Fata Orlović iz Konjević-Polja koja je u ponedjeljak primljena u Univerzitetski klinički centar u Tuzli zbog problema s plućima osjeća se dobro i stabilnog je zdravstvenog stanja.
Generalna sekretarka Vijeća za regionalnu saradnju Majlinda Bregu izjavila je da je potpisivanje Sporazuma o snižavanju cijena rominga na Zapadnom Balkanu u aprilu 2019. predstavljalo istorijsko postignuće i jedan od glavnih rezultata Digitalne agende za zapadni Balkan, koja je predanost i povjerenje u regionalni dijalog stavila na ispit, dok je ujedno donijela konkretne koristi građanima.
Zbog sve intenzivnije upotrebe interneta, društvenih mreža i mobilnih telefona, nije rijetko nastajanje ovisnosti, odnosno disfunkcionalne upotrebe i poteškoća u ograničavanju vremena provedenog koristeći “nove” informacijsko-komunikacijske tehnologije. Naročito su ranjivi mladi ljudi koji su gotovo neprestano konektirani. Prepoznavajući rizik od nastanka patoloških ovisnosti, Lamija Silajdžić i Anida Dudić sa sarajevskog Fakulteta političkih nauka istražile su navike korištenja interneta, društvenih mreža i mobilnih telefona među mladima u Bosni i Hercegovini.
Sweden/USAID FARMA 2 projekt podržao je Eko-Bosanku Posavina u nabavci opreme za čišćenje i sušenje lješnjaka, a kompanija je izvezla 42 tone suhog proizvoda u Hrvatsku.
U proteklih nekoliko sedmica, supervizor se sastao sa rukovodstvom Distrikta i šefovima klubova zastupnika i predstavnicima manjina u Skupštini. Zvaničnici su na sastancima izrazili namjeru da se od samog početka posvete reformskom mandatu.
Dozvoljeno radno vrijeme u Kantonu Sarajevo ostaje 23 sata, a ne 22 kako je ranije objavljeno jer je Vlada Kantona Sarajevo u svojoj naredbi medijima poslala dokument sa štamparskom greškom.
Ovo je za potvrdio Klix.ba potvrdio ministar zdravstva Haris Vranić kazavši da se nažalost potkrala štamparska greška.
NOVE MJERE
Vlast u Sarajevu ograničila privatna okupljanja na 10 osoba, zabranjena muzika uživo
U tom dijelu naredbe naređuje se organizacija radnog vremena u periodu od 05:00 do 23:00 sati, kao što je bilo i ranije:
svim vrstama ugostiteljskih objekata za ishranu i piće bez obzira da li posluju samostalno ili u okviru drugih objekata u kojima se obavlja privredna djelatnost (benzinske pumpe stanice, objekti za smještaj i dr.),
priređivačima igara na sreću (kladionice, automat klubovi, kazina, i dr.).
svim tržnim centrima uz obavezno prisustvo covid redara u okviru radnog vremena;
Prosječna cijena prodatih novih stanova u četvrtom kvartalu prošle godine u BiH iznosila je 1.724 KM po metru kvadratnom i manja je za 1,6 odsto u odnosu na isti kvartal 2019. godine. Prosječna cijena prodatih novih stanova u četvrtom kvartalu lani veća je za 2,7 odsto u odnosu na prosječnu cijenu prodatih novih stanova u 2019. godini, podaci su Agencije za statistiku BiH. U četvrtom kvartalu prošle godine prodato je 939 novih stanova, što je u odnosu na isti kvartal 2019. godine manje za 35,3 odsto, a u odnosu na prosjek u 2019. godini više za 12,3 odsto. Površina prodatih novih stanova u posljednjem tromjesečju lani manja je za 35,5 odsto u odnosu na isti period 2019. godine, a veća je za 9,4 odsto u odnosu na prosjek u 2019. godini. U BiH prošle godine završeno je 2.429 stanova, što je za 16,5 odsto manje u odnosu na 2019. godinu. Na kraju četvrtog kvartala prošle godine bilo je 4.117 nezavršenih stanova, što predstavlja rast od 3,5 odsto u odnosu na isti period 2019. godine.
I
ako su stranke koje našom zemljom vladaju od 1990. godine obećavale uvođenje istinske demokratije i raskid s praksama Saveza komunista, po pitanju jedne od temeljnih karakteristika socijalističkog sistema gotovo nikakav pomak nije napravljen ni nakon više od tri decenije - povratka oduzete imovine.
Politički interes
Ekonomista Admir Čavalić ističe da postoje dva ključna razloga zašto vlasti u BiH nikada nisu ozbiljnije pristupile procesu restitucije - vraćanja nacionalizirane imovine.
- Prvi je tromost vlasti pri rješavanju bilo kakvih pitanja, a drugi je postojanje specifičnih interesa, poput toga da različiti nivoi vlasti putem iznajmljivanja nacionalizirane imovine ostvaruju značajne prihode. Kada tome dodate da smo imali i opširan proces privatizacije i izdavanje certifikata, možete značajno zakomplicirati odnose, a činjenica da ovo nije riješeno pitanje omogućila je određenim elitama koje su političke ili su vezane za politiku da ostvare svoje interese preko tuđe imovine - navodi Čavalić.
Uz Albaniju i Kosovo, BiH je jedina bivša socijalistička država u Evropi koja nikad nije usvojila zakon o restituciji. Zbog toga trpimo i sve veće pritiske od EU. Evropski parlament u svojoj rezoluciji iz 2018. uvjetovao je BiH da pokrene postupak restitucije, dok se prema odluci Evropskog suda u Strazburu svim oštećenim u FBiH mora isplatiti 1.000 eura po kvadratu nekretnine koju je bivša ili sadašnja država nacionalizirala. Mnogi u društvu strahuju da bi stoga proces povratka imovine mogao izazvati enormne troškove društvu.
Ipak, vjerske zajednice su jedinstvene u stavu da se oteta imovina mora vratiti. Jakob Finci, predsjednik Jevrejske zajednice u BiH, smatra kako su tvrdnje da će vraćanje oduzete imovine načiniti nesnosne troškove BiH obična demagogija.
- Nama ne treba ni jedna jedina marka da izvršimo restituciju. Evo vam primjer - La Benevolencija ima zgradu u kojoj se sad nalazi Kantonalni MUP. Mi ne tražimo da nam neko da novce za tu zgradu, jer i kad bismo je imali, pitanje je bismo li htjeli da je prodamo. Mi samo tražimo da nam se prizna da je to naše vlasništvo, umjesto što država sad naplaćuje kiriju za izdavanje našeg vlasništva - navodi Finci
S ovim mišljenjem saglasan je i Senaid Zaimović, direktor Vakufske direkcije Islamske zajednice u BiH, koji naglašava da se u BiH ciljano plasiraju neistine o navodno basnoslovnim troškovima vraćanja imovine.
-Imamo, naprimjer, jednu ekonomsku studiju koju je radio po narudžbi Ekonomski institut Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, koja je pokazala da bi restitucija, zajedno s vrijednošću imovine i administrativnim troškovima, koštala oko 83 milijarde KM. Kada izađete s tom cifrom u javnost, naravno da ćete izazvati odbojnost i averziju prema svima onima koji potražuju imovinu koja je bespravno oduzeta - upozorava Zaimović.
Pođonjene cipele
- Ne zna se tačno kolika je vrijednost imovine koja se treba vratiti, to je kao kad bih ja vas pitao koliko koštaju vaše cipele. Jedna je cijena ako su nove, druga ako su stare, ako su pođonjene. E tako vam je i s imovinom. Ima 70 i više godina otkako nam je oduzeta - objašnjava Finci.
Dnevni Avaz
Vlada Tuzlanskog kantona je na današnjoj sjednici utvrdila da će iznos dječijeg dodatka za djecu iz porodica u kojima mjesečni prihod po članu domaćinstva ne prelazi sedam posto prosječne plate u Tuzlanskom kantonu iz 2020. godine, iznositi 25,00 KM po jednom djetetu mjesečno, izuzimajući porodice sa troje i više djece za koje će dječiji dodatak iznositi 43,00 KM mjesečno po svakom djetetu iz te porodice.
Vlada TK je danas utvrdila i jednokratnu novčanu pomoć za opremu novorođenog djeteta u visini od 20 posto prosječne plaće u Tuzlanskom kantonu za prvih jedanaest mjeseci 2020. godine, odnosno u iznosu od 172,00 KM.
Pravo na ovaj oblik pomoći imaju porodice čiji mjesečni prihod po članu domaćinstva ne prelazi 25 posto prosječne plaće u Tuzlanskom kantonu.
Za ostvarivanje ovog prava u Budžetu TK za 2021. godinu je planirano 120.000,00 KM.
Također, Vlada je utvrdila i da će novčana pomoć na ime prehrane djeteta do šest mjeseci iznositi 86,00 KM po djetetu.
Pravo na ovu pomoć imaju nezaposlene majke porodilje čiji prihod po članu domaćinstva ne prelazi iznos od 25 posto prosječne plaće u Tuzlanskom kantonu iz 2020. godine.
Ovo pravo isplaćivat će se u trajanju od maksimalno šest mjeseci, a zahtjev za ostvarivanje prava se može podnijeti najkasnije do jedne godine starosti djeteta.
Uspostavu prava vršit će mjesno nadležni centar za socijalni rad.
Prema današnjoj odluci Vlade, jednokratna novčana pomoć za roditelje sa troje i više zajedničke djece tokom 2021. godine iznosit će 1.500,00 KM, a ovo pravo mogu ostvariti roditelji za treće i svako slijedeće zajedničko dijete rođeno u 2021. godini.
Podsjetimo, Vlada TK je prije dvije godine donijela odluku o visini dječijeg dodatka za porodice koje su u stanju socijalne potrebe te će one majke s jednim ili dvoje djece primati 20 KM mjesečno po djetetu, dok će one koje imaju troje ili više djece po jednom mališanu dobijati po 40 maraka.
Radio Sarajevo
Neformalna grupa građana Tuzle danas je odlučila pješački most u centru grada imenovati po nedavno preminulom Đorđu Balaševiću.
Most koji preko sjeverne saobraćajnice spaja Gradski park u Tuzli i kompleks panonskih jezera od danas nosi naziv po Đorđu Balaševiću.
Riječ je o neformalnoj aktivnosti nekoliko građana koji su kazali da imenovanje nije obavljeno kroz redovnu proceduru u Gradskoj upravi Tuzle, poručivši da ne očekuju probleme u vezi s rješavanjem formalno-pravnog pitanja.
Predsjednik Fondacije Istina, pravda, pomirenje Sinan Alić, koji je također učestvovao u postavljanju pločice, kaže da je legalnost tog postupka upitna, ali da su se trudili da pločica ne remeti ambijent.
"Neću podnositi inicijativu i ako neko smatra da je ovim činom narušen integritet i kulturni identitet grada, neka dođe i skine ploču. Mislim da se to neće dogoditi, jer toliko je spomenika pored ulica koje porodice postavljaju onima koji su poginuli i ne vidimo zašto bi ovo mogao biti problem", naveo je Alić.
Po uzoru na građane širom regiona, Tuzlaci su se u nedjelju oprostili od Panonskog mornara, kantautora i velikog humaniste, kojem su odali počast paljenjem svijeća i polaganjem cvijeća na Trgu Slobode.
Klix.ba
Copyright (c) 2006-2020 portal InfoBrcko.com Sva prava zadržana. Sadržaji objavljeni na portalu InfoBrcko.com se mogu prenositi uz obavezno navođenje izvora i linka na orginalni tekst. info@infobrcko.com
