U vrijeme kućne izolacije veliki broj kupaca u Bosni i Hercegovini okrenuo se prednostima online kupovine, što ne spriječava pojedince da pokušaju zloupotrijebiti ovaj vid trgovine. Kako saznajemo, i centralna kupoprodajna internet platforma u BiH, OLX.ba, zaprimila je prijave o pokušajima prevara.
Postavlja se pitanje šta će biti sa policijskim satom, koji je već skoro mjesec na snazi od 20 sati do 5 ujutro
Ocjenjujući da je trenutna epidemiološka situacija u Republici Srpskoj stabilna, Glavni koordinacioni tim razmatrao je mogućnost ukidanja pojedinih mjera ograničenja i zabrane, nakon 27. aprila.
Evropski povjerenik za politiku susjedstva i proširenje Oliver Varhelyi najavio je paket makro-finansijske pomoći koji će pomoći zemljama partnerima da pokriju svoje neposredne, hitne finansijske potrebe.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine danas je elektronskim putem održao redovnu, 106. sjednicu Velikog vijeća.
Danas je Ustavni sud zaključio da je osporenim naredbama Federalnog štaba civilne kojim je naređena zabrana kretanja osobama mlađim od 18 godina i starijim od 65 godina na području Federacije Bosne i Hercegovine prekršeno pravo na slobodu kretanja, prenosi Avaz.
Ustavni sud zaključuje da je prekršeno pravo apelanata na slobodu kretanja iz člana II/3.m) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 2. Protokola broj 4 uz Evropsku konvenciju, zato što ne postoji proporcionalnost, odnosno pravična ravnoteža između mjera naloženih osporenom Naredbom i javnog interesa zaštite javnog zdravlja, budući da prethodno nije razmotrena i obrazložena nemogućnost nalaganja blažih mjera, da nametnute mjere nisu striktno vremenski ograničene, niti je utvrđena obaveza Federalnog štaba da te mjere redovno preispituje i produži samo ako je to "neophodno u demokratskom društvu".
Ustavni sud BiH naložio je Vladi Federacije BiH i Federalnom štabu civilne zaštite da, u roku od pet dana od dana prijema ove odluke, usklade Naredbu Federalnog štaba civilne zaštite od 27. marta 2020. godine sa standardima iz člana II/3.m) Ustava BiH kao i člana 2. Protokola broj 4 uz Evropsku konvenciju.
Dalje je naloženo Vladi FBiH i Federalnom štabu civilne zaštite da u narednom roku od tri dana obavijeste Ustavni sud o provođenju naloga iz ove odluke.
Apelacije su odbijene u dijelu zahtjeva da se ukine Naredba Federalnog štaba civilne zaštite od 27. marta 2020. godine.
Prema mišljenju Ustavnog suda, osporene mjere ne ispunjavaju zahtjev „proporcionalnosti“ iz člana 2. Protokola broj 4 uz Evropsku konvenciju, zato što se iz osporenih naredbi ne vidi na čemu su zasnovane procjene Federalnog štaba civilne zaštite da sporne grupe na koje se mjere odnose nose veći rizik da će se zaraziti ili prenijeti zarazu Covidom-19.
Dalje, nisu razmatrane mogućnosti uvođenja blažih mjera ako takav rizik opravdano postoji, nisu striktno vremenski ograničene, niti je utvrđena obaveza njihovog redovnog preispitivanja kako bi se osiguralo da traju samo onoliko koliko je to „neophodno“ u smislu člana 2. Protokola broj 4 uz Evropsku konvenciju, odnosno da se ublaže ili ukinu čim situacija to dozvoli.
Zaposlenici Srednje poljoprivredne škole „Sanus futurum“ zasijali su oko 30 hektara zemljišta, koje je u njihovom vlasništvu, s različitim poljoprivrednim kulturama. Direktor Senad Tičević kaže kako je ovo njihov odgovor na aktuelnu situaciju uzrokovanu pandemijom koronavirusa, piše Avaz.
- Odlučili smo cjelokupno poljoprivredno zemljište koje se nalazi u krugu našeg ekonomskog dobra staviti u funkciju poljoprivredne proizvodnje i zasijati različitim kulturama. Organizirali smo sve naše uposlenike i dali se na posao - kazao je Tičević.
Ističe kako su već obavili sjetvu nekoliko različitih povrtlarskih kultura, a okončali su i sjetvu krompira kao nadominantnije kulture na površini od dvadeset hektara, a planiraju posijati i kukuruz. Od Općine su za sjetvu dobili 10.000 maraka.
- U trenutnim vanrednim okolnostima poljoprivredna proizvodnja ima važnu ulogu, i trebala bi biti okosnica razvoja i oporavka naše ekonomije. Zbog toga je bitno iskoristiti sve obradive površine, i u što većem obimu obaviti proljetnu sjetvu - naglašava Tičević.
Evropski komesar za proširenje Oliver Varheli (Varhelyi) najavio je danas na svom Twitter profilu paket makrofinansijske pomoći kao podršku za ukupno deset zemalja, među kojima je i Bosna i Hercegovina, prenosi Avaz.
- Ovaj paket pomoći poslužit će našim partnerima da pokriju svoje trenutne i hitne potrebe za finansiranjem. Unaprijedit će napore radi zaštite ljudi i ublažiti negativne socioekonomske posljedice - naveo je Varheli.
Za Bosnu i Hercegovinu izdvojen je najveći iznos sredstava od svih zemalja iz regiona, a za borbu protiv pandemije koronavirusa namijenjeno nam je 250 miliona eura.
Albanija će dobiti 180 miliona, Sjeverna Makedonija 160, Kosovo 100 i Crna Gora 60 miliona eura. Među zemljama koje će, također, dobiti pomoć su i Ukrajina 1,2 milijarde, Moldavija 100, Gruzija 150, Jordan 200 i Tunis 600 miliona eura.
Od zemalja iz regiona koje nisu članice EU, jedino u ovom paketu Srbija neće dobiti pomoć EU, što se moglo naslutiti i prije nekoliko dana.
Nisu jednom epidemije pogađale svijet, pa samim tim i našu zemlju i naše krajeve. Ne računajući veliki kašalj, ospice, krzamak i slično, najstrašnije su bile epidemije kuge i kolere, priča u razgovoru za Fenu arheolog i v.d. direktora Muzeja Sarajeva Adnan Muftarević.
On navodi, na primjer, kako je 1762/1763. godine umrlo 15.000 Sarajlija od kuge. A 1781. još 8.000 ljudi. Ovo je precizno opisao Mula Mustafa Bašeskija.
Kuga je nastavila harati i 1783. godine, pa franjevački ljetopisci fra Bono Benić i fra Jako Baltić kažu da se kuga proširila i na Visoko, Fojnicu, Travnik, Kreševo i dalje. Zabilježili su i da je na cijelom bosanskom teritoriju te godine umrlo čak 120.000 stanovnika.
Muftarević dalje kako da je iste godine puno stradala i Dalmacija, osobito Split.
Zabilježene su i epidemije kuge i ranije i to od 1729. pa sve do 1739. godine, a 1731/32. godine u Banjoj Luci je umrlo nekoliko hiljada ljudi. Brojne žrtve su u Pljevljima, Novom Pazaru i Čajniču. U Mostaru je preminulo 1.000 ljudi, a u Stocu 300.
I još ranije, 1690. godine je zabilježena strašna kuga.
- Puno je ljudi umrlo, čak se i spominje da nema ko da ih sahranjuje. I konačno, najstrašnija ikad kuga je iz 1814. godine. Postoji podatak da je u Mostaru, u samo tri dana, umrlo 3.000 osoba. Ovu kugu je pratila još jedna pošast – glad. Naime, stanovništvo je u strahu i panici bježalo na planine i u šumu. Zbog toga je ostalo puno neobrađenog zemljišta. Onda bi se ti isti vraćali u gradove zbog gladi gdje bi ih dočekala kuga - kazao je Muftarević.
Dalje navodi kako su osmanske vlasti preduzimale razne mjere prilikom tih epidemija.
- Nekada bi bili više, a nekada manje uspješni. Otvarali su se karantini za putnike i zatvarala su se naselja. Janjičari bi sjedili na ulazu u grad i sprječavali bilo kakve ulaske i izlaske iz njega. Tako je bilo i sa Sarajevom. Ako bi glasnik donio kakav ferman, dopis ili slično, oni bi ga preuzeli dugim mašicama i dobro bi ga nakadili na dimu prije nego bi ga proslijedili dalje. Bijeli luk se koristio nemilice. Kazne su bile drakonske za one koji bi se htjeli okoristiti krizom. Pogotovo za one koji bi dizali cijene hrane, sapuna i opreme za preminule (ćefini, tabuti i slično). Puno je ljudi umiralo, pa su se u pojedinim mjestima i mahalama, čak i mali vrtovi, pretvarali u mezarja i groblja - rekao je Muftarević.
Na kraju je naveo zanimljiv primjer da je još 1465. godine Sabundžuoglu Šerefeddin, učenjak iz grada Amasye dao uputstvo kako se zaštitititi od zaraznih bolesti: "Ruke dobro operi, među svijet ne idi, iz daleka selami. Dobro jedi, dobro pij, ako si hasta lezi, napolje ne izlazi. Trebaš lice prekriti pa uz Allaha ti ovo nesne ništa neće moći“. Riječ „nesne“ na turskom znači objekat, mala stvar, u ovom slučaju malo biće koje prenosi bolest.
Humanitarne aktivnosti Udruženja Pomozi.ba tokom pandemije koronavirusa podržali su i uposlenici kompanije BH Telecom, pokazavši još jednom društvenu odgovornost onda kada je najpotrebnije.
Iz ove kompanije do sada su organizaciji Pomozi.ba donirali 11.896,44 KM, a sa novčanom podrškom će, kako su obećali, nastaviti i u narednom periodu.
Pored činjenice da je kompanija BH Telecom među prvima donirala milion KM medicinskim ustanovama za nabavku potrebne medicinske opreme, mnogobrojni uposlenici BH Telecoma odlučili su lično donirati novac za humanitarne akcije finansiranja obroka, prehrambenih paketa i lijekova kako bi pomogli najugroženijim ljudima širom Bosne i Hercegovine za vrijeme pandemije virusa COVID-19.
Donacije i pomoć uposlenika BH Telecoma u teškim trenucima su od velikog značaja za Udruženje, a posebno za socijalno ugrožene stanovnike kojima je pandemija prouzrokovala još veće životne probleme.
- Ekipe Pomozi.ba svakodnevno obilaze na hiljade starih, iznemoglih, oboljelih, te osoba sa minimalnim ili nikakvim primanjima, koje ne mogu izlaziti iz svojih domova i donose im gotove obroke i druge prehrambene i higijenske proizvode na vrata.
Uslijed pandemije koronavirusa svakog dana povećavamo broj korisnika, a pored toga u skladu sa mogućnostima pomažu i zdravstvenim institucijama i njihovom osoblju donacijama zaštitnih maski, vizira i druge neophodne opreme.
Najavljuju i pružanje podrške i najugroženijim porodicama čiji su članovi zbog trenutne situacije ostali bez posla i primanja
- Nadamo se da će i druge društveno odgovorne kompanije slijediti primjer uposlenika BH Telecoma i pokazati solidarnost u trenucima kada nam je najpotrebnija - saopćeno je iz Udruženja Pomozi.ba.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine danas odlučuje o tome da li se zabranama kretanja osobama mlađim od 18 i starijima od 65 godina usljed epidemije koronavirusa krše prava građana.
Kako je ranije rekao predsjednik ovog suda Zlatko M. Knežević imali su „nekoliko apelacija građana“, koji zahtijevaju odluku o mjerama ograničenja kretanja za osobe mlađe od 18 i starije od 65 godina, koje su podnesene protiv odluka Federalnog štaba civilne zaštite.
- Mi redovno pratimo situaciju, u toku smo svih naredbi, odluka, ukaza i, srećom, neke – koje su katastrofalne za ustavni poredak – donesu se pa se povuku vrlo brzo, poput zabrane međusobnih kontakata između općina i lokalnih zajednica. Ljudi su, na svu sreću, shvatili da to nema veze sa pameću - kazao je Knežević.
Vlasti u BiH, prema ocjeni Kneževića, za sada postupaju “dosta odgovorno”, a uvedene mjere donesene su na zakonit način.
- Malo me brine što postoje dijelovi u BiH gdje parlamenti nisu direktno bili uključeni u to i smatram da je to problem, ali samim po sebi ne smatram to nezakonitim, već smatram to nepotrebnim propuštanjem da parlamenti o tome odluče. Republika Srpska je u parlamentu donijela zakon, o kvalitetu i posljedicama će se raspravljati poslije - kazao je Knežević.
Copyright (c) 2006-2020 portal InfoBrcko.com Sva prava zadržana. Sadržaji objavljeni na portalu InfoBrcko.com se mogu prenositi uz obavezno navođenje izvora i linka na orginalni tekst. info@infobrcko.com
