Kako se može otići u invalidsku penziju?

Redakciji Faktora obratili su se čitatelji sa pitanjem na koji način se može ostvariti invalidska penzija, sa koliko godina života i radnog staža se može otići u invalidsku penziju.

Redakciji Faktora obratili su se čitatelji sa pitanjem na koji način se može ostvariti invalidska penzija, sa koliko godina života i radnog staža se može otići u invalidsku penziju.

Muslimani u Bosni i Herzegovina su ramazan oduvijek doživljavali kao poseban mjesec vršeći temeljite pripreme za njegov dolazak.

Akademski slikar Safet Zec angažovao je advokata jer pokušava doći do svoje slike koja se nalazi u sjedištu Gradske uprave u sarajevskoj Vijećnici.
Naime, kako je Zec izjavio u medijima, prije skoro tri godine ustupio je jednu od svojih slika tadašnjem gradonačelniku Grada Sarajeva Abdulahu Skaki.
Nakon što je Benjamina Karić preuzela ovu funkciju nakon Skake, kako Zec objašnjava, tražio je sliku nazad zbog određenih uspomena koje ga vežu za nju. Međutim, odgovor nije dobio te je angažovao advokata.

Kontaktirali smo Benjaminu Karić, sarajevsku gradonačelnicu, te su iz njene službe za Hayat.ba rekli da će slika već sljedeće sedmice biti vraćena, te su i pojasnili problem!
Iz Gradske službe Grada Sarajeva su za Hayat.ba odgovorili da je postupak vraćanja slike u toku, ali i da se javio problem jer nije upisan isti naziv slike u ugovoru i na samoj slici.
Podsjetili su da se radi o ugovoru o davanju na korištenje umjetničke slike Gradu Sarajevu, broj: 01-11-4976/20 od 21.09.2020, godine, potpisanom između Grada Sarajevo, kojeg je zastupao Gradonačelnik, mr. Abdulah Skaka i autor umjetničkog djela, Safet Zec.
"U vezi sa naprijed navedenim ostvareni su potrebni kontakti sa punomoćnicima Safeta Zeca, izvršena neophodna pisana korespondencija u cilju stvaranja neophodnih uslova valjanoj formalno-pravnoj primopredaji umjetničkog djela zbog iskazane potrebe identifikacije umjetničkog djela, s obzirom na to da umjetničko djelo opisano članom 1. naprijed citiranog Ugovora shodno upisanim podacima u Ugovoru faktički ne odgovara podacima upisanim na samom umjetničkom djelu" – navode iz Gradske uprave.

Naime, Ugovorom je definisano, između ostalog, da se Gradu Sarajevo na korištenje daje umjetnička slika “Fasada Sarajeva” 2005/2012, dok je na samom umjetničkom djelu upisano sljedeće:
- “Bistrik Velika kuća”, 2006/2019 (donji desni ugao umjetničkog djela.
- “Velika kuća”, 2006/2019 (donji lijevi ugao umjetničkog djela).
"Naprijed navedeno predstavlja prethodno pitanje koje se mora sa preciznošću riješiti, jer u odonosu na činjenično i faktičko stanje prisutno u ovom momentu, Grad Sarajevo faktički ne posjeduje umjetničko djelo koje bi trebalo biti predmetom povrata, te u cilju zakonitog i ispravnog postupanja, što je naš primaran i osnovni cilj, ova pitanja se moraju riješiti, a o čemu su punomoćnici Safeta Zeca upoznati.Pomenuti postupci su u toku i nakon otklanjanja uočenih nedostataka, u toku sljedeće sedmice u ponuđenim terminima koje prihvati uvaženi akademski slikar putem svojih punomoćnika, primopredaja bi trebala biti izvršena" – kazali su nam iz Gradske službe.
Hayat.ba je u posjedu Ugovora, te i slika djela na kojoj se nalaze podaci o kojima govori Gradska služba Grada Sarajeva.


Izvor: Hayat

Udruženje građana "Zajedno za naš grad" iz Mostara, u Bosni i Hercegovini, privelo je kraju još jednu uspješnu akciju, i ovog puta za Republiku Tursku.
Nakon "Kafe za Tursku i Siriju", Udruženje je izabralo pet osoba kojim je potom uplatilo sredstva za odlazak u Mekku na obred Umre. Osobe dolaze iz porodica koje su izuzetno ili skoro cjelokupno stradale u zemljotresima koji su pogodili Hatay.
"Sve radimo srcem, a tako je bilo i s ovom akcijom. Zahvaljujemo svima koji su učestvovali u akciji donacijama, informacijama ili pomažući na terenu. Presretni smo jer smo vidjeli koliko našim prijateljima iz Turske znači odlazak", rekao je za Anadoliju osnivač Udruženja Nermin Mehić.
Poslije zaprimljenih donacija na račune, PayPal i pozive na broj 17015, a koje su uplatili Crvenom polumjesecu Turske, u Udruženju su odlučili pozvati dokazane prijatelje i donatore, a potom predložiti i akciju za obred.
"Ovaj vid pomoći smatramo nematerijalnim, jer to je ustvari bila pomoć za ranjena srca. Hvala Bogu i donatorima. To se ne može ispričati, ali se može osjetiti i vidjeti u zapisima objavljenim u proteklim danima na našoj stranici", navodi Mehić.
Na kraju je akcentirao saradnju sa priznatim bolnicama u Turske u kojima će se ubuduće posredtvom Udruženja "Zajedno za naš grad" liječiti građani Bosne i Hercegovine koji se ne mogu liječiti i izliječiti u našim bolnicama.

Izvor: Radio Sarajevo

U Teletonu i kampanji BHRT-a i Pomozi.ba prikupljeno je preko 300.000 KM (preko 80.000 poziva) za narod Turske i Sirije koji su nastradali u zemljotresu.
BHRT je uživo emitovao trosatni, posebni program posvećen prikupljanju pomoći za žrtve razornih zemljotresa koji su početkom februara pogodili Tursku i Siriju.
Emisija pod nazivom 'Teleton' trajala je od 20 pa do iza 23 sata, a gledatelji, slušatelji i pratitelji portala i društvenih mreža BHRT-a telefonski su donirali novac za stradale, pozivom na broj 17006.
U emisiji je učestvovalo gotovo 150 ličnosti iz političkog kulturnog i javnog života Bosne i Hercegovine, a među njima su i članovi Predsjedištva BiH Željko Komšić i Denis Bećirović, ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković, fudbaleri, muzičari, vjerski zvaničnici...
U programu BHRT-a bile se i glumice Mona Muratović, Jasna Diklić i Gordana Bogdan, glumci Admir Glamočak i Alen Muratović, bivši reprezentativac BiH Elvir Bolić, popularni bh. pjevač Halid Bešlić, pjevačica Amira Medunjanin, selektor Faruk Hadžibegić, putem video poziva u studio BHRT-a javili su se i Edin i Amra Džeko i mnogi drugi.
Izvor: BHRT

U Bosni i Hercegovini se danas očekuje pretežno vedro, sunčano i toplije vrijeme, uz promjenljivu oblačnost.
Jutarnja temperatura vazduha iznosit će od minus jedan do tri, u višim predjelima od minus šest, a dnevna od sedam do 14, u višim predjelima oko tri Celzijusova stepena.
Puhat će slab do umjeren vjetar, istočni i sjeveroistočni.

Sud Bosne i Hercegovine potvrdio je optužnicu protiv petorice nekadašnjih stražara u “Trnopolju”, “Keratermu” i “Omarskoj”, među kojima je i zamjenik upravnika jednog od logora, dok je u odnosu na jednu osobu optužnica povučena, potvrđeno je iz Tužilaštva Bosne i Hercegovine za BIRN BiH.
Tužilaštvo BiH je na svojoj zvaničnoj stranici objavilo optužnicu protiv Slavka Puhalića, Željka Rudaka, Dragana Škrbića, Rajka Damjanovića i Dragomira Šaponje. Optužnicom, podignutom krajem godine, bio je obuhvaćen i Dragoja Čavić, ali iz Suda BiH kažu da je početkom februara doneseno rješenje kojim je obustavljen postupak protiv njega “iz razloga povlačenja optužnice Tužilaštva Bosne i Hercegovine od 29. decembra 2022. godine u odnosu na osumnjičenog Dragoja Čavića“.
Državno tužilaštvo je u odgovoru BIRN-u BiH potvrdilo da je u odnosu na Čavića povučena optužnica “radi nastavka istrage u vezi otkrivenih dodatnih događaja i saznanja sa navedenim osumnjičenim, koji su se pojavili nakon podizanja optužnice“.
Prema objavljenoj optužnici, Puhaliću se, kao de facto isljedniku i zamjeniku upravnika logora “Trnopolje”, između ostalog, stavlja na teret da nije spriječio ulazak osoba u “Trnopolje“ i kuće koje su pripadale logoru i odvođenje djevojčica, djevojki i žena nad kojima su vršena mučenja, silovanja i seksualna zlostavljanja.
Puhalić, kako se navodi u optužnici, između ostalog, nije postupio u skladu sa dodijeljenom odgovornošću i ovlaštenjima i u slučaju kada je među grupom žena i djevojaka izvedena i 13-godišnja djevojčica “koja je na jedan od najbrutalnijih načina grupno silovana od strane pripadnika jedinice ‘Manijakosi'“.
Također mu se stavlja na teret da nije počinio ništa da spriječi mučenja, zlostavljanja i ubistva logoraša, te da je pomagao progon kroz zatvranje, ubistvo, prisilino odvođenje i nestanak, te pomagao izvršenje mučenja i drugih nečovječnih djela.
Rudak, Škrbić, Damjanović i Šaponja optuženi su u svojstvu stražara, a za mučenje, premlaćivanje i ubistva.
BIRN BiH je ranije objavio istraživanje u kojem su analizirane haške presude za zločine počinjene na području Prijedora, kao i dokumenti korišteni prilikom sudskih procesa, te se u presudama navodi da je “Trnopoljem” upravljao Slobodan Kuruzović, komandant štaba Teritorijalne odbrane, a da mu je jedno vrijeme pomagao Slavko Puhalić.
Naši novinari tada nisu mogli stupiti u kontakt s Puhalićem, ali je on ranije, kao svjedok Odbrane na suđenju Radovanu Karadžiću, izjavio da je u prvo vrijeme u “Trnopolju” bilo pojedinačnih slučajeva zlostavljanja, prije nego što je tamo uvedeno vojno obezbjeđenje. Karadžić je osuđen na doživotnu kaznu zatvora i zbog zločina na području Prijedora.
Među osobama protiv kojih su haški tužioci podigli optužnice za zločine u prijedorskim logorima bio je i Dragomir Šaponja, ali su kasnije optužnice povučene.
Šaponja je tada u razgovoru sa novinarima BIRN-a rekao da je na internetu pročitao da je optužba protiv njega povučena, kao i da je u Banjoj Luci dao izjavu haškim istražiocima, no nije mogao precizirati koje godine.
“Ja sam dao svoju izjavu i poslije te izjave Haški sud je odustao od te optužnice”, rekao je tada Šaponja, kao i da ga nisu kontaktirala domaća tužilaštva.
U narednom periodu optuženi bi se trebali izjasniti o krivnji, navodi BIRN BiH.
Izvor: BHRT

U protekle tri do četiri godine više od 5.500 profesionalnih vozača napustilo je BiH, a sa uvođenjem jedinstvenih digitalnih vozačkih dozvola taj broj će rasti, što će otežati ionako teško poslovanje.
Ovo je rekao predsjednik Udruženja za unutrašnji i međunarodni transport RS Nikola Grbić.
Grbić je rekao da je do sada zabilježen masovni odliv vozača sa vozačkim dozvolama Srbije, koje su dio jedinstvenog digitalnog sistema, u zemlje EU.
On je naveo da se vozači odlučuju na odlazak iz BiH zbog opšteg stanja, ali i brojnih poteškoća prilikom obavljanja posla, poput velikih gužvi i zadržavanja na graničnim prelazima.
BiH već nedostaje vozača, dovoljno je da pogledate javni gradski prevoz u kojem autobuse voze penzioneri – rekao je Grbić.
Grbić je rekao da na američkom tržištu vlada velika potražnja za profesionalnim vozačima kojima je dnevnica i do 360 dolara, dodajući da je i zemljama EU potrebno oko 50.000 vozača.
Podsjećamo, namjera Evropske komisije je da sve članice EU uvedu jedinstvenu digitalnu vozačku dozvolu. Ovaj prijedlog stiže u okviru paketa zakona o drumskoj sigurnosti, a uvođenje prve digitalne vozačke dozvole na svijetu olakšaće priznavanje dozvola između država članica EU, te pojednostavljenje procedura prilikom zamjene ili produženja ovog ličnog dokumenta.
Izvor: Hayat

Gdje su granice između slobode govora i govora mržnje? To pitanje se najčešće postavlja u javnom prostoru Bosne i Hercegovine, nakon što je Vlada Republike Srpske usvojila Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika, kojim se uvode nova krivična djela protiv časti i ugleda, odnosno krivično djelo uvrede i klevete. Iako su najglasniji novinari, novo zakonsko rješenje moglo bi uticati na sve građane.

Hafiz Nedim Botić često na društvenim mrežama dijeli zanimljive priče i susrete iz svakodnevice.