Menu

Politika (1918)

Koje izvozne ekonomije bi u BiH mogle osjetiti posljedice sankcija Rusiji

 

Svakodnevno svjedočimo masovnoj kupovini osnovnih životnih namirnica do te mjere da prouzrokujemo vještačke nestašice, međutim, mjesta za paniku nema, ali ima za brigu, istakao je predsjednikom Vanjskotrgovinske komore BiH Ahmet Egrlić, gostujući u Dnevniku 2 Federalne televizije.

 

“Lanci snabdijevanja su popucali zbog prevelike potrošnje. Snabdijevanje ima svoju dinamiku i resurse i to je narušeno prevelikom kupovinom”, pojasnio je.

 

Egrlić je naveo primjer pšenice, koja je prije samo nekoliko dana koštala 250 eura po toni, a sada je već 340 eura i dalje raste.

 

“Svi smo očekivali da će doći do pada cijena pšenice jer su silosi u našem okruženju puni i treba ih isprazniti da dođe nova pšenica. Međutim, oni se ne prazne, a cijene rastu, što je vrlo neuobičajena situacija", navodi Egrlić.

Kad je pitanju opskrba plinom, gdje smo potpuno ovisni o Rusiji, ističe da snabdijevanje ovim energentom, koje ide posredstvom Turskog toka, nije ugroženo te da dobijamo tražene količine.

“Bosna i Hercegovina je relativno mali potrošač i ona u perspektivi može očekivati snabdijevanje. Imamo uvjeravanje iz Energoinvesta da sve tražene količine pristižu. Problem će se pojaviti kada se potpuno ukine platni promet i ne bude se moglo plaćati pa će stati i isporuka. U tom smislu naši građani će najviše trpjeti”, upozorava Egrlić.

 

Predsjednik VTK-a BiH smatra da još uvijek nije kasno da Bosna i Hercegovina popuni svoje robe rezerve jer to trenutno rade i zemlje regije.

 

“Bosna i Hercegovina nema adekvatne robne rezerve i nije u stanju odgovoriti ovako velikim krizama i izazovima. U RS-u su robne rezerve u stečaju, u FBiH je stanje različito od kantona do kantona. I Federacija ima određene količine roba u robnim rezervama. Nemamo informacije koliko je tih roba, ali ne treba zaboraviti da u našim terminalima nema dovoljno naftnih derivata, da je dnevna potrošnja samo u Federaciji 2,2 miliona litara i da zasigurno ove robne rezerve nisu u kapacitetu. Naši distributeri čine napore da osiguraju dovoljne količine jer je enormno porasla potrošnja nafte i naftnih derivata. Siguran sam da u narednih mjesec dana neće doći do prekida snabdijevanja, ali će cijene vjerovatno rasti”, naglasio je Egrlić.

Što se tiče izvoznih sektora u Bosni i Hercegovini koji će osjetiti najveće posljedice sankcija prema Rusiji, Egrlić navodi da su to prvenstveno sektori u automobilskoj industriji, zatim proizvodnji bijele tehnike i namještaja.

 

“Već imamo neke proizvođače namještaja kojima je odgođena isporuka do kraja maja. I građani Evrope su se okrenuli esencijalnim namirnicama, prije svega prehrambenim i farmaceutskim proizvodima”, zaključio je Egrlić.

 

 

Izvor: Radio Sarajevo

Više...

Uhapšeni delegati SDS-a jer su na sjednici pretukli kolegu iz SNSD-a

 

Policijski službenici Policijske uprave Foča uhapsili su jučer M. K. i O. B., oba iz Foče zbog počinjenog krivičnog djela Tjelesna povreda.

 

“Naime, dana 3.3.2022. godine Policijskoj upravi Foča je prijavljeno da je u sali Centra za kulturu i informisanje Foča, prilikom održavanja redovne sjednice Skupštine opštine Foča, došlo do fizičkog napada između M. K., O. B. i M. N. iz Foče.

 

Tom prilikom M. N je zadobio tjelesne povrede, istom je pružena ljekarska pomoć u Domu zdravlja Foča nakon čega je otpušten na kućno liječenje”, navodi se u saopćenju PU Foča.

 

Kako N1 saznaje, riječ je o delegatima SDS-a Ognjenu Bodirogu i Miloradu Kostiću koji su uhapšeni jer su napali delegata iz SDS-a Milana Nikolića.

 

O svemu obavješten dežurni tužilac Okužnog javnog tužilaštva Trebinje koji je naložio da se preduzmu sve mjere i radnje u cilju dokumentovanja ovog krivičnog djela.

 

Izvor: N1

Više...

Grupa američkih senatora traži sankcije za one koji urušavaju stabilnost BiH

 

Grupa američkih senatora predvođenih Jeanneom Shaheen je predložila rezoluciju povodom 30 godina nezavisnosti Bosne i Hercegovine.

U rezoluciji se traži od čelnika evropskih država da se insistira na odgovornosti onih koji urušavaju sigurnost, stabilnost i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, naglašavajući da to podrazumijeva i sankcije ako je to potrebno. Također, osuđuju zapaljivu retoriku bosanskohercegovačkih, kao i političara u drugim državama regije za koje je navedeno da poriču genocid i druge ratne zločine.

 

Naglašeno je i da je Milorad Dodik, bosanski Srbin, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, ometao napore za pomirenje negiranjem genocida, angažovan u destabilizirajućim sigurnosnim manevrima, prijetio povlačenjem Republike Srpske iz institucija na državnom nivou, uključujući pravosuđe, službe sigurnosti, Upravu za indirektno oporezivanje i Oružane snage BiH te pozvao na raspuštanje OHR-a.

 

Rezolucijom se podržava demokratska, pluralna i prosperitetna Bosna i Hercegovina. Uz Shaheen, predlagači rezolucije su i njene stranačke kolege, senatori demokrate Chris Murphy, Whip Dick Durbin i Gary Peters, kao i republikanac Roger Wicker.

 

Predložili su rezoluciju pozivajući se na historiju Bosne i Hercegovine, a pritom je naglasak na ratnom periodu i onom što je uslijedilo poslije njega. U dokumentu je naglašena podrška i demokrata i republikanaca ovom prijedlogu.

 

Njime se pozivaju svi politički akteri da poštivaju Dejtonski mirovni sporazum i ulože dodatne napore za postizanje dogovora o promjeni Izbornog zakona i ustavnim promjenama potrebnih za ovogodišnje Opće izbore.

 

Članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine je poručeno da rade u interesu građana kao nosioca suvereniteta i nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Ohrabruju bh. vlast da nastavi raditi na članstvu u NATO-u i Evropskoj uniji te je Unija pozvana da poveća svoje napore u procesu integracije Bosne i Hercegovine.

 

Pozivaju i na borbu protiv korupcije, urušavanja demokratije, nezaposlenosti i odlaska stanovništva, pritom posebno naglašavajući potrebu rješavanja problema mladih.

 

Iskazana je u rezoluciji podrška Uredu visokog predstavnika (OHR) u provođenju reformi te je ovoj instituciji i Vijeću za implementaciju mira (PIC) data puna podrška na provođenju Agende 5+2. Od Ujedinjenih nacija se očekuje da nastavi podržavati misiju EUFOR-a te da razmotri kapacitete ove misije s obzirom na izazove s kojima se Bosna i Hercegovina suočava. Naglašava se također da će Vlada Sjedinjenih Država i dalje podržavati narod Bosne i Hercegovine u nastojanju da izgradi jedinstvenu, pluralističku, prosperitetnu i mirnu državu.

 

 

Izvor: Faktor

Više...

Orban: Mađarska neće staviti veto na sankcije Rusiji, jedinstvo EU je najvažnije

 

Mađarska neće staviti veto na sankcije Evropske unije Rusiji, a jedinstvo 27-članog bloka je najvažnije usred rata u Ukrajini, rekao je premijer Viktor Orban.

 

"Što se sankcija tiče, mi nećemo staviti veto. Nećemo spriječiti EU da uvede sankcije Rusiji. Jedinstvo EU je sada najvažnije", kazao je Orban.

 

Orban je dodao da su veze Mađarske s Rusijom bile "uravnotežene i poštene" sve donedavno, ali je rat stvorio novu situaciju.

Dodao je, međutim, da nema razloga za prekid energetskih veza sa Moskvom.

 

"Ako bismo ukinuli energetsku saradnju sa Rusima, režijski troškovi svih mađarskih porodica bi se utrostručili u jednom mjesecu. Stoga ne podržavam ovaj potez, neće mađarske porodice plaćati cijenu rata", dodao je.

 

Kaže da će Rusija postojati i nakon rata zbog čega ne postoje argumenti za prekidanje energetske saradnje.

 

"Mađarska i Evropska unija imat će interese i nakon rata. Lideri EU su također izjavili da sankcije neće utjecati na isporuke energenata iz Rusije, jer bi to uništilo evropsku ekonomiju", mišljenja je Orban.

 

Mađarski premijer je kazao da njegova zemlja osuđuje ruski napad koji je pokrenuo rat u Ukrajini, ali da se Budimpešta nudi kao strana mira.

 

"Moramo da se vratimo za pregovarački sto što je prije moguće, zbog čega smo ponudili da započnemo mirovne pregovore u Budimpešti. Ali poenta je da počnemo. Sada bi cijela Evropa trebala raditi na miru", rekao je.

 

Naglasio je da Mađarska pruža humanitarnu pomoć Ukrajini kroz isporuke goriva, hrane i osnovnih potrepština dok istovremeno prihvataju izbjeglice koje pristižu.

 

Na pitanje šta je dovelo do rata, Orban kaže da se nalazimo u unakrsnoj vatri velikih geopolitičkih igrača.

 

"NATO se stalno širi prema istoku, a Rusiji se to sve manje sviđa. Rusi su postavili dva zahtjeva: Ukrajina da proglasi neutralnost i NATO da ne primi Ukrajinu. Rusi nisu dobili ove sigurnosne garancije, pa su ih odlučili dobiti u ratu. To je geopolitički značaj ovog rata. Rusi preuređuju sigurnosnu kartu kontinenta. Njihova vizija sigurnosne politike je da Rusija mora biti okružena neutralnom zonom kako bi se osjećali sigurno", izjavio je.

 

Orban je stava da dolazi do promjene pozicija na čelu svijeta.

 

"Kako stvari stoje danas, Kina će uskoro biti najjača ekonomska i vojna sila na svijetu. Amerika je u padu, dok Kina jača. Mađarska, sa deset miliona, mora vješto da manevrira u takvom periodu. Mi smo u savezu sa Zapadom, ali također želimo da izgradimo povoljan odnos sa novom supersilom u nastajanju. Ovo je složen zadatak koji pomiče granice umjetnosti za kreatore politike", poručio je.

 

 

Izvor: Klix

Više...

Generalna skupština UN-a usvojila rezoluciju protiv Rusije, podržala je i Srbija

 

Generalna skupština Ujedinjenih naroda u rezoluciji je oštro osudila Rusiju zbog rata koji vodi u Ukrajini, pozivajući zvaničnu Moskvu da se “odmah, potpuno i bezuslovno” povuče iz susjedne države.

 

Generalna skupština UN-a je velikom većinom usvojila rezoluciju dok rat u Ukrajini ulazi u drugu sedmicu. Rezolucija je usvojena sa 141 glasom za, pet je bilo protiv (Rusija, Bjelorusija, Sirija, Sjeverna Koreja i Eritreja), a 35 suzdržanih.

 

Među onima koji su glasali za rezoluciju bila je i Srbija, koja je ranije odbijala osuditi invaziju Rusije na Ukrajinu.

 

Prije nekoliko dana, srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić je istakao da podržava teritorijalni integritet Ukrajine, ali govoreći o sankcijama, naveo je da ih Srbija neće uvoditi, što je izazvalo osudu Evrope, ujedinjene u stavu prema Rusiji.

U zvaničnom stavu Srbije, nigdje se nije spominjao ruski napad, niti se invazija osudila.

 

Rezolucija UN-a najoštrije osuđuje “rusku agresiju” i zahtijeva da Kremlj “odmah prekine upotrebu sile protiv Ukrajine”, prenijela je Anadolija.

 

‘Rusija spremna povećati brutalnost’

Američka ambasadorica u UN-u Linda Thomas-Greenfield prije glasanja je najoštrije osudila Rusiju.

Istakla je da je rat koji je pokrenula Rusija “doveo do velike gladi i uzrokovao da mnogi pobjegnu iz svojih domova”, dok su ruske snage sve snažnije izvodile napade na kritičnu infrastrukturu, uključujući “ključne usluge koji milionima ljudi širom Ukrajine obezbjeđuju vodu za piće da bi ostali živi i plin kako bi spriječili da se ljudi smrzavaju na smrt“.

 

“Sada se čini da se Rusija sprema da poveća brutalnost svoje kampanje protiv Ukrajine”, rekla je Thomas-Greenfield.

 

“Vidjeli smo video snimke ruskih snaga kako u Ukrajinu prebacuju izuzetno smrtonosno oružje, kojem nije mjesto na bojnom polju. To uključuje kasetnu municiju i vakuum bombe, koje su zabranjene Ženevskom konvencijom.”

 

Thomas-Greenfield zahtijeva da ruske snage u Ukrajini “odlože oružje i napuste Ukrajinu”, poručivši im kako ih njihovi “lideri lažu”.

 

Ruski ambasador Vasilij Nebenzja optužio je Zapad da vrši “pritisak bez presedana” na veliki broj zemalja da glasaju za rezoluciju, dok je nastavio da optužuje ukrajinske lidere da su “radikali”.

 

‘Barbarski zločini’

Sergij Kislica, ukrajinski ambasador pri UN-u, rekao je da su ruske snage “došle da Ukrajini oduzmu pravo na postojanje”.

 

“Zločini su toliko barbarski da ih je teško shvatiti. Suočavajući se sa potpunim otporom ukrajinskog stanovništva, Putinov režim je nastavio sa širokom upotrebom neselektivnog oružja, poput višecijevnih raketnih bacača i zračnih bombi na naseljena područja”, rekao je Kislica.

 

“Već je jasno da cilj Rusije nije samo okupacija. To je i genocid.”

 

Napad Rusije na Ukrajinu koji je počeo 24. februara izazvao je bijes međunarodne zajednice, a Evropska unija, Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanada, Japan i Sjedinjene Američke Države (SAD) Moskvi su uvele ekonomske sankcije.

 

Izvor: Agencije

Više...

Kanada prva zemlja G7 koja će zabraniti sav uvoz sirove nafte iz Rusije

 

Kanada će postati prva zemlja u G7 koja će zabraniti sav uvoz sirove nafte iz Rusije. Premijer Justin Trudeau objavio je jučer tu informaciju.

Rekao je da je ta industrija "od velike koristi predsjedniku Putinu i njegovim oligarsima".

 

Osim zabrane uvoza, Trudeau je najavio i snabdijevanje ukrajinskih boraca protutenkovskim oružjem i municijom.

 

Kanada godišnje uvozi iz Rusije sirove nafte u vrijednosti od oko 550 miliona dolara, prema Kanadskom udruženju proizvođača nafte.

 

 

Izvor: Klix

Više...

Putin prihvatio pregovore sa Zelenskim

 

U Ukrajini je uvedeno ratno stanje i proglašena opšta mobilizacija. Ruske snage napale su glavni grad, a ruske trupe svakog časa sve su bliže centru prestonice.

 

Rusija je spremna da pregovara sa Ukrajinom na visokom nivou, rekao je ruski predsjednik Vladimir Putin u telefonskom razgovoru sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom, prenose RIA novosti.

 

Zelenski objavio poruku na Telegramu gdje traži pregovore.


"Želim još jednom da apelujem na predsjednika Ruske Federacije. Borbe se vode širom Ukrajine. Hajde da sjednemo za pregovarački sto. Da zaustavimo smrt ljudi", rekao je predsjednik.

 

Izvor: B92

Više...

Joe Biden uveo dodatne sankcije Rusiji koje ciljaju njihov vojni i svemirski sektor

 

Predsjednik SAD-a Joe Biden je uveo dodatne sankcije Rusiji koje imaju za cilj kazniti ih zbog invazije na Ukrajinu.

 

On je u objavi sankcija kazao da će biti potrebno neko vrijeme da one promijene ponašanje Vladimira Putina.

 

"Putin je agresor. Putin je izabrao ovaj rat. I sada će on i njegova zemlja snositi posljedice", rekao je Biden izlažući niz mjera koje će "nametnuti teške troškove ruskoj ekonomiji, kako odmah tako i tokom vremena".

 

Nove sankcije uključuju blokade izvoza tehnologije, što je središnji dio Bidenovog pristupa za koji je rekao da će ozbiljno ograničiti sposobnost Rusije da unaprijedi svoj vojni i svemirski sektor. Također je primijenio sankcije ruskim bankama i "korumpiranim milijarderima" i njihovim porodicama koje su bliske Kremlju.

 

Biden je insistirao da njegova prijetnja direktnim sankcionisanjem Putina ostaje "na stolu" i "nije blef", ali nije odgovorio na pitanje zašto još nije direktno sankcionirao ruskog predsjednika.

 

Ciljevi novih sankcija nisu ograničeni na Rusiju. SAD su također proširene i na pojedince u Bjelorusiji, uključujući ministra odbrane te zemlje.

 

 

Izvor: Klix

Više...

Rusi započeli vojnu operaciju na Ukrajinu

 

Ruski predsjednik Vladimir Putin objavio je rano jutros početak vojne operacije na Ukrajinu, javlja TASS.

 

Putin je u vanrednom obraćanju istakao da će Moskva težiti "demilitarizaciji i denacifikaciji" Ukrajine, te pozvao ukrajinske vojnike da odlože oružje.

On je upozorio na hitan odgovor u slučaju miješanja spolja.

 

Odmah poslije toga počeli su da stižu izvještaji o zvucima eksplozija u nizu ukrajinskih gradova, uključujući Kijev i Harkov.

 

Rusija je počela vojnu operaciju na Ukrajinu nakon obraćanja vlasti Donjecke i Luganske narodne republike sa molbom za pomoć da odbiju agresiju Kijeva.



Predsjednik Rusije je objavio početak vojnih operacija dok je u toku bila sjednica Savjeta bezbjednosti UN.

Svjetski mediji javljaju da se širom cijele Ukrajine čuju eksplozije, pa čak i u Kijevu i Harkivu, najvećim gradovima u državi.


Zamjenik ministra unutrašnjih poslova Ukrajine Anton Geraščenko je potvrdio da je započela ruska invazija.

Na službenom profilu na Facebooku je objavio da je počela invazija da su rakete udarile na vojna sjedišta, aerodrome, vojna skladišta u blizini Kijeva, Harkova i Dnjepropetrovska.

 

"Pucnjava na granici je u toku. Od danas u svijetu postoji nova geopolitička stvarnost", napisao je on na Facebooku.



Ukrajinski ambasador pri Ujedinjenim nacijama je na sjednici Savjeta bezbjednosti tražio od drugih zemalja članica da zaustave rat.

 

"Odgovornost ovog tijela je da zaustavi rat. Pozivam svakog od vas da učini sve što je moguće da zaustavi rat", rekao je Sergej Kislicja, a zatim se obratio ruskom ambasadoru: "Da pustim snimak tvog predsjednika koji objavljuje rat?"

 

Nije rat već specijalna vojna operacija
Ruski ambasador je odgovorio: "Ovo se ne zove rat, ovo se zove specijalna vojna operacija u Donbasu".

 

Evropska agencija za regulisanje vazdušnog saobraćaja je objavila da je Ukrajina sada aktivna zona sukoba i da bi civilni avioni mogli biti gađani.

Američka ambasadorka u UN rekla je da je Putin "prenio poruku rata" kada je najavio vojnu operaciju u Ukrajini.

 

Eksplozije su se, kako javlja CNN, čule u sedam ukrajinskih gradova: Kijevu, Harkivu, Kramatorsku, Dnjipru, Mariupolju, Odesi i Zaporožju.

 

Ruski ambasador u UN Vasilij Nebenzja rekao je da Rusija ima pravo na vojne operacije prema članu 51. Povelje UN-a, koji dopušta samodbranu. On je Savjetu bezbjednosti UN prenio da je Putin najavio specijalnu vojnu operaciju u istočnoj Ukrajini.

 

 

Izvor: Nezavisne

Više...

Predsjednički kandidat opozicije u Srbiji: Ratko Mladić je bio dobar oficir

 

Bivši načelnik Generalštaba Vojske Srbije Zdravko Ponoš, kandidat opozicije na predstojećim predsjedničkim izborima, iznio je sramotne stavove o osuđenom ratnom zločincu Ratku Mladiću.

 

"Ja sam njega upoznao na početku rata u Kninu, on jeste bio dobar oficir. On je poduzimao briljantne vojne akcije u toku rata. Taj čovjek je uradio mnogo kvalitetnih vojničkih stvari, da to nije urađeno, danas ne bi bilo Republike Srpske", rekao je Ponoš u emisiji Nove S.

 

Osim što je Mladića nazvao dobrim oficirom, odbio je kazati da je on direktno odgovoran za zločine, uključujući genocid.

 

"Na kraju su snage pod njegovom komandom počinile zločine, koji su bacili sjenu na tu njegovu vojničku karijeru, i on za to odgovara, to je jednostavno tako", kazao je Ponoš.

 

Dodao je da to ne dovodi u pitanje "da li je Repulika Srpska izraz vjekovnih težnji srpskog naroda".

 

"Jeste, to je krov koji njih štiti od raznih stvari, prošli su stotinama godina razne nevolje i sada to više ne prolaze", kazao je.

 

Podsjetimo da je Mladić odgovoran za najmonstruoznije zločine, uključujući genocid u Srebrenici.

 

Ponoševi stavovi predstavljaju veliko razočarenje za mnoge koji su vjerovali da će opozicija u Srbiji biti progresivnija u odnosu na vladajuće stranke koje odbijaju priznati genocid. No, sada se ispostavlja da zapravo nema razlike između vlasti i opozicije kada je riječ o negiranju i umanjivanju zločina u BiH.

 

 

Izvor: Klix

Više...
Priključi se za RSS feed

Copyright (c) 2006-2020 portal InfoBrcko.com Sva prava zadržana. Sadržaji objavljeni na portalu InfoBrcko.com se mogu prenositi uz obavezno navođenje izvora i linka na orginalni tekst. info@infobrcko.com