Menu

Gljive u BiH skuplje za 10%, izvoz dominira nad uvozom

 

Više cijene repromaterijala i goriva u BiH nisu poštedjele ni uzgoj šumske kraljice, te su zbog toga cijene uzgojenih gljiva, kao što su šampinjoni, bukovače i šitaki, veće za oko 10 odsto.

 

Potvrdili su ovo za "Nezavisne novine" uzgajivači gljiva u BiH, koji navode da ni njih nije zaobišla ekonomska kriza, zbog čega su bili prinuđeni da minimalno dignu cijene. Kako su istakli, cijenu ne smiju mnogo dizati, jer bi onda gljive iz uvoza zavladale domaćim tržištem, te su se našli u nezgodnoj situaciji.

 

Najveća proizvodnja gljiva u BiH dešava se na području Tuzlanskog kantona, gdje se godišnje proizvede oko 600 tona. Kada je riječ o izvozu gljiva iz BiH, tu ipak dominiraju šumske gljive, koje se izvoze u zemlje regiona, ali i EU.

 

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, 2020. godine je u BiH uvezeno 14.407 kilograma gljiva, u iznosu od 156.527 KM, dok je prošle godine taj iznos bio daleko veći jer je uvezeno 90.125 kilograma, za šta je izdvojeno 259.977 KM.

 

"Tokom 2020. godine iz BiH je izvezen 382.991 kilogram gljiva po cijeni od 7.278.561 KM, dok je 2021. godine izvezeno nešto manje gljiva, 130.164 kilograma, u iznosu od 6.995.145 KM", navodi se u podacima UIO BiH.

 

Najviše gljiva se u BiH uvozi iz Mađarske, Srbije i Hrvatske, dok se najviše izvozi u Sloveniju, Hrvatsku, Italiju, Francusku i Austriju. Kako su za "Nezavisne novine" kazali u kompaniji "Pečurka" iz Doboja, samo za godinu dana repromaterijal je poskupio čak četiri puta.

 

"Dizali su nam cijene četiri puta za godinu dana, zbog čega smo podigli cijenu svog proizvoda za manje od 10 odsto. Ne smijemo više dizati cijene jer onda to niko neće kupovati", naveli su u ovoj kompaniji, dodajući da tako jedan kilogram gljiva košta pet KM plus PDV.

 

Istakli su da, iako ne izvoze svoje proizvode van zemlje, dostavu vrše u cijeloj regiji, zbog čega im i rast cijena goriva predstavlja veliki problem.

 

Da veća cijena goriva predstavlja veliki problem za uzgoj šumske kraljice, za "Nezavisne novine" potvrdio je i Mujdin Tokić, predsjednik Grupacije proizvođača micelija, komposta i uzgoja gljiva Tuzlanskog kantona.

 

"Mi razvozimo svoju robu svim marketima i kupcima, zbog čega svako jutro moramo usuti dosta goriva u kombi i razvesti robu. Utrošak goriva je zaista velik", rekao je Tokić.

Dodao je da se u procesu proizvodnje gljiva koristi dosta električne energije.

 

"Prostor se treba ili zagrijati ili rashladiti u zavisnosti od vanjske temperature, tako da nas to pogađa slično kao i druge poljoprivredne proizvođače", kazao je Tokić.

 

Kako je naveo, bez obzira na ove otežavajuće okolnosti, oni i dalje održavaju proizvodnju koju su imali i 2019. godine.

 

"Što znači da Tuzlanski kanton proizvodi oko 500-600 tona gljiva godišnje", rekao je Tokić, dodajući da proizvode šampinjone, bukovaču i šitaki.

 

"Cijene se povećaju oko 10 odsto, ali ne smijemo više bez obzira na to što su ovi uvozni troškovi veći, jer bi došlo do uvoza gljive, pa bismo onda izgubili tržište", kazao je Tokić.

 

Naveo je da se s tržišta BiH gljive najviše izvoze u zemlje regiona, Srbiju, Sjevernu Makedoniju i manje količine u Hrvatsku.

 

"Neke količine, najčešće šitaki gljiva, izvoze se u zemlje EU", rekao je Tokić, ističući da veliki izvoz gljiva iz BiH predstavljaju šumske gljive.

 

"Mi uglavnom proizvodimo za domaće tržište i uspijevamo zadovoljiti domaće tržište. U našim trgovinama se uglavnom nalaze uvezene, prerađene gljive. Trebalo bi da povećamo proizvodnju, smanjimo troškove proizvodnje, da bismo postali konkurentniji, te da bismo mogli i prerađivati gljive", zaključio je Tokić.

 

 

Izvor: Nezavisne

Više...

Narodna kuhinja Stari Grad: Tetka Zilha iza sebe ostavila dobar tim, nastavili smo tamo gdje je stala

 

Više od pola godina nakon smrti Zilhe Šete, svima poznatije kao tetke Zilhe, humanitarke koja je decenijama radom u Narodnoj kuhinji Stari Grad pomagala ugroženim sugrađanima, njeni dugogodišnji saradnici uspijevaju pratiti put koji je zacrtala prije 30 godina.

 

Pet radnika, koji su godinama radili s tetka Zilhom, nastavili su jednakim intenzitetom svoju misiju "da niko ne ostane gladan".

 

- Tetka Zilha je ostavila iza sebe dobar tim ljudi koji su bili dugogodišnji saradnici. Nastavili smo tamo gdje je tetka stala - rekao je Amir Radeljaš, upravnik Narodne kuhinje Stari Grad.

Kako je kazao, kuhinja je nastavila raditi dobro, a u mjesecu ramazanu je pojačala obroke, zahvaljujući donatorima, prije svega građanima Kantona Sarajeva i drugih mjesta.

 

Radeljaš je rekao da su za vrijeme ramazana, mjeseca posta, kao i za predstojeći Bajram korisnicima kupili osnovne životne namirnice poput ulja, brašna, šećera i slatkiša.

 

- Nastojimo da korisnicima pojačamo tople obroke koje su osigurali kantonalno ministarstvo i Općina Stari Grad. Donatorima bih se zahvalio. Nisu nas zaboravili otkako je rahmetli tetka preselila. Ostali su svi donatori koji su i prije bili. To je najvažnije. Nisu zaboravili naša vrata, ljude ovdje, i one u Tarčinu - poručio je Radeljaš.

 

U Narodnoj kuhinji svakodnevno 602 korisnika preuzimaju svoje obroke, a još 144 obroka nose se na njihov punkt u Tarčinu.

 

Zilha Šeta preminula je 1. oktobra 2021. godine u Sarajevu u 69. godini. Bila je dobitnica Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva 2011. godine, kao i međunarodne nagrade za dobročinstvo u organizaciji Turske Fondacije "Diyanet", koja joj je uručena 2019. u Ankari.

 

U Narodnoj kuhinji Stari Grad u Sarajevu angažovana je bila od marta 1992. godine. Humanitarnim radom Šeta je pomogla brojnim socijalno ugroženim građanima Bosne i Hercegovine.

 

Izvor: Anadolija

Više...

Elektroprivreda BiH u Tuzli osniva novu kompaniju, zapošljavat će 330 radnika

 

Elektroprivreda Bosne i Hercegovine uskoro će u Tuzli osnovati novu kompaniju, koja će zapošljavati 330 radnika. Kako je potvrđeno za Klix.ba, početni kapital iznosi 20 miliona KM, a projekcije godišnje dobiti su okvirno 30 miliona maraka.

 

Elektroprivreda BiH u aprilu 2020. godine usvojila je program restruktuiranja rudnika koji se nalaze u sastavu koncerna, a to, između ostalog, podrazumijeva i otvaranje novih kompanija pod grupacijom državnog javnog preduzeća. U ovim kompanijama, plan je da se zbrine višak radnika koji su evidentirani u programu restruktuiranja, a riječ je o njih skoro hiljadu.

 

Direktor Elektroprivrede BiH Admir Andelija u razgovoru za Klix.ba kaže da je planom, između ostalog, predviđeno da novoosnovane kompanije u svom fokusu djelovanja imaju sve one pomoćne djelatnosti koje su danas prilično neefikasno organizovane u rudnicima usljed nedostatka finansijskog i kadrovskog kapaciteta. Na ovakav način stvorit će se zdravi dio Elektroprivrede BiH, omogućavajući jednostavnije obavljanje usluga unutar tog javnog preduzeća.

 

"Dakle, u okviru jednog zavisnog društva želimo osnovati kompaniju koja će biti popunjena uposlenicima rudnika, čineći respektabilan tim ljudi koji će se moći uhvatiti ukoštac sa svim problemima kada je u pitanju održavanje glavne i pomoćne opreme i mehanizacije u rudnicima. Pomoćne djelatnosti se odnose na strateška održavanja glavne i pomoćne rudarske opreme, odnosno revitalizacije, rekonstrukcije i sanacije pojedinih dijelova opreme", pojašnjava nam Andelija.

 

S ciljem servisa i pružanja usluga za potrebe sedam rudnika, 26. aprila ove godine na sjednici Skupštine Elektroprivrede BiH trebala bi biti osnovana kompanija MiOD d. o. o. Tuzla. Puni naziv kompanije je Mehanizacija i održavanje, što će biti i njena osnovna djelatnost. Imat će tri pogona, odnosno pogon održavanja Tuzla, pogon održavanja Kakanj i pogon mehanizacije.

 

"Ta kompanija će biti sektorski ugovorni organ, a rudnici će od nje moći direktno nabavljati usluge, radove i robe, što je propisano Zakonom o javnim nabavkama. Rizik te kompanije eventualno mogu biti još uvijek nezdravi rudnici te plaćanje obaveza koje će oni imati, ali to ćemo kroz vrijeme uređivati", ističe Andelija za Klix.ba.

 

Osnivanje MiOD-a vrši se sa početnim kapitalom od 20 miliona KM te dijelom opreme koja se već nalazi u Elektroprivredi BiH, odnosno dvije termoelektrane i pet distrubutivnih podružnica. Andelija nam kaže da će sjedište firme biti u direkciji Rudnika uglja Kreka u Tuzli na način zakupa slobodnih prostorija, a početak rada uvjetuje i ishodovanje određenog broja licenci.

 

"Na osnovu početnog osnivačkog kapitala će također biti nabavljena određena nedostajuća oprema. S druge strane, predviđeni godišnji priod je okvirno 30 miliona maraka, s tendencijom da on raste do 50 miliona KM u narednim godinama", dodaje direktor Elektroprivrede BiH.

 

Popunjavanje radnih mjesta vršit će se u skladu s internim aktima, a konkursi će biti upućivani prema svim zavisnim društvima koji djeluju u sastavu Elektroprivrede BiH.

 

"Prema elaboratu koji smo uradili, broj uposlenih je okvirno 330 osoba, a radna mjesta će se popuniti isključivo zaposlenicima iz postojećih sedam rudnika. Svima koji su zainteresirani ćemo ponuditi da pređu u to zavisno društvo. Međutim, nažalost imamo priličan otpor kod sindikata da se nova zavisna društva osnivaju. Ali, smatramo da je to jedini spas za rudnike jer oni moraju sići na broj uposlenih koji je ekonomsko-finansijski održiv i sposoban za dalje razvijanje", kaže Andelija, istaknuvši da je u svih sedam rudnika u sastavu koncerna trenutno zaposleno 6.700 radnika.

 

MiOD d. o. o. Tuzla shodno prirodi poslova koje će obavljati ne predstavlja konkurenciju kompaniji TTU Energetik koja je osnovana 2017. godine, nakon što su Elektroprivreda BiH i RMU Banovići kupili imovinu nekadašnje Tvornice transportnih uređaja u stečaju. Većinski vlasnik firme koja je nastala na temeljima TTU-a je Elektroprivreda BiH u iznosu od 80 posto, dok je preostalih 20 posto pripalo RMU Banovići.

 

"TTU Energetik je zadužen za transportne sisteme, odnosno njihovu izgradnju, zatim izradu i remont reduktora, trakastih sistema, drobilica i slično. Mi smo mislili TTU Energetik proširiti i povećati broj zaposlenih na 500, kako ne bismo osnivali novu kompaniju, međutim, on je u posljednje tri ili četiri godine gro svojih prihoda ostvarivao izvan koncerna na tržištu, a to u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama znači da više nije sektorski ugovorni organ već se mora javljati na tendere Elektrorpivrede BiH, što je prilično težak posao", pojašnjava Andelija.

 

 

 

Elektroprivredina kompanija u Kaknju još nije počela s radom.

 

Inače, MiOD je druga kompanija koju Elektroprivreda BiH osniva kao društvo u njihovom 100-postotnom vlasništvu. Kao što je poznato, prije pola godine formirana je kompanija GEOLP u Kaknju za geoistraživanja, ispitivanje kvalitete uglja, zaštitu u rudnicima i druge poslove. Međutim, firma još nije počela s radom zbog nedostatka zaposlenih. Od planiranih 150 radnih mjesta dosad je popunjeno njih svega sedam uz direktora.

 

"Ovdje imamo opet protivljenje sindikata i stalno lobiranje među uposlenima da ne prelaze u tu kompaniju. Oni se protive svakoj vrsti reorganizacije pa evo i ovoj koja je pozitivna i dobra priča. Mi smo donijeli izmijenjene akte GEOLP-a, već su raspisani interni konkursi u svih sedam rudnika i tražimo da se uposlenici dobrovoljno prijave. Vjerujemo da će ova kompanija imati veće i zagarantovane plate nego što su u rudnicima", naglasio je Andelija, istaknuvši da je budućnost ove kompanije upravo u geoistražnim radovima sa kojima se do danas u BiH nije bavila nijedna registrovana firma.

 

Restruktuiranje nema alternativu zbog čega Andelija na kraju kaže da se mora biti odvažan i hrabar, uz povjerenje sa svih strana jer samo se na takav način može osigurati perspektivnost rudnika koji su trenutno u lošoj poziciji.

 

 

 

 

 

Izvor: Klix.ba

Više...

U FBiH neradni i 2. i 3. maj

 

S obzirom da Prvi maj ove godine pada u nedjelju, neradni dani u Federaciji BiH biće ta nedjelja, ali i ponedjeljak 2. maja i utorak 3. maja, saopštilo je Federalno ministarstvo rada i socijalne politike.

 

"Na dane praznika poslodavci, ustanove, organi uprave i druge pravne osobe ne rade", dodaje se u saopštenju.

 

Federalno ministarstvo rada i socijalne politike pojašnjava da je zakonom određeno da je Prvi maj međunarodni praznik rada i da se obilježava dva dana (1. i 2. maja).

 

"Zakonom je propisano da ukoliko jedan od dana u koje se slavi Prvi maj padaju u nedjelju, praznikom se smatra prvi naredni dan poslije ta dva dana", navodi se u saopštenju.

 

Izvor: Nezavisne

Više...

Nastavljena tradicija: Omladinski iftar ispod Starog mosta najposjećeniji dosad

 

U sklopu manifestacije "Ramazan u Mostaru" na platou ispod Starog mosta u utorak je održan tradicionalni Omladinski iftar.

- Ovo je osmi tradicionalni Omladinski iftar ispod Starog mosta. Ovogodišnji iftar je rekordan jer imamo preko 1.000 iftara, odnosno 1.100 pripremljenih i prijavljenih iftara – rekao je koordinator Info servisa za mlade pri Medžlisu Islamske zajednice Mostar Nedim Hondo.

 

Na Omladinski iftar, koji je održan u posebnom ambijentu na platou ispod Starog mosta, pristigli su mladi iz Mostara, Stoca, Jablanice i Konjica.

 

Organizatori su podsjetili da je ovo prvi Omladinski iftar koji se održava nakon pandemije koronavirusa.

 

Koordinator Mreže mladih Muftijstva mostarskog Anel Dokara također je iskazao zadovoljstvo što su mladi ponovo, nakon dvije godine pauze, dobili priliku okupiti se u ovolikom broju.

 

- Do sada smo na razini muftijstva imali iftare u Konjicu i Jablanici, a ovo je do sada najposjećeniji. Planiran je također zajednički iftar u Stocu – rekao je Dokara.

 

Program manifestacije "Ramazan u Mostaru" nastavlja se u subotu, 23. aprila, solističkim koncertom Armina Muzaferije na trgu Musala.

 

Izvor: Faktor

Više...

Cijene goriva u FBiH padaju, za sedam dana 496 obavještenja za pojeftinjenje

 

Federalno ministarstvo trgovine zaprimilo je u posljednjih sedam dana, odnosno od 12. do 18. aprila, 496 obavještenja za smanjenje cijene benzina i dizela.

 

Kako su naveli, raspon maloprodajnih cijena naftnih derivata na dan 19. aprila ove godine u Federaciji BiH za premium bezolovni benzin 95, BAS EN 228 –BMB 95 iznosi od 2,46 do 3,11 KM po litru, a za dizel BAS EN 590 (10 ppm) od 3,01 do 3,31 KM po litru.

Inače, prosječna maloprodajna cijena naftnih derivata u Federaciji BiH 31. marta ove godine za premium bezolovni benzin 95, BAS EN 228 – BMB 95 iznosila je 2,87 KM po litru, a za dizel BAS EN 590 (10 ppm) 3,15 KM po litru.

Prosječna maloprodajna cijena naftnih derivata u Federaciji BiH na dan 19. aprila ove godine za premium bezolovni benzin 95, BAS EN 228 – BMB 95 iznosi 2,85 KM po litru, a za dizel BAS EN 590 (10 ppm) 3,09 KM po litru.

U toku marta ove godine, prema sublimiranim rezultatima Federalne uprave za inspekcijske poslove (FUZIP) i svih deset kantonalnih inspekcija, izvršeno je 1.155 inspekcijskih nadzora u okviru kojih su konstatovane nepravilnosti za koje će biti izdato 430 prekršajnih naloga s finansijskim teretom od 352.800 maraka.

Subjektima kod kojih su uočena blaga odstupanja izdato je 137 rješenja o otklanjanju nedostataka.

Od ukupnog broja, federalni tržišno, turističko-ugostiteljski inspektori izvršili su 153 inspekcijska nadzora u kojima su utvrđene 82 nepravilnosti, što podrazumijeva izdavanje 159 prekršajnih naloga s finansijskim teretom od 148.850 KM.

U svrhu praćenja i održavanja stanja u skladu s mjerama propisanim odlukama Vlade FBiH, inspektori FUZIP izvršili su i 94 kontrolna nadzora.

Inače, Vlada Federacije BiH na prijedlog Federalnog ministarstva trgovine, donijela je Odluku o propisivanju mjera neposredne kontrole cijena utvrđivanjem maksimalne visine marži za naftne derivate kojom je propisala privrednim društvima koja obavljaju trgovinu na veliko maksimalnu visinu marži u apsolutnom iznosu od 0,06 KM/litru derivata, a privrednim društvima koja obavljaju djelatnost trgovine na malo naftnim derivatima maksimalnu visinu marže u apsolutnom iznosu od 0,25 KM/litru derivata.

Predmetna Odluka je na snazi i primjenjuje se od 3. aprila 2021. godine, a kontrolu nad njenom primjenom vrše federalni i kantonalni tržišni inspektori u kontinuitetu.

Iz Federalnog ministarstva trgovine naglasili su kako je intenzitet inspekcijskih kontrola nad primjenom Odluka o mjerama neposredne kontrole cijena od sredine februara mjeseca 2022. godine značajno pojačan.

 

Izvor: Klix

Više...

Mesna industrija Ovako podijelila meso i mesne prerađevine socijalno ugroženim građanima

 

Mesna industrija Ovako završila je osamnaestu po redu ramazansku donaciju za socijalno ugrožene građane Bosne i Hercegovine.

 

Ovogodišnjom donacijom obuhvaćeno je 50 udruženja preko kojih će pomoć biti distribuirana do krajnjih korisnika. Neka od udruženja koja su primila donaciju su udruženje Pomozi.ba, Merhamet, Udruženje demobilisanih boraca i ratnih vojnih invalida N.G., Dobrotvor, Ruhnama, Dobro.ba, SOS dječije selo, Narodna kuhinja te mnoga druga udruženja na teritoriju Bosne i Hercegovine.

 

"Hvala Bogu, evo već osamnaestu godinu zaredom uspijevamo izdvojiti sredstva za pomoć socijalno ugroženim sugrađanima u cijeloj Bosni i Hercegovini i pomagat ćemo i dalje, dok budemo mogli, svima onima koji nisu u mogućnosti da sebi osiguraju pristojan obrok", saopćili su iz Mesne industrije Ovako.

 

"Naša moralna dužnost, kao uspješne kompanije, je da pružimo podršku našim sugrađanima. Vrijeme je da svi shvatimo da se moramo okrenuti jedni prema drugima, jer samo zajedničkim snagama, iskrenom podrškom, zaštitom državnih interesa, te kupovinom domaćih proizvoda, možemo se nadati boljem sutra. Ukupna vrijednost donacije prelazi 150 000, 00 KM, a isporuke ka udruženjima su krenule krajem prve sedmice ovoga mjeseca", dodaju.

 

Također iz Mesne industrije Ovako su iskoristili ovu priliku da se zahvale svim vjernim kupcima, bez kojih Mesna industrija Ovako ne bi bila to što jeste, a samim tim ne bi bilo ni ove donacije. Također hvala svim našim uposlenicima koji su odvojili svoje vrijeme i zajedničkim snagama pripremili i isporučili donaciju do krajnjih adresa.

 

Izvor: Klix.ba

Više...

Hoće li se mijenjati cijena pasoša za građane BiH? Stigao je odgovor iz IDDEEA-e

 

Direktor Agencije za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA) Arif Nanić potvrdio je danas u izjavi za Fenu da će cijena pasoša za građane BiH ostati ista nakon što je uspješno okončan postupak javne nabavke pasoških knjižica.

 

Cijena nabavke pasoških knjižica povećana je za otprilike oko jednu KM po komadu, zbog povećanja cijene repro materijala, ali tu razliku nadoknadit će dobavljač dok će građani plaćati istu cijenu za putne isprave.

 

Direktor Nanić kaže da se procedura izdavanja pasoških knjižica odvija po redovnoj proceduri, a dizjan pasoša također je ostao isti.

 

Sporazum s najpovoljnijim ponuđačem u postupku javnih nabavki potpisan je 22. marta čime je riješeno pitanje nabavke pasoških knjižica za građane BiH za koje je postojala realna opasnost da bi mogli ponovno ostati bez pasoških knjižica.

 

Ugovor je zaključen na period od četiri godine s firmom Muehelbauer d.o.o. Banja Luka, kao najpovoljnijim ponuđačem. To praktično znači da će građani Bosne i Hercegovine imati osigurana dokumenta odnosno pasoške knjižice naredne četiri godine.

 

Sporazum o nabavci pasoških knjižica istekao je 2. marta, a IDDEEA je još 28. aprila 2021. godine pokrenula postupak javne nabavke obrazaca pasoških knjižica, a za koji je tenderska dokumentacija objavljena 29. aprila 2021. godine, međutim u različitim fazama postupka izjavljeno je sedam žalbi.

 

Ured za razmatranje žalbi je po svakoj žalbi odlučivao u prosjeku gotovo dva mjeseca, bez obzira na brojne molbe Agencije da se po njima hitno postupi i upozorenja na brojne posljedice koje mogu nastati ukoliko se postupak blagovremeno ne okonča.

 

Sličan problem građani BiH već su imali 2017. godine kada je IDDEEA upravo zbog konstantnih žalbenih postupaka potrošila cijelu godinu na nabavu pasoških knjižica.

 

Izvor: Radio Sarajevo

Više...

Tona peleta za vikend poskupila 20 KM

 

Povećana potražnja za pletom u RS, te zima koje je bila malo duža u odnosu na prethodnu i nedostatak sirovina za preradu podigli su cijenu ovog energenta u Srpskoj za 20 KM po toni.

 

Kako nam je rekao Milan S. iz Banjaluke preko vikenda je tona peleta poskupila i sada će morati da izdvoji više novca nego što je planirao.

 

"U petak sam zvao i raspitivao se kolika je cijena peleta i taj dan ga nisam kupio. I pokajao sam se. Juče sam nazvao kako bih to uradio. Međutim, dočekalo me neprijatno iznenađenje", kazao je Milan i dodaje da je će danas naručiti pelet jer više ne želi da ga dočekaju neprijatne vijesti kao juče.

 

 

Dodaje da je ovo obnovljivi energent, ali mu cijena iz dana u dan postaje paprenija, te da ukoliko i dalje bude rasla cijena da će razmisliti da pređe na neki drugi vidi grijanja tokom zimski i hladnih dana u godini.

 

U kompaniji "Drvoprodex" iz Banjaluke, potvrdili su za "Nezavisne novine" da je došlo do poskupljenja peleta. A kako kažu umjesto dosadašnjih 430 KM, građani od vikenda peleta plaćati 450 KM po toni.

 

"Potražanja za peletom je velika, a rokovi isporuke su mjesec dana. Nedostatak peleta je posljedica zime, koja je bila hladnija u odnosu na prethodnu. Niko nema peleta na lageru", ističu iz ove komapanije. Prema njihovim riječima, ove godina je drugačija u odnosu na prethodnu, pa se tako dnevna proizvodnja prodaje se odmah. Kako su kazali iz banjlučke firme MEDEKS-PROM za "Nezavisne novine", trenutno peleta ima na stanju, ali da se vrlo brzo prodaje.

 

"Imamo veliku potražanju, prošle godine su smo u ovo vrijeme imali 500 tona zalihe, međutim ove godine nemamo toliko", kazali su iz ove firme. Prema njihovim riječima, cijena tone pelete je 440 KM.

 

Kako za "Nezavisne novine" navode iz Drvne industrije "Karać" iz Aleksandrovca potražanja za peletom je velika, a paleta od 990 kilograma košta 430 KM.

 

"Imamo veliku potražanju za peletom, ali sirovine nema. Glavni razlog je nedostatak trupaca, jednom sedmično dobijemo po jedan kamion što je veoma malo", kazali su iz ove komapnije. Dodaju da je rok isporuke dest dana.

 

Kako su za "Nezavisne novine" kazali iz kompanije "Fagus" trenutno ne primaju narudžbe za pelet do kraja mjeseca, a nove počinju tek od maja, te da će tek od tada ima nove cijene.

 

"Trenutno nemamo važeću cijenu, a posljedna aktuelna cijena po kojoj se vršila prodaja je od 430 KM do 460 KM zavisno koji je pelet u pitanju", kazali su iz ove kompanije.*

 

Izvor: Nezavisne

Više...

Poljoprivrednici: Vlada FBiH je osigurala rekordan iznos, u 2023. očekujemo 200 miliona KM za podsticaje

 

U Udruženju poljoprivrednika Federacije Bosne i Hercegovine više su nego zadovoljni finansijskim izdvajanjem Vlade FBiH za ovu ekonomsku granu za tekuću godinu.

 

Usvojeni budžet FBiH predvidio je rekordnih 106 miliona KM za poljoprivredu, uz podjelu dizel goriva u količini od 1.400.000 litara poljoprivrednim proizvođačima iz postojećih zaliha federalnih robnih rezervi.

- Ovo je historijski budžet za nas poljoprivrednike. Svaka pohvala Vladi FBiH, premijeru Fadilu Novaliću i resornom ministru Šemsudinu Dediću. Rekordni iznos će nam omogućiti dizanje proizvodnje, kod povrća je prvi put uvedena podrška za proizvodnju kupusa, kelja, lubenice i graha, zatim kod voća je uvedena podrška za uzgoj oraha, badema, borovnica, brusnica i aronije.

Također, uvedena je novčana podrška i za peradarsku proizvodnju, te su planirana sredstva za uzgoj brojlera, odnosno tov pilića tipa brojlera - kaže za Faktor Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH.

Na ovome ne treba stati, poručuju iz Udruženja.

 

- Važnost domaće proizvodnje raste svakodnevno. Poremaćaj na globalnom nivou kada su u pitanju proizvodnja i transport hrane, koji uzrokuje drastična povećanja cijena na našem tržištu, trajat će još dugo bez obzira kada će okončati sukob na istoku Evrope. Zbog toga šaljemo poruku nadležnim da u budžetu za 2023. stavka za poljoprivrednu iznosi najmanje 200 miliona KM - ističe Bićo.

 

Iz sektora peradarstva bili su nezadovoljni jer nisu planirani u raspodjeli podsticaja.

 

- I peradari su uvršteni u budžet. Oni sada pored kantonalnih imaju i federalne poticaje. Ovo je prva godina da su ušli u budžet. To što kažu da su mala sredstva, malo je svima. Zato i insistiramo već sada da se za narednu godinu izdvoji duplo veći iznos - naglašava on.

 

Izvor: Faktor

Više...
Priključi se za RSS feed

Copyright (c) 2006-2020 portal InfoBrcko.com Sva prava zadržana. Sadržaji objavljeni na portalu InfoBrcko.com se mogu prenositi uz obavezno navođenje izvora i linka na orginalni tekst. info@infobrcko.com