U toku je drugi upisni rok na fakultete univerziteta u Bosni i Hercegovini, a sudeći prema brojkama, popunjeno je tek oko 50 posto mjesta.

Univerzitet u Sarajevu je 5. juna 2020. godine objavio konkurse za upis studenata u studijskoj 2020/2021. godini koji omogućavaju upis 6.178 studenata na prvi ciklus i integrirani studij, 3.822 studenata na drugi ciklus studija, 180 kandidata na stručni studij, te 94 kandidata na specijalistički studij.

- Nakon završenog prvog upisnog roka na prvi ciklus i integrirani studij popunjeno je više od 50 posto mjesta u odnosu na broj ponuđenih mjesta, odnosno upis je izvršilo 3.305 kandidata. Najveći interes za studij i popunjenost mjesta primjetni su na fakultetima koji pripadaju grupaciji tehničkih nauka (Arhitektonski, Elektrotehnički i Mašinski fakultet) i grupaciji medicinskih nauka (Fakultet zdravstvenih studija, Farmaceutski i Veterinarski fakultet) – kazali su sa Univerziteta u Sarajevu.

Ističu kako su zadovoljni dosadašnjim brojem studenata koji su se prijavili tokom prvog upisnog roka.

- Broj prijavljenih i zainteresiranih kandidata za upis na Univerzitet u Sarajevu bio je veći nego prošle godine. A što se tiče upisanih studenata nakon prvog prijavnog roka, on je na prošlogodišnjem nivou. U toku je drugi prijavni rok koji traje od 31.8. do 13.9.2020. godine za fakultete/akademije gdje nije predviđeno polaganje prijemnog ispita, odnosno od 31.8. do 06.9.2020. godine za fakultete/akademije gdje je predviđeno polaganje prijemnog ispita – navode iz UNSA.

Enes Hašić, prorektor za nastavu i studentska pitanja Univerziteta u Zenici, ističe kako su na ovom univerzitetu u prvom upisnom roku koji je bio krajem juna u prvu godinu prvog ciklusa studija upisali nešto više od 500 studenata.

- Kada gledamo u procentima, to je oko 50 posto od traženog broja. Prije osam dana, prošlog ponedjeljka raspisan je novi konkurs za dodatni upis i očekujemo, s obzirom na to da on traje do 18. septembra, da ćemo upisati, kao i prošle godine, oko 600 studenata. Puna popunjenost bila je na Medicinskom fakultetu, gdje više nemamo slobodnih mjesta, a na Informatičkom odsjeku, na Politehničkom fakultetu, na Softverskom inžinjerstvu, imamo oko sedam slobodnih mjesta. Na drugim fakultetima imamo još slobodnih mjesta. Na Filozofskom, na Metalurško-tehnološkom fakultetu imamo najviše slobodnih mjesta. Generalno, na svim fakultetima na prvom ciklusu studija imamo određeni broj slobodnih mjesta – kaže Hašić.

Ističe kako su relativno zadovoljni brojem prijavljenih kandidata, s obzirom na cjelokupnu situaciju u vezi sa smanjenjem broja učenika u srednjim školama i s obzirom na situaciju sa koronavirusom jer je "negdje na ukupnom nivou jednak prošlogodišnjem interesu".

- Studenti više žele Medicinski i informatičke fakultete, a manji interes je za Metalurško-tehnološki fakultet i to je razumljivo. Za Ekonomski, Pravni i za druge fakultete društvenog usmjerenja je svake godine isto interesovanje. Vjerovatno je opredjeljenje studenata u vezi i sa mogućnošću zapošljavanja, potrebe privrede i svi procjenjuju da je to i zbog težine ukupnog studija – zaključuje Hašić.

U prvom upisnom roku za upis studenata u prvu godinu prvog ciklusa studija na Univerzitetu u Banjoj Luci, u akademskoj 2020/21. godine upisano je 1.758 studenata.

- Ove godine najveće interesovanje budućih studenata vlada za Fakultet bezbjednosnih nauka, Ekonomski fakultet, Elektrotehnički i Medicinski fakultet, pojedine studijske programe Filozofskog fakulteta (Psihologija, Predškolsko vaspitanje), Arhitektonsko-građevinsko-geodetski fakultet, te strane jezike koji se izučavaju na Filološkom fakultetu, prvenstveno engleski jezik – kazali su sa Univerziteta u Banjoj Luci.

Ističu kako nešto lošije interesovanje vlada za Rudarski i Šumarski fakultet, te za Poljoprivredni fakultet.

- Očekujemo da će i na ovim fakultetima nakon provedenih svih upisnih rokova biti dovoljno zainteresovanih studenata. Kada je riječ o ukupnom broju upisanih studenata na svim fakultetima/Akademiji u sastavu Univerziteta u Banjoj Luci, očekivanja su da će taj broj biti na prošlogodišnjem nivou – zaključuju.

Da bismo spremno branili naš kulturni identitet, trebamo znati da Povelja Kulina bana nije rodni list bosanske državnosti, jer Bosna je kao društveno-politička zajednica nastala još ranije, nego da je to dosad najstariji poznati dokument koji svjedoči postojanju jedne države s vrlo jasno definiranim nadležnostima svakog organa vlasti. Oko bana se već tada nalazio izvršni i prinudni aparat vlasti na koji se on mogao osloniti u provođenju garancija datih u Povelji

Mi smo pogranična zona i puno je malverzacija i kod prijave glasača za glasanje putem pošte iz Srbije, ali i na sam dan izbora. Puno je glasača koji su davno umrli, a nalaze se na biračkom spisku i za njih neko glasa. Sve ove malverzacije smanjuju naš utjecaj jer se tako povećava izborni cenzus. Kako god, kada bi glasalo pedeset posto Bošnjaka koji imaju pravo glasa u Bratuncu, Zvorniku, Bijeljini i mnogim drugim mjestima, sigurno da bismo imali puno više onih u lokalnim skupštinama koji bi se borili za naša prava i naš status”, poručuje Salkić

Nekoliko kilometara prije graničnog prelaza u Zvorniku, iskočili su iz voza i preko šume krenuli prema Drini. Ubrzo ih je zaustavila srbijanska policija i usmjerila prema granici Bosne i Hercegovine