Savjet ministara BiH usvojio je Informaciju Ministarstva finansija i trezora o stanju javne zaduženosti Bosne i Hercegovine na dan 30. 6. 2022. godine, u kojoj se navodi da je ukupni javni dug manji za 48,27 miliona KM u odnosu na 31.12.2021. godine.

“Prema Informaciji, javni dug u BiH je 30. 6. 2022. godine iznosio 12 milijardi i 808,81 miliona KM, od čega je spoljni dug 9 milijardi i 741,49 miliona KM, a unutrašnji dug 3 milijarde i 67,32 miliona KM”, saopćeno je u srijedu iz Savjeta ministara BiH.

U ukupnom stanju javne zaduženosti Federacija BiH učestvuje sa 51,81%, Republika Srpska sa 47,32%, Distrikt Brčko sa 0,49% i institucije BiH sa 0,38%.

Učešće javnog duga BiH u bruto društvenom proizvodu (BDP) iznosi 32,35%. U stanju spoljnog duga BiH najveće učešće imaju Svjetska banka – IDA i IBRD sa 28,03%, Evropska investiciona banka sa 21,90%, Međunarodni monetarni fond sa 9,56%, Evroobveznice RS sa 9,40%, Evropska banka za obnovu i razvoj sa 7,82%, Pariški klub sa 5,08%, što predstavlja 81,79% ukupnog stanja spoljnog duga. Servis spoljnog duga BiH u prvoj polovini 2022. godine iznosio je 392,59 miliona KM, od čega se na glavnicu odnosilo 299,73 miliona KM ili 76,35%, a na kamatu 92,86 miliona KM ili 23,65%.

Izvor: Tuzlanski

Police bosanskohercegovačkih marketa u narednom periodu bi se mogle susresti s manjkom pilećeg mesa, a i ono koje budu imali evidentno će biti sa većim cijenama. Ovo prognaziraju uzgajivači tovnih pilića, koji ističu da je trenutno stanje izuzetno kompleksno.

Tuzlanski kanton raspolaže kapacitetima za proizvodnju 12 miliona tovnih pilića godišnje, čime se može zadovoljiti polovina tržišta u Bosni i Hercegovini.

Međutim, proizvodnja je skoro upola manja zbog enormnog poskupljenja sirovina. Uzgajivači poručuju i da je isplativost posla sve manja, zbog čega traže pomoć vlasti.

Naime, nagli skok cijena ulaznih parametara negativno se odražava i na sektor peradarstva u Bosni i Hercegovini, a štete već trpe uzgajivači tovnih pilića u Tuzlanskom kantonu. Sada pozivaju kantonalnu vlast da im sa devet poticaje povećaju na 14 feninga po grlu, kako bi prevazišli nastalu situaciju.

"Mislim da smo zaslužili dobiti i taj poticaj, kao jedna od najrazvijenijih grana stočarske proizvodnje. Dobijanjem ovoga novca mogli bismo izaći iz zime, a u suprotnom manji kooperanti do proljeća neće moći izdržati", kaže nam predsjednik Udruženja peradara TK Mevludin Kahvedžić.

U Tuzlanskom kantonu registrirano je 90 uzgajivača tovnih pilića, od kojih je aktivno njih 50. Također, sa nekadašnje proizvodnje od 12 miliona grla, spali SU na njih šest miliona i 925 hiljada. U novcu, godišnja zarada tuzlanskih uzgajivača iznosi okvirno 42 miliona maraka.

"Peradarski sektor je iz godine u godinu u padu, a ako ne prevaziđemo ovu situaciju, smanjenje proizvodnje u idućoj godini će biti za deset posto. Kada je riječ o otkupnoj cijeni, ona iznosi 2,30 KM uz PDV", navodi Kahvedžić.

Povećanje otkupne cijene peradari su već zatražili od otkupljivača, međutim njihovom zahtjevu još nije udovoljeno.

"Bez obzira što raste cijena proizvoda u marketima, naša otkupna je uglavnom nepromijenjena već 25 godina. Dakle, mi svoju cijenu ne povećavamo, dok to kontinuirano čine otkupljivači. Naši troškovi sada su se povećali i stanje je izuzetno teško. Da u potpunosti iskoristimo svoje kapacitete, mogli bismo prehraniti pola Bosne i Hercegovine", naglašava Kahvedžić.

Bh. peradari navode i da im problem predstavlja prekomjeran uvoz u našu zemlju, posebno pilećeg filea.

"On se danas u tržnim centrima može naći u smrznutom stanju, ali ga oni odmrznu i tako prodaju, stvarajući veliki problem nama proizvođačima", tvrdi Kahvedžić.

Almas Turbić iz Vučkovaca nadomak Gradačca ima farmu pilića kapaciteta od 65 hiljada u jednom tovu. Peradarstvom se bavi već 25 godina, a kako ističe stanje do danas nije bilo kompleksnije.

"Situacija se pogoršala za 80 posto, a s rastom energenata i svih ostalih ulaza ostvarujemo kontinurani pad zarade. Da li će do gašenja farme doći, za sada ne znam, ali je evidentno da će doći do nestašice i poskupljenja piletine na policama marketa. Mi smo ranije imali viškove koji su 'remetili' tržište i obarali cijenu, ali toga sada neće biti", navodi Turbić.

Uzgoj tovnih pilića u Bosni i Hercegovini odvija se u šest turnusa godišnje, a pileća farma mora biti dezinficirana i sterilna. Najvažnije ulazne sirovine su, između ostalog, odgovarajuća voda, hrana i ugalj.

"Životinje moraju doći u potpuno sterilan prostor, a njihovo zdravstveno stanje stalno je pod kontrolom. Ovih dana imamo kontrole na salmonelu, inspektori rade svoj posao i vrši se uzorkovanje hrane. Shodno tome, naš kvalitet i ispravnost proizvoda su zagarantovani", zaključuje Turbić.

Inače, povećanje cijena pilećeg mesa, samo će biti jedno u nizu koje će u narednom periodu, prema najavama poljoprivrednika, pogoditi građane Bosne i Hercegovine. Tu su još i mogući skuplji pekarski proizvodi, ali i mlijeko, o čemu smo ranije pisali.

Izvor: Klix.ba

Stižu najave o novom poskupljenju mlijeka u našoj zemlji. Ipak, mljekari su već dugo nezadovoljni jer povećanje cijena na tržištu ne prati povećanje cijena otkupa mlijeka po litru. Kada se tome dodaju i niski poticaji te svakodnevna poskupljena repromaterijala, mljekare stavlja u dilemu da li se uopšte isplati baviti ovom proizvodnjom.

Na sastanku mljekara iz Srednjobosanskog kantona vidna zabrinutost: šta i kako dalje. Već sada proizvodnja mlijeka manja za oko 30 posto. Traže povećanje poticaja na kantonalnom nivou, jer im je to, kako kažu, trenutno jedina zarada u lancu proizvodnje. Ističu da za proizvodnju litra mlijeka potroše sad trenutno isto ili više nego što dobiju od otkupljivača, piše BHRT.

"Moja cijena je među jačim u kantonu, mene litar mlijeka sa svim sad trenutnim, priprema hrane koja košta, silaže koncentrata koji koristim sve ovo izađe oko 81 fening", kaže Amir Bulut, predsjednik Udruženja proizvođača mlijeka i mesa SBK.

"Ukoliko naši predstavnici u izvršnoj i zakonodavnim organima insititucija ove zemlje ne misle na BBK, da svi moraju pomoći ovom kantonu. Ukoliko ne bude posticaja pomoći poljoprivrednim proizvođačima sa SBK, nema ni poljoprivrede, a motorna snaga je proizvodnja", smatra Hamid Suljuić, mljekar iz Travnika.

Stižu najave o novom poskupljenju mlijeka u našoj zemlji. Ipak, mljekari su već dugo nezadovoljni jer povećanje cijena na tržištu ne prati povećanje cijena otkupa mlijeka po litru. Kada se tome dodaju i niski poticaji te svakodnevna poskupljena repromaterijala, mljekare stavlja u dilemu da li se uopšte isplati baviti ovom proizvodnjom.

Na sastanku mljekara iz Srednjobosanskog kantona vidna zabrinutost: šta i kako dalje. Već sada proizvodnja mlijeka manja za oko 30 posto. Traže povećanje poticaja na kantonalnom nivou, jer im je to, kako kažu, trenutno jedina zarada u lancu proizvodnje. Ističu da za proizvodnju litra mlijeka potroše sad trenutno isto ili više nego što dobiju od otkupljivača, piše BHRT.

"Moja cijena je među jačim u kantonu, mene litar mlijeka sa svim sad trenutnim, priprema hrane koja košta, silaže koncentrata koji koristim sve ovo izađe oko 81 fening", kaže Amir Bulut, predsjednik Udruženja proizvođača mlijeka i mesa SBK.

"Ukoliko naši predstavnici u izvršnoj i zakonodavnim organima insititucija ove zemlje ne misle na BBK, da svi moraju pomoći ovom kantonu. Ukoliko ne bude posticaja pomoći poljoprivrednim proizvođačima sa SBK, nema ni poljoprivrede, a motorna snaga je proizvodnja", smatra Hamid Suljuić, mljekar iz Travnika.

Dok mljekari prijete zatvaranjem gazdinstava, cijene litre mlijeka na policama u marketima evidentno rastu. Sve ovo djeluje zbunjujuće na percepciju građana, ističu iz udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju.

"Svima treba da bude jasno, u vrijednosnom lancu proizvodnje nešto ne štima. Oni koji stvaraju novu vrijednost i koji su najodgovorniji za to najmanju korist imaju od toga, a imaju i najveće troškove.

Ako imamo da je dva do tri puta povećana cijena inputa, onda i do dva do tri puta moraju biti veći budžeti za podršku poljoprivedi i potrošačima", rekao je Suad Selimović, iz Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju pri Gospodarskoj komori TK.

A kako uspjeti ostvariti kakvu-takvu dobit u mljekarstvu pitaju se poljoprivrednici u Posavini. I ovdje slična situacija - poticaji nedostatni, a trenutni porast cijena litra mlijeka na tržištu, ne prati i rast cijena otkupa kao što je prije bio slučaj.

"Kad je bila cijena 50 feninga, u marketima je bilo cijena mlijeka 90 feninga. Nama je sad 80-85 feninga otkupna, a 2,70 KM je u marketima mlijeko. Oni bi da mi proizvodimo, a onda da ne dobijemo ništa", ističe Petar Dragojević, mljekar iz Bijeljine.

Nadležni će morati snažnije podržati proizvodnju koja hrani stanovništvo. To je jedna od poruka sa sastanka mljekara Srednjobosanskog kantona. Kažu da je samo 30 feninga poticaja po litru premalo, jer su nerijetko cijele porodice i domaćinstva uključeni u proizvodnju. Pokušali su slično pitati i resornog minstra ovog kantona, ali on cjelokupnu situaciju nije htio komentarisati.

Izvor: Radio Sarajevo

Najveća domaća poslovna grupacija Bingo Group danas je u Sarajevu održala konferenciju za medije.

Ova grupacija, sa skoro 9.000 zaposlenih, najveći je investitor i poslodavac u Bosni i Hercegovini, a danas je najavila isplatu finansijske podrške svojim zaposlenim. Posljednjih skoro 30 godina Bingo Group je na domaćem tržištu investirao preko 850 miliona KM, što ovu grupaciju čini najvećim domaćim investitorom. Ove investicije podrazumijevaju investicije u proizvodnju, akvizicije, rast i razvoj, tehnologiju i ljude.

Ljudi su u fokusu našeg djelovanja. S njima smo izgradili najjaču domaću poslovnu grupaciju, koja je u isto vrijeme i najveći domaći investitor u državi. U budućnost idemo sa jasnom vizijom, čiji su neizostavan dio naši uposleni. Sutra će na račune naših uposlenika, koji su sa nama duže od šest mjeseci i nastavljaju graditi kompaniju, njih skoro 9.000 biti uplaćeno po 1.080 KM finansijske podrške.

To znači da će Bingo kao grupacija uplatiti skoro 10 miliona KM na nivou cijele države.“ – izjavila je Ljiljana Kunosić, direktorica Bingo Group, naglasivši da ovaj iznos uključuje i dio pripadajućih poreza na iznose koji će se isplatiti radnicima grupacije u Republici Srpskoj i Distriktu Brčko.

Maloprodaja je oblast u kojoj se Bingo Group izdvaja kao najveći, sa više od 220 prodajnih objekata, pedesetak ugostiteljskih objekata, kao i šest tržnih centara u cijeloj BiH. Pored maloprodaje u okviru Bingo Group nalazi se i 13 proizvodnih jedinica, koje djeluju u okviru Binga, ali i kao samostalne proizvodne fabrike.

„Naša vizija je jasna, a to je vizija razvoja domaće privrede i otvaranje novih radnih mjesta, što kroz razvoj Binga, kao najvećeg lanca trgovina u BiH, što kroz akviziciju, spašavanje i revitalizaciju domaćih firmi kojima je prijetio stečaj, poput Dite, Semberke i Majevice. Kompanije spašene od stečaja koje danas uspješno izvoze svoje proizvode na strana tržišta..

U okviru grupe djeluju i druge proizvodne kompanije, poput Pivare Tuzla, Duke, Ingrama i Kaleteksa, “ – istakla je gospođa Kunosić.

Da je neupitan ekonomski doprinos grupacije sveukupnoj ekonomiji BiH pokazuje podatak da godišnje Bingo Group uplati preko 51 milion KM poreza i doprinosa direktno vezanih za platu, od kojih je 25 miliona KM doprinosa za penziono i invalidsko osiguranje, a skoro 18 miliona KM doprinosa za zdravstveno osiguranje. O stalnom unapređenju uslova rada u Bingo trgovinama govorio je Edin Ibrahimović, izvršni direktor za biznis operacije Bingo.

„Ponosni smo na činjenicu da naši uposlenici imaju najviša prosječna primanja u oblasti tradicionalne trgovine u BiH, koja u prosjeku iznose oko 1.049 KM neto, te 1.429,42 KM bruto. Ove godine smo uposlenicima isplatili 350 KM regresa, koji sa ovih 1.080 KM predstavljaju 1.430 KM dodatnih primanja, što je praktično i više od 13-te plate za naše radnike.“ – istakao je on.

Predstavnici Bingo Group istakli su da jednokratna podrška nije dovoljna te da je krajnje vrijeme da država omogući rasterećenje privrednika u korist radnika. „Mi kao najveći poslodavac javno se obavezujemo da ćemo svako rasterećenje poreza i doprinosa direktno preusmjeriti u korist radnika. Svako smanjenje ovih nameta, rezultirat će direktnim povećanjem plata naših radnika.

Biti najveći poslodavac, predstavlja veliku obavezu prema skoro 9.000 zaposlenih i oko 30.000 članova njihovih porodica. Naše pojedinačne akcije nisu rješenje, reakcija države je potrebna bez odlaganja.“ – izjavila je gospođa Kunosić.

Andrijana Bukvarević, direktorica ljudskih resursa najavila je pokretanje Fonda „Srce zajednice“, na inicijativu vlasnika grupacije Senada Džambića, koji podrazumijeva pružanje finansijske podrške oboljelim zaposlenicima, ali i članovima njihovih porodica.

Godišnji budžet Fonda će biti 1.000.000 KM. „Fond je sistematičan način da nastavimo pomagati onima kojima je pomoć najpotrebnija. Ovo je dodatni doprinos Bingo grupacije da radno okruženje kreira kao mjesto gdje se zaposlenici osjećaju poštovano, cijenjeno i zaštićeno.“ – izjavila je Bukvarević.

Fond „Srce zajednice“ će postati operativan naredne godine.

Izvor: Tuzlanski.ba