Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović je na polaganju vijenaca na Mirogoju povodom obilježavanja Dana državnosti Hrvatske, kazao da se ne slaže da se ovaj Dan državnosti obilježava na ovaj datum, te da je na polaganje vijenaca došao samo iz poštovanja prema mrtvima.

- Ovo je predizborni skup. Ja ne bojkotujem. Ovo je obećanje jedne političke garniture koje oni sad ispunjavaju. Po meni je takva zakonska odluka bojkot zdravog razuma. Trebate naći nešto za početak što nikome ne smeta. Kad kažemo nikome, barem velikoj većini - rekao je Milanović.

Milanović nije želio otići na grob Franje Tuđmana i položiti vijenac, prenosi 24sata.hr.

- Obilježavam ovaj Dan državnosti i na Mirogoju samo zbog mrtvih. To je minimum obzira koji ću uvijek pokazati. To je ipak odluka koju je donio Sabor, ali znamo da Sabor sa većinom može donijeti bilo kakvu odluku. Ništa aktivno ne poduzimam protiv takve odluke. Ovakve vrste iznude odnosno utjerivanja nečega što se još naziva i Danom državnosti, nije dobro - rekao je predsjednik Hrvatske Zoran Milanović, prenosi 24 sata.hr.

Ističe da je "zajednički nazivnik nacije bio onaj datum koji su obilježavali 17 ili 18 godina".
- Niko se zbog toga nije bacao u trans, ali je svima bio prihvatljiv. Ovo je drugačije, ovo je praznik jedne političke organizacije. I meni ovaj datum nešto znači, to je datum kada je sastavljen prvi demokratski izabran Hrvatski sabor sa tri vijeća u socijalizmu – istakao je Milanović.

Nakon 19 godina Dan državnosti Hrvatska ponovno obilježava 30. maja, na dan kada je 1990. konstituiran prvi demokratski izabran sabor.

U Hrvatskoj se Dan državnosti obilježavao 30. maja sve do 2001. godine kada je na inicijativu HSLS-ovog zastupnika Ive Škrabala promijenjen Zakon o praznicima te je kao novi Dan državnosti ustanovljen 25. juna.

Odluku o vraćanju Dana državnosti na 30. maj vlada je objavila u oktobru prošle godine u sklopu predstavljanja novog kalendara praznika.

Premijer Andrej Plenković tada je rekao da je taj dan svojevrsni početak donošenja niza ključnih akata koji su su ih u jednom procesu doveli do osamostaljenja, suverenosti, sticanja nezavisnosti i u konačnici međunarodnog priznanja Hrvatske, prenosi Index.hr.