Član Predsjedništva BiH Željko Komšić smatra da je BiH žrtva pragmatičnih interesa.
Izvještaji o izmjenama zakona o akcizama i o porezu su ponovo skinuti sa dnevnog reda Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Kolegij ovog doma je tačke "skinuo" prije same sjednice na što je oštro i precizno ukazao Šefik Džaferović ističući da to nisu smjeli uraditi.
Ustavni rok za imenovanje ističe naredne sedmice te je ovo bila glavna tema sastanka.
Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt napisao je kolumnu koja je objavljena na zvaničnoj stranici OHR-a u kojoj se osvrnuo na eventualne izmjene Izbornog zakona BiH i Ustava FBiH koje bi mogao nametnuti.
U povodu nastupajućeg mjeseca Ramazana, Organizacija stranke demokratske akcije Brčko distrikta BiH svim muslimanima u Brčkom, Bosni i Hercegovini i dijaspori upućuje najiskrenije čestitke.
U dijelu novog izvještaja o stanju ljudskih prava u svijetu koji su zabilježili Amerikanci spominje se i Bosna i Hercegovina.
Na više mjesta u izvještaju spominju se i pojedini političari gdje su kritikovani zbog odnosa prema medijima.
Tu prednjači predsjednik Republike Srpske i SNSD-a Milorad Dodik, gdje se spominje da je za vrijeme predizborne kampanje davao negativne komentare o BN televiziji.
Spomenuta je i situacija kada je Dodik pokazao srednji prst prema novinarima ispred Tužilaštva BiH.
U izvještaju se spominje i zastupnik u Skupštini Kantona Sarajevo Faruk Kapidžić i situacija kada je Kapidžić na Facebook profilu za Senada Hadžifejzovića napisao da je "bolesni novinar, ucijenjena kukavica i lopov".
Kritikovan je i lider SDP-a Nermin Nikšić jer je u aprilu prošle godine zaustavio novinarku N1 televizije Sunčicu Šehić, uhvatio je za ruku i nazvao je patetičnom.
U izvještaju se spominje i bivši premijer KS Edin Forto jer je, kako se navodi, prilikom gostovanja na TVSA vikao na novinarku.
Tu je i predsjednik Naroda i pravde Elmedin Konaković, koji je reagujući na nepovoljne medijske natpise o njemu portale označio "režimskim i lažovima". Konaković je o medijima govorio da vode kampanju protiv njega.
Također, istaknuto je da sudovi ne uspijevaju procesuirati slučajeve korupcije i ratnih zločina te su izvještaji o nekažnjavanju policijskih zloupotreba učestali.
Jedinice u obje entitete i Brčko Distriktu su istraživale navode o zloupotrebi policije, izricale administrativne kazne i upućivale slučajeve krivičnog postupanja tužiocima, navodi se u izvještaju.
S obzirom na nedostatak akcije u pogledu navoda o zloupotrebama policije, promatrači smatraju da je policijska nekažnjivost raširena, a nastavili su se izvještaji o korupciji u državnoj, entitetskoj i kantonalnoj sigurnosnoj službi. Izvan sigurnosnih službi, bilo je mnogo izvještaja o korupciji vlade tokom godine.
Nedostatak resursa i političkih prepreka otežavaju procesuiranje ratnih zločina, iako je usvojena nova strategija za prioritetizaciju i procesuiranje slučajeva.
Navodi se i nastavljanje instance revizionizma historije, negiranja genocida i veličanja osoba osuđenih za ratne zločine.
Izvor: Faktor
Ustavnopravna komisija Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, glasovima HDZ-a i SNSD-a, nije prihvatila dopune Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine kojim se kažnjava narušavanje suvereniteta Bosne i Hercegovine.
Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, reagovao je na izjave člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine koji je poručio da je imovina BiH svetinja i da Dodikove prijetnje to ne mogu promijeniti.
Bećirović je, podsjećamo, od Pravobranilaštva BiH tražio informacije o tome šta su kao nadležna institucija poduzeli u pogledu pravne zaštite državne imovine i imovinskim interesa BiH.
Taj potez je očigledno naljutio i iznervirao lidera SNSD-a koji je kazao da pitanje državne imovine nikada neće doći na dnevni red.
- Nikada neće doći na dnevni red pitanje zakona o imovini BiH. Ako Bećirović misli da može nešto da zaštiti neka prošeta ovuda pa da vidi kako će proći, rekao je on u izjavi za Srnu.
Iz ove izjave jasno se vidi kako je Dodik sada počeo prijetiti i političarima sa čijim mišljenjem se ne slaže, a ova prijetnja posebno je opasna kada se uzmu u obzir jučerašnji događaji iz Banje Luke u kojima su napadnuti novinari i LGBT aktivisti.
Prema njegovim riječima, Ustavni sud je napravljen da isključivo štiti Ustav BiH i ništa više, a ne da ga, kako kaže, "tumači do mjere da uvodi neka nova ustavna rješenja".
- Republika Srpska raspolagala je tom imovinom unazad neko vrijeme, izvršila je privatizaciju državnih preduzeća i banaka i sve to bilo je tumačeno od OHR-a na taj način u tim godinama, naveo je Dodik.
On je rekao da je 1998. godine bio predsjednik Vlade Republike Srpske kada se to pitanje lomilo i da zna da je međunarodni faktor tog vremena rekao da privatizaciju vode entiteti jer imovina pripada entitetima.
- A onda su muslimani upornim svojim radom došli do toga da je Ustavni sud 2011. uveo kod njih u proceduru neku priču o imovini, rekao je on.
Izvor: Oslobođenje
Predsjedništvo Bosne i Hercegovine bi danas na vanrednoj sjednici trebalo da razmatra Nacrt zakona o Budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2023. godinu.
Vijeće ministara BiH je 15. marta jednoglasno utvrdilo Nacrt zakona o Budžetu institucija BiH za ovu godinu, koji je Ministarstvo finansija i trezora uputilo Predsjedništvu BiH, kao ovlaštenom predlagaču prema Parlamentarnoj skupštini BiH, koja u konačnici usvaja taj zakon.
Ukupni prihodi, primici i finansiranje institucija BiH u okviru budžeta za 2023. godinu iznose 1.315.400.000 KM, što je povećanje za 241,8 miliona KM u odnosu na budžet institucija BiH za 2022. godinu.
Prihodi od indirektnih poreza planirani su u iznosu 1.020.500.000 KM i povećani su za oko 155 miliona KM ili 18 posto u odnosu na budžet za 2022. godinu.
Ostali izvori finansiranja su neporezni prihodi institucija BiH u iznosu 152.118.000 KM, namjenska sredstva za finansiranje institucija BiH u iznosu 692.000 KM, preneseni višak sredstava iz prethodne godine u iznosu 141.100.000 KM i primici od prodaje stalnih sredstava u iznosu 990.000 KM.
Ukupni rashodi institucija BiH iznose 1.315.400.000 KM i veći su za 23 posto u odnosu na prethodnu godinu, dok servisiranje vanjskog duga BiH iznosi 1.245.966.362 KM, što je povećanje za 426.777.243 KM u odnosu na budžet iz prethodne godine. Ukupni rashodi institucija BiH i servisiranje vanjskog duga BiH u budžetu za 2023. godinu iznose 2.561.366.362 KM i veći su za 668.577.243 KM u odnosu na 2022. godinu.
Nacrtom budžeta za 2023. godinu prioritetno se podržavaju nastavak reformi u vezi s ispunjavanjem uvjeta za Evropsko partnerstvo, provođenje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), prilogođavanje programima i aktivnostima Ministarstva odbrane i drugih resornih ministarstava i institucija BiH proisteklih iz programa Partnerstvo za mir (PfP) i drugih vidova saradnje s NATO-om.
Istovremeno se budžetska sredstva usmjeravaju i na provođenje višegodišnjih projekata budžetskih korisnika, kao i za poboljšanje socijalnog i materijalnog statusa zaposlenih u institucijama BiH.
Izvor: Faktor
Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine danas bi trebalo da razmatra principe Prijedloga zakona o dopuni Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, koji su predložili poslanici Milan Dunović, Zlatan Begić i Vlatko Glavaš.
Copyright (c) 2006-2020 portal InfoBrcko.com Sva prava zadržana. Sadržaji objavljeni na portalu InfoBrcko.com se mogu prenositi uz obavezno navođenje izvora i linka na orginalni tekst. info@infobrcko.com
