoj tragediji bi stradanje hora značilo da su se u kosmosu pobrkale razine postojanja, jer bez hora ne bi bilo moguće upozoriti na mjeru ljudske slobode

 

Više...
Priključi se za RSS feed

Copyright (c) 2006-2018 portal InfoBrcko.com Sva prava zadržana. Sadržaji objavljeni na portalu InfoBrcko.com se mogu prenositi uz obavezno navođenje izvora i linka na orginalni tekst. info@infobrcko.com