Fitosanitarna inspekcija Federalne uprave za inspekcijske poslove na graničnom prijelazu (GP/MC) Gorica, u toku redovnog pregleda pri uvozu, zabranila je uvoz konzumnog krompira porijeklom iz Egipta, saopćeno je danas iz Federalne uprave za inspekcijske poslove.
Na Međunarodni aerodrom Sarajevo večeras je stiglo 26.400 doza vakcina kompanije AstraZeneca. Vakcine su došle letom iz Istanbula.
Policija u Vitezu postupa po prijavi da su dvojica nepoznatih muškaraca na lokalnom putu u mjestu Mošunj kod Viteza nudeći im slatkiše, pokušali dvije djevojčice navesti da uđu u vozilo.
Upotreba uglja u Evropi naglo opada od 2012. godine. Trinaest evropskih zemalja više ne koristi ugalj, a još jedanaest je usvojilo odluke o ukidanju uglja do 2030.
U periodu od četrdeset godina Evlija Čelebija obišao je daleke zemlje Osmanskog carstva i napisao jedno od najznačajnijih dijela klasične turske književnosti – znamenitu Sejahatnamu. Sastavljen u deset tomova, ovaj putopis jedan je od najobimnijih ikad napisanih, a naučnike i danas fascinira spoj književnog talenta s jedne i Čelebijine faktografske preciznosti s druge strane. Čelebija je opisao gradove, objekte u njima i ljude s kojima se susretao, bitke u kojima je učestvovao i društvene prilike u velikom carstvu. Stoga začuđuje da je Evlija poznatiji i proučavaniji na Zapadu, kojem je posvećen manji dio njegova Putopisa, nego u zemljama koje su bile dio Osmanskog carstva. Takav je slučaj i s Bosnom i Hercegovinom, u kojoj je “posljednji stručni članak o Evliji Čelebiji objavljen 1988. godine.
Petnaest zaposlenika iz Univerzitetskog kliničkog centra u Tuzli dobilo je otkaze, jer je utvrđeno da su angažmane ostvarili na osnovu falsifikovanih diploma o završenom školovanju, potvrđeno je za Klix.ba.
Vlada Tuzlanskog kantona ranije je donijela odluku kojom je naređeno da se u svim javnim ustanovama krene u proces provjeravanja validnosti diploma zaposlenika.
Shodno tome u Univerzitetskom kliničkom centru u Tuzli do danas je izvršena provjera dokumentacije o školovanju za okvirno hiljadu zaposlenika, a kako je potvrđeno za Klix.ba, njih 15 je imalo falsifikovane diplome o završenom procesu obrazovanja.
"Taj posao svakodnevno obavljamo, a iz naše kadrovske službe spiskove upućujemo prema obrazovnim ustanovama koje su izdale diplome. Uglavnom iz srednjih škola do danas smo dobili odgovore da 15 osoba uopće nema u njihovim evidencijama. Oni nisu izdali te diplome, odnosno riječ je o falsifikovanim dokumentima", kazao je za Klix.ba direktor Univerzitetskog kliničkog centra u Tuzli Vahid Jusufović.
Najveći broj zaposlenika kod kojih su utvrđene falsifikovane diplome bio je na radnom angažmanu u sektoru arhivsko-kancelarijskog poslovanja, zatim unutrašnjeg osiguranja i tehničkih poslova.
"Od tih zaposlenika smo tražili očitovanje, kao i od sindikata. Falsifikovanje diploma se u našoj ustanovi ocjenjuje kao teži prekršaj radne discipline te smo im po zakonu morali prekinuti ugovore o radu. Uradili smo krivične prijave prema Ministarstvu unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona, koje dalje postupa po zakonskoj proceduri", naveo je Jusufović.
S obzirom na to da je u spomenutim službama ostalo upražnjeno 15 radnih mjesta, koja su značajna za nesmetano funkcionisanje najveće zdravstvene ustanove u Tuzlanskom kantonu, po hitnim procedurama zaposlene su nove osobe koje su dobile ugovore o radu na četiri mjeseca.
Inače, Univerzitetski klinički centar u Tuzli zapošljava dvije i po hiljade osoba, a proces provjere diploma i dalje se obavlja. Validnost tih dokumenata osim u Bosni i Hercegovini utvrđuje se i u zemljama izvan naših granica, s obzirom na to da postoji određeni broj zaposlenika koji su školovanje okončali u inozemstvu.
"Za te zaposlenike smo morali izdvajati određena finansijska sredstva kako bi nam obrazovne ustanove u kojima su oni stekli diplome izdale potvrde o njihovoj validnosti", dodao je Jusufović.
S druge strane, tuzlanski klinički centar trenutno se suočava s problemom nedostatka 377 medicinskih sestara, a po sistematizaciji im fali i 61 doktor medicine. Na bolovanju se nalazi 250 zaposlenika, što je također usložnilo borbu s trećim valom koronavirusa.
Izvor: Klix
Građani navikli na poskupljenja najviše su se plašili nekontroliranog rasta cijena hljeba i pekarskih proizvoda.
Lijepa vijest dolazi iz jedne male pekare u Doboju.
I dosad su građanima koji su u stanju potrebe davali besplatno hljeb, a sada su i snizili cijenu hljeba dok traje pandemija.
Kažu, treba se solidarisati s ljudima koji nemaju novca i humanost nam je potrebnija više nego ikad. Dok svakodnevno svjedočimo rastu cijena osnovnih životnih namirnica, u jeku trećeg vala pandemije koronavirusa i sve češćih najava poskupljenja pekarskih proizvoda u entitetu RS, u jednoj pekari u Doboju su odlučili cijenu hljeba s jedne marke sniziti na 80 feninga dok traje poandemije.
Građani navikli na poskupljenja najviše su se plašili nekontroliranog rasta cijena hljeba i pekarskih proizvoda. Naročito od pekara koji su raširili biznis i prati ih glas da se lično bogate na ovim proizvodima.
– Nije naš interes samo mi da zaradimo. Valja živjeti i narodu, sirotinji, siromašnima. I često ko dođe traži hljeba, besplatno mu dajem – ističe vlasnik pekare Hađi Cikaj za FTV.
Ostaje nada da će za ovim primjerom ići i drugi pekari širom BiH, jer je hljeb osnovna životna namirnica i nema smisla da i u doba pandemije ispaštaju građani plaćajući precijenjenu vrijednost.
Izvor: Tuzlanski.ba
Krajem prošle godine neformalna grupa građana Brčkog je započela akciju čišćenja nekadašnjeg brčanskog izletišta „Fazanerija“.
U međuvremenu ova aktivnost je dobila podršku institucija Vlade Brčko distrikta i već su uočljivi značajni rezultati te inicijative.
Predsjednik udruženja građana „Eco Team Fazanerija“ iz Brčkog Amer Mulaomerović je izjavio da je povod za ovu akciju bio neodgovoran odnos građana ali i nadležnih institucija prema lokalitetu „Fazanerija“ koji je u prijeratnom periodu bio svojevrsni park prirode u neposrednoj blizini grada.
Prostor Fazanerije je donedavno bio zatrpan divljim deponijama smeća, počevši od krupnog građevinskog otpada do otpada iz lokalnih mesnica i apoteka.
Čašu je prelio trenutak kada smo primijetili da je u decembru prošle godine jedna nepoznata osoba dovezla kaminon automobilskih guma i zapalilo ih s namjerom da iz njih povadi žice kako bi ih moglo prodati na otpadu sekundarnih sirovina. Pozvali smo policiju i Inspektorat Brčko distrikta a nakon toga smo se obratili i Kancelariji za upravljanjem javnom imovinom tražeći da se uključe u rješavanje problema „Fazanerije“. Ubrzo smo formirali udruženje „Ekološki pokret Eco Team Fazanerija“ smatrajući da više možemo učiniti kao registrirano udruženje nego kao neformalna grupa građana- kazao je Mulaomerović.
On je kazao da su brojnim zahtjevima uspjeli potaknuti reakciju nadležnih institucija Brčko distrikta kako bi se počelo s rješavanjem problema.
Već početkom ove godine počelo je čišćenje lokaliteta i u međuvremenu je, prema Mulaomerovićevim riječima, odvezeno oko 200 kamiona otpada.
Kancelarija za upravljanje javnom imovinom je angažovala tešku mehanizaciju, bagerima su očišćene divlje deponije smeća i uklonjeno divlje rastinje zbog kojega je donedavno bilo skoro nemoguće ući na Fazaneriju, a u narednom periodu bi bilo važno zaustaviti nelegalnu sječu preostalih stabala borove šume te urediti staze za šetanje, piše Fena.
Našu inicijativu su podržali i brojni Brčaci koji su svojim donacijama omogućili da kupimo sitni alat i postavimo znakove zabrane odlaganja smeća. Mi ne znamo u kojem će smjeru ići lokalna vlast kada je u pitanju budućnost nekadašnjeg lovišta i izletišta „Fazanerija“, ali bismo voljeli kada bi te aktivnosti išle u smjeru formiranja parka prirode što bi rezultiralo brojnim koristima. Zdravlje mještana okolnih naselja kao što su Rijeke i Brod ne bi više ugrožavale divlje deponije smeća, a park prirode bi svakao upotpunio turističku ponudu Brčkog te omogućio Brčacima da konačno dobiju uređeno izletište u neposrednoj blizini grada- izjavio je Mulaomerović.
Pfizerove vakcine iz COVAX programa stigle su danas na Međunarodni aerodrom u Sarajevo.
Ovo je prva isporuka putem COVAX-a i stiglo nam je 24.300 doza vakcina Pfizer/BioNTech. Ukupno je naručeno 1,2 miliona doza, dok je iz Evropske unije naručeno 892.000 doza vakcina, a kako je nedavno rekao Zoran Tegeltija, prva tura i tih vakcina bi uskoro trebalo da stigne.
Isto je potvrdio i ambasador EU u BiH Johann Sattler, koji je kazao da će te vakcine stići početkom aprila.
Vakcine je u Zagrebu preuzeo tuzlanski Icar Air, a u Sarajevo su sletjeli oko 10:30 sati.
Večeras bi trebalo da stignu i AstraZenecine vakcine, također naručene putem COVAX mehanizma. Riječ je o 26.400 doza, što znači da će danas ukupno u BiH stići 49.800 vakcina.
Bosna i Hercegovina je druga zemlja na Zapadnom Balkanu koja je dobila vakcine u okviru COVAX mehanizma, no ovaj savez je od samog početka kasnio s isporukama i obavezama prema državama, pa tako i BiH.
Nakon istovara vakcina obratio se ambasador Evropske unije u BiH Johann Sattler, koji je kazao "u ime cijele međunarodne zajednice", da stoje uz nas i da će to raditi i u narednom periodu.
Izvor: Klix
Bosna i Hercegovina bi danas trebala dobiti 49.800 doza vakcina protiv koronavirusa putem COVAX mehanizma. Ovo će biti prva isporuka putem ovog globalnog mehanizma, ali i najveća od početka pandemije.
Bit će dostavljeno 26.400 doza vakcina kompanije AstraZeneca i 23.400 doza kompanije Pfizer. Ova isporuka je na Sarajevski aerodrom trebala biti izvršena jučer, ali je prolongirana za danas.
Planirano je da avion s vakcinama dođe u 9:50 sati.
Bosna i Hercegovina je putem COVAX-a naručila 1,2 miliona doza te bi od Evropske unije trebala dobiti 892.000 doza vakcina.
Većina trenutno dostupnih vakcina je donirano. Donaciju je uručila Srbija, a to su najavile da će učiniti Slovenija, Turska i Kina.
Republika Srpska je uspjela nabaviti ruske vakcine Sputnjik V, dok Federacija Bosne i Hercegovine to još nije uspjela.
Izvor: Klix
Copyright (c) 2006-2020 portal InfoBrcko.com Sva prava zadržana. Sadržaji objavljeni na portalu InfoBrcko.com se mogu prenositi uz obavezno navođenje izvora i linka na orginalni tekst. info@infobrcko.com
