U Univerzitetskom kliničkom centru u Tuzli pokrenuli su proces zanavljanja medicinske opreme, a između ostalog za Kliniku za ginekologiju i akušerstvo nakon 40 godina nabavljeni su novi porođajni stolovi.

U cilju poboljšanja uslova rada i pružanja što kvalitetnije zdravstvene usluge pacijentima, u Univerzitetskom kliničkom centru u Tuzli nastavili su kontinuitet zanavljanja dotrajale medicinske opreme.

U prethodna dva dana isporučena je savremena ginekološka oprema, a među najznačajnijom se navode ginekološki i porođajni stolovi. Kako ističu iz Klinike za ginekologiju i akušerstvo, dosad postojeći stolovi su redovno održavani, ali posljednja kupovina obavljena je prije čak 40 godina.

"Tri nova porođajna stola su potpuno automatizirana, a samim porodiljama će olakšati aktivnu fazu porođaja, koja će biti ležernija i humanija. Kada je riječ o pet savremenih ginekoloških stolova, oni će biti zamijenjeni onim postojećim. Uz to, mi smo dobili i pet novih kardio-tokografskih aparata koji su nam vrlo značajni, s obzirom da predstavljaju jedan od najvažnijih parametara za procjenu fetalnog stanja u toku porođaja", kaže Amer Mandžić, šef Odjeljenja operativne ginekologije.

Ginekološka klinika dobila je i najsavremeniji 4D ultrazvučni aparat koji se nalazi u polikliničkom dijelu sa ambulantama za humanu reprodukciju te visokorizičnu trudnoću. Uz pomoć ovog aparata vršit će se i verifikovanje eventualno postojećih fetalnih anomalija, što se ranije dostupnim uređajima nije moglo u dovoljoj mjeri vizualizirati.

"Cilj naše klinike nije da ostanemo na ovome jer želimo nastaviti sa daljim poboljšanjem i humaniziranjem uslova u kojima borave naše trudnice i porodilje", istaknuo je Mandžić, naglasivši da je u doglednoj budućnosti planirano formiranje zasebnih soba i kupatila za pacijentice, uz nabavku novog, inače trećeg po redu laparaskopskog stuba koji se koristi u endoskopskoj ginekološkoj hirurgiji.

Cilj tuzlanske ginekologije je i kontinurano unapređenje kvaliteta rada medicinskog kadra, kroz razne vrste edukacija. Već su osigurane tri subspecijalizacije iz oblasti ginekološke onkologije, a tuzlanski klinički centar u dogledno vrijeme će prvi u BiH dobiti i subspecijalistu urološke ginekologije.

"Naš kandidat subspecijalizaciju će obavljati u Univerzitetskom kliničkom centru u Ljubljani, tako da ćemo nakon završetka postati prva medicinska kuća u BiH koja ima subspecijalistu urološke ginekologije. To je veoam značajno jer je jedan od najvećih problema ženske populacije u srednjim godinama upravo stress inkontinencija koja se u većini slučajeva mora operativno završavati. To više nisu klasične, već operacije koje se ambulantno obavljaju u lokalnoj anesteziji", pojašnjava Mandžić.

Osim ginekološke i Klinika za urologiju u prethodnim danima pružanje svojih usluga podigla je na veći nivo, zanavljanjem opreme, odnosno nabavkom aparata ShockPulse SE litotritor koji se koristi za razbijanje, odnosno usitnjavanje mokraćnih kamenaca šok-valovima.

Načelnik urološke klinike Samed Jagodić ističe da tretman litotripsije udarnim valovima (ESWL) predstavlja prvi izbor za liječenje kamenaca u bubregu, mokraćovodima i bubrežnim nakapnicama. U usporedbi s otvorenim i endoskopskim metodama, ESWL je neinvazivna metoda za koju nije potrebna anestezija, a postiže visoke postotke uspješnosti tretmana.

"Proceduru razbijanja kamenaca u mokraćovodu i bubrezima mi radimo već 17 godina, ali nedostatkom i prekidanjem proizvodnje sondi došli smo u situaciju prestanka izvođenja procedure. U vakuumu smo određene pacijente slali u druge centre, a određeni broj njih uspio je izmokriti kamence tako da je na takav način riješen problem. Mi smo ranije napravili listu pacijenata za izvođenje tretmana te će oni sada nakon nabavke aparata biti pozvani", ističe Jagodić, naglasivši da je u narednom periodu planirana i dodatna nabavka opreme.

Direktor Univerzitetskog kliničkog centra u Tuzli Alen Kamerić navodi da je sva oprema nabavljena iz vlastitih sredstava ove zdravstvene ustanove.

"Naš cilj je osigurati adekvatne uslove za rad, ali i našim pacijentima obezbijediti što komforniji boravak u bolnici. Menadžment je prošle godine postavio 11 strateških ciljeva čija je realizacija planirana u narednom periodu, a između ostalih zalagat ćemo se za izrsnost u ružanju zdravstvenih usluga, ali i njihovom širenju te uvođenju novih dijagnostičko-terapijskih i operativnih proceudra, ali i raditi na edukaciji kadra te daljem obnavljanju medicinske opreme", zaključio je Kamerić.

Oprema za urologiju je vrijednosti između 160 i 170 hiljada KM, dok je za ginekologiju okvirna ukupna cijena 130 hiljada maraka.

Izvor: Klix

U našim mesnicama sve je manje telećeg i junećeg mesa, a razlog je prekomjerni uvoz i osiromašen domaći stočni fond što bi, upozoravaju farmeri, uskoro moglo da dovede do ozbiljne nestašice junetine, ali i svinjetine.

S druge strane, meso je u RS i BiH sve skuplje, sa tendencijom daljeg porasta cijena. Jedan od razloga je poskupljenje stočne hrane, a drugi to što evropske države iz kojih uvozimo, zbog nedostatka domaćeg mesa, diktiraju cijene kako žele.

Trenutno, kilogram telećeg buta u mesnicama košta do 28 maraka, junećeg 20, a svinjskog devet KM. Teletina sa kostima ide do 20 maraka, junetina do 14, a kilogram svinjske krmenadle košta oko osam KM.

Milovan B. iz Banjaluke kaže da je prije nekoliko dana ostao bez teksta kada je u jednoj mesnici, od cjelokupne ponude teletine, zatekao samo jednu koljenicu.

– Kažu da sve teže dolaze do domaće teletine, a i junetine je sve manje, zbog čega i cijene rastu. Meso je kod nas zaista preskupo, tako da građani na svojim trpezama imaju sve manje jela pravljenih s junetinom ili teletinom. Ako meso i dalje bude poskupljivalo, zaista će biti dostupno samo onim imućnijim ljudima, a za obični svijet biće luksuz, u pravom smislu riječi – ističe sagovornik Srpskainfo.

U mesnicama koje smo kontaktirali potvrđuju da je u RS sve manje junadi, zbog čega im nabavka mesa predstavlja sve veći problem.

– Činjenica je da iz godine u godinu na tržištu ima sve manje junadi, što nam otežava poslovanje. Domaćim farmerima se, očigledno, ne isplati uzgoj stoke, zbog čije nestašice i mi imamo manju ponudu. Zato i jesmo u situaciji da junetina najviše poskupljuje. A zbog porasta cijena mesa, te poskupljenja, generalno, suočavamo se i s padom prometa. Nije nam svejedno kad moramo da dižemo cijene, jer je većina građana u teškoj situaciji, usljed čega sve manje kupuju – ističu za Srpskainfo u jednoj banjalučkoj mesnici.

Po svemu sudeći, aktuelne cijene mesa neće dugo mirovati. Kako kažu domaći farmeri, kilogram žive vage junadi je donedavno koštao 4,5, a sada ide i do šest KM, sa tendencijom daljeg povećanja.

Prema njegovim riječima, to je posljedica drastičnog smanjenja domaćeg stočnog fonda, u prvom redu zbog prekomjernog uvoza, koji godinama urušava domaću proizvodnju.

– Prije četiri-pet godina farmeri su proizvodili junetine za 25 do 30 odsto potreba građana BiH, a danas proizvode tek 10 odsto. Dakle, na devet kilograma uvezenog mesa potrošimo kilogram domaćeg. Već deceniju i po upozoravamo da se sistemski radi na uništavanju domaće poljoprivredne proizvodnje i da Savjet ministara, ni u jednom sazivu u posljednjih 20 godina, nije uveo nijednu zaštitnu mjeru, koja bi omogućila ravnopravan odnos naših primarnih poljoprivrednih proizvođača sa onima u Evropi – kaže Marinković.

Dodaje da smo sad u situaciji da je domaća primarna proizvodnja uništena, a da ćemo meso koje uvozimo sve skuplje plaćati.

Podsjeća da proizvođači iz BiH nikada nisu tražili zabranu, nego ograničenje uvoza. Tačnije, uvođenje carina na svježe i rashlađeno goveđe i svinjsko meso od 10 odsto, te taksu od 1,5 KM po kilogramu svinjskog i 2,5 KM po kilogramu uvezenog goveđeg mesa.

– Tražili smo da se domaće životinje koriste za proizvodnju svježeg mesa, a jasno nam je da za preradu moramo da uvozimo. Sad se suočavamo sa skokom cijena mesa kako zbog poskupljenja komponenti za stočnu hranu, tako i zbog nestašice. Nismo smanjili proizvodnju zato što smo lijeni, nego zato što nismo imali računice da tovimo stoku. Naime, za nas je poražavajuće da sve manje proizvodimo, a da, zbog prekomjernog uvoza, opet muku mučimo s viškovima. Sada, kad nema alternative, cijene će u sve većoj mjeri diktirati izvoznici, a meso će vremenom biti rezervisano samo za bogate – upozorava Marinković.

U Spoljnotrgovinskoj komori BiH kažu da je situaciju u mesoprerađivačkoj industriji dodatno zakomplikovala rusko-ukrajinska kriza.

– Njene posledice se ogledaju u nedostatku uvozne sirovine, prvenstveno svinjskog i goveđeg mesa. BiH je, naime, zbog nedostatka dovoljnih količina iz domaće proizvodnje zavisna od uvoza. Sada se bilježi rast cijena uvozne sirovine do 70 odsto, zbog povećanja cijene žive vage stoke do 40 odsto na svjetskoj berzi – saopštili su iz ove komore.

Izvor: InfoBijeljina