Stižu najave o novom poskupljenju mlijeka u našoj zemlji. Ipak, mljekari su već dugo nezadovoljni jer povećanje cijena na tržištu ne prati povećanje cijena otkupa mlijeka po litru. Kada se tome dodaju i niski poticaji te svakodnevna poskupljena repromaterijala, mljekare stavlja u dilemu da li se uopšte isplati baviti ovom proizvodnjom.

Na sastanku mljekara iz Srednjobosanskog kantona vidna zabrinutost: šta i kako dalje. Već sada proizvodnja mlijeka manja za oko 30 posto. Traže povećanje poticaja na kantonalnom nivou, jer im je to, kako kažu, trenutno jedina zarada u lancu proizvodnje. Ističu da za proizvodnju litra mlijeka potroše sad trenutno isto ili više nego što dobiju od otkupljivača, piše BHRT.

"Moja cijena je među jačim u kantonu, mene litar mlijeka sa svim sad trenutnim, priprema hrane koja košta, silaže koncentrata koji koristim sve ovo izađe oko 81 fening", kaže Amir Bulut, predsjednik Udruženja proizvođača mlijeka i mesa SBK.

"Ukoliko naši predstavnici u izvršnoj i zakonodavnim organima insititucija ove zemlje ne misle na BBK, da svi moraju pomoći ovom kantonu. Ukoliko ne bude posticaja pomoći poljoprivrednim proizvođačima sa SBK, nema ni poljoprivrede, a motorna snaga je proizvodnja", smatra Hamid Suljuić, mljekar iz Travnika.

Stižu najave o novom poskupljenju mlijeka u našoj zemlji. Ipak, mljekari su već dugo nezadovoljni jer povećanje cijena na tržištu ne prati povećanje cijena otkupa mlijeka po litru. Kada se tome dodaju i niski poticaji te svakodnevna poskupljena repromaterijala, mljekare stavlja u dilemu da li se uopšte isplati baviti ovom proizvodnjom.

Na sastanku mljekara iz Srednjobosanskog kantona vidna zabrinutost: šta i kako dalje. Već sada proizvodnja mlijeka manja za oko 30 posto. Traže povećanje poticaja na kantonalnom nivou, jer im je to, kako kažu, trenutno jedina zarada u lancu proizvodnje. Ističu da za proizvodnju litra mlijeka potroše sad trenutno isto ili više nego što dobiju od otkupljivača, piše BHRT.

"Moja cijena je među jačim u kantonu, mene litar mlijeka sa svim sad trenutnim, priprema hrane koja košta, silaže koncentrata koji koristim sve ovo izađe oko 81 fening", kaže Amir Bulut, predsjednik Udruženja proizvođača mlijeka i mesa SBK.

"Ukoliko naši predstavnici u izvršnoj i zakonodavnim organima insititucija ove zemlje ne misle na BBK, da svi moraju pomoći ovom kantonu. Ukoliko ne bude posticaja pomoći poljoprivrednim proizvođačima sa SBK, nema ni poljoprivrede, a motorna snaga je proizvodnja", smatra Hamid Suljuić, mljekar iz Travnika.

Dok mljekari prijete zatvaranjem gazdinstava, cijene litre mlijeka na policama u marketima evidentno rastu. Sve ovo djeluje zbunjujuće na percepciju građana, ističu iz udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju.

"Svima treba da bude jasno, u vrijednosnom lancu proizvodnje nešto ne štima. Oni koji stvaraju novu vrijednost i koji su najodgovorniji za to najmanju korist imaju od toga, a imaju i najveće troškove.

Ako imamo da je dva do tri puta povećana cijena inputa, onda i do dva do tri puta moraju biti veći budžeti za podršku poljoprivedi i potrošačima", rekao je Suad Selimović, iz Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju pri Gospodarskoj komori TK.

A kako uspjeti ostvariti kakvu-takvu dobit u mljekarstvu pitaju se poljoprivrednici u Posavini. I ovdje slična situacija - poticaji nedostatni, a trenutni porast cijena litra mlijeka na tržištu, ne prati i rast cijena otkupa kao što je prije bio slučaj.

"Kad je bila cijena 50 feninga, u marketima je bilo cijena mlijeka 90 feninga. Nama je sad 80-85 feninga otkupna, a 2,70 KM je u marketima mlijeko. Oni bi da mi proizvodimo, a onda da ne dobijemo ništa", ističe Petar Dragojević, mljekar iz Bijeljine.

Nadležni će morati snažnije podržati proizvodnju koja hrani stanovništvo. To je jedna od poruka sa sastanka mljekara Srednjobosanskog kantona. Kažu da je samo 30 feninga poticaja po litru premalo, jer su nerijetko cijele porodice i domaćinstva uključeni u proizvodnju. Pokušali su slično pitati i resornog minstra ovog kantona, ali on cjelokupnu situaciju nije htio komentarisati.

Izvor: Radio Sarajevo

Najveća domaća poslovna grupacija Bingo Group danas je u Sarajevu održala konferenciju za medije.

Ova grupacija, sa skoro 9.000 zaposlenih, najveći je investitor i poslodavac u Bosni i Hercegovini, a danas je najavila isplatu finansijske podrške svojim zaposlenim. Posljednjih skoro 30 godina Bingo Group je na domaćem tržištu investirao preko 850 miliona KM, što ovu grupaciju čini najvećim domaćim investitorom. Ove investicije podrazumijevaju investicije u proizvodnju, akvizicije, rast i razvoj, tehnologiju i ljude.

Ljudi su u fokusu našeg djelovanja. S njima smo izgradili najjaču domaću poslovnu grupaciju, koja je u isto vrijeme i najveći domaći investitor u državi. U budućnost idemo sa jasnom vizijom, čiji su neizostavan dio naši uposleni. Sutra će na račune naših uposlenika, koji su sa nama duže od šest mjeseci i nastavljaju graditi kompaniju, njih skoro 9.000 biti uplaćeno po 1.080 KM finansijske podrške.

To znači da će Bingo kao grupacija uplatiti skoro 10 miliona KM na nivou cijele države.“ – izjavila je Ljiljana Kunosić, direktorica Bingo Group, naglasivši da ovaj iznos uključuje i dio pripadajućih poreza na iznose koji će se isplatiti radnicima grupacije u Republici Srpskoj i Distriktu Brčko.

Maloprodaja je oblast u kojoj se Bingo Group izdvaja kao najveći, sa više od 220 prodajnih objekata, pedesetak ugostiteljskih objekata, kao i šest tržnih centara u cijeloj BiH. Pored maloprodaje u okviru Bingo Group nalazi se i 13 proizvodnih jedinica, koje djeluju u okviru Binga, ali i kao samostalne proizvodne fabrike.

„Naša vizija je jasna, a to je vizija razvoja domaće privrede i otvaranje novih radnih mjesta, što kroz razvoj Binga, kao najvećeg lanca trgovina u BiH, što kroz akviziciju, spašavanje i revitalizaciju domaćih firmi kojima je prijetio stečaj, poput Dite, Semberke i Majevice. Kompanije spašene od stečaja koje danas uspješno izvoze svoje proizvode na strana tržišta..

U okviru grupe djeluju i druge proizvodne kompanije, poput Pivare Tuzla, Duke, Ingrama i Kaleteksa, “ – istakla je gospođa Kunosić.

Da je neupitan ekonomski doprinos grupacije sveukupnoj ekonomiji BiH pokazuje podatak da godišnje Bingo Group uplati preko 51 milion KM poreza i doprinosa direktno vezanih za platu, od kojih je 25 miliona KM doprinosa za penziono i invalidsko osiguranje, a skoro 18 miliona KM doprinosa za zdravstveno osiguranje. O stalnom unapređenju uslova rada u Bingo trgovinama govorio je Edin Ibrahimović, izvršni direktor za biznis operacije Bingo.

„Ponosni smo na činjenicu da naši uposlenici imaju najviša prosječna primanja u oblasti tradicionalne trgovine u BiH, koja u prosjeku iznose oko 1.049 KM neto, te 1.429,42 KM bruto. Ove godine smo uposlenicima isplatili 350 KM regresa, koji sa ovih 1.080 KM predstavljaju 1.430 KM dodatnih primanja, što je praktično i više od 13-te plate za naše radnike.“ – istakao je on.

Predstavnici Bingo Group istakli su da jednokratna podrška nije dovoljna te da je krajnje vrijeme da država omogući rasterećenje privrednika u korist radnika. „Mi kao najveći poslodavac javno se obavezujemo da ćemo svako rasterećenje poreza i doprinosa direktno preusmjeriti u korist radnika. Svako smanjenje ovih nameta, rezultirat će direktnim povećanjem plata naših radnika.

Biti najveći poslodavac, predstavlja veliku obavezu prema skoro 9.000 zaposlenih i oko 30.000 članova njihovih porodica. Naše pojedinačne akcije nisu rješenje, reakcija države je potrebna bez odlaganja.“ – izjavila je gospođa Kunosić.

Andrijana Bukvarević, direktorica ljudskih resursa najavila je pokretanje Fonda „Srce zajednice“, na inicijativu vlasnika grupacije Senada Džambića, koji podrazumijeva pružanje finansijske podrške oboljelim zaposlenicima, ali i članovima njihovih porodica.

Godišnji budžet Fonda će biti 1.000.000 KM. „Fond je sistematičan način da nastavimo pomagati onima kojima je pomoć najpotrebnija. Ovo je dodatni doprinos Bingo grupacije da radno okruženje kreira kao mjesto gdje se zaposlenici osjećaju poštovano, cijenjeno i zaštićeno.“ – izjavila je Bukvarević.

Fond „Srce zajednice“ će postati operativan naredne godine.

Izvor: Tuzlanski.ba

Simbolično, kao i svih minulih godina, uz zvuk sirene koja je u vremenu agresija predstavljala opasnost od granatiranja, bacanje cvijeća u rijeku Neretvu i skok bez aplauza, obilježena je 29. godišnjica rušenja Starog mosta, javlja Anadolu Agency (AA).

O jednom od najtužnijih dana u historiji grada Mostara i države Bosne i Hercegovine i danas su govorili Mostarci i svjedoci barbarskog čina. Mostarca Omera Faladžića vijest o rušenju mosta zatekla je u ratnoj mjesnoj zajednici Zalik.

“Bio sam dva kilometra daleko, kada je došla vijest da je most srušen. Mogu reći da je to jedan od najtužnijih dana u mom životu. Bože moj, rat je bio, dešavalo se… Znamo ko ga je srušio. Ne opraštamo. Ovo nije samo most preko rijeke, već most koji spaja ljude. Nadam se da će Bosna i Hercegovina i Mostar dalje živjeti, te da Mostar neće biti grad slučaj, već grad za primjer drugima“, rekao je Faladžić.

I današnju ceremoniju obilježavanja godišnjice rušenja Starog mosta na kojoj se između ostalih pojavio i predsjednik Gradskog vijeća Mostara Salem Marić, zajedno sa još nekoliko vijećnika, organizovao je Klub skakača u vodu Mostari. Na mostu su bili i igrači Fudbalskog kluba Velež, te osnovci mostarskih škola.

“Klub skakača već 29 godina obilježava ovaj datum, pretužan za svakog Mostarca i svakoga ko voli ovaj most.

Crnim slovima taj dan upisan je u historiji Mostara. Želja mi je da jednog dana, da ono o čemu pričamo u našoj Vijećnici, a to su jedinstvo i pomirenje, to potvrdimo dolaskom svih nas, kako vijećnika, tako i gradonačelnika da odamo počast na tragičan datum za sve nas“, izjavila je Adela Gosto, gradska vijećnica Mostara i članica Kluba skakača Mostari.

Stari most su srušile snage Hrvatskog vijeća obrane (HVO), nakon što je prethodno danima granatiran i uništavan. Najvrjedniji spomenik materijalne kulture u Bosni i Hercegovini obnovljen je 2004. godine, a nešto kasnije uvršten je na listu svjetske baštine UNESCO-a. Sagrađen je 1566. u vrijeme Osmanskog carstva, a njegov tvorac je čuveni Mimar Hajrudin.

Povodom 29. godišnjice rušenja Starog mosta, Mostarski teatar mladih će izvesti predstavu Game, koja govori o uspostavi mostova među ljudima, jer su kako su poručili, to mostovi budućnosti.

Izvor: AA

Dok se plate računi ono što ostane većini ne može biti dovoljno da se kvalitetno pojede na dnevnoj bazi. Hrana nikad nije bila skuplja. I pored tog podatka tone se bacaju.

Prema podacima Agencije Ujedinjenih nacija, u BiH se godišnje uništava i baca oko 400.000 tona hrane, procjene su da domaćinstva bace oko 700.000 obroka dnevno. Istovremeno, u Bosni i Hercegovini danas ima najmanje 60 javnih kuhinja u kojima se hrani oko 17.000 ljudi. Dodatno, mnogi primaju i dnevne obroke ili mjesečne pakete pomoći u namirnicama da bi preživjeli. U Bratuncu postoji javna kuhinja za bebe, a u Lukavcu djeluje javna kuhinja za djecu sa invaliditetom. Dok kompanije i domaćinstva bacaju hranu, ogroman broj građana Bosne i Hercegovine ne može svaki dan sebi priuštiti ni jedan obrok dnevno.

“Ovo je za nas spas, jer ne bismo imali bukvalno nekad ni za ručak, a ovdje dobijete ako ništa pola hljeba pa vam je to ekstra. Ja sam penzioner, 240 KM penziju imam, majka sam djevojčice koja ide u srednju školu, trebam njoj priuštiti da ona ne bude mimo druge djece. Radim sa strane, čuvam stariju gospođu, i pored svega toga krpim kraj sa krajem, dođem ovdje da uzmem”, ispričala nam je sagovornica iz jedne od javnih kuhinja.

“Ne uzimam za sebe nego za sestru…puno je više ljudi u zadnje vrijeme ovdje… hvala Bogu kad imamo i ovo..”, dodaju nam.

Razgovarali smo i sa onima koji od primanja imaju socijalu od 120 KM. Kažu – nakon što platiš račune ne možeš više ništa.

Takođe, sa nekoliko korisnika ove narodne kuhinje razgovarali smo mimo kamere. Neće, kažu nam, zbog sina ili kćerke na televiziju, jer bilo bi im teško da čuju roditelja koji javno govori da nema ni za hranu…

Od onih koji sjede u ovom restoranu, bez griže savjesti zbog djece kojoj se ne može osnovno priuštiti, i jedu dobro po povoljnim cijenama koje su od 2015. samo jednom rasle, zavisi da li će biti ukinut PDV na doniranu hranu i da li će hrane u narodnim kuhinjama biti dovoljno za sve.

“Mi smo zahvaljujući kampanji ‘Niko gladan, niko sam’, već u nacrt novog zakona o PDV-u stavili ovaj naš prijedlog da se donirana hrana pred istek roka oslobodi plaćanja PDV-a, i to je već usvojeno. Sada je na VM da to što prije dođe pred Parlament BiH i da se kao takvo usvoji. U 2020. godini uništena je hrana u vrijednosti od 126 miliona KM”, pojasnila nam je Adnana Mahmutćehajić Čamdžić iz Fondacije mozaik, odnosno direktorica njihovog programa za filantropiju.

Izvor: InfoBijeljina