Igle, konci i raznobojni materijali već tri decenije su svakodnevica Drvarčanke Brankice Dodig, koja za šivaćom mašinom stvara najljepše odjevne predmete, a odnedavno taj hobi postao joj je posao jer je ova vrijedna domaćica jedna od 80 žena koje su dobile posao u Fabrici za proizvodnju konfekcije “Jumko”.

U Bosnu i Hercegovinu prošle godine uvezeno je ukupno 69.077 vozila od čega je 58.645 polovnih automobila. Ipak, važan indikator ekonomskih kretanja je i broj prodatih novih automobila, a 2019. je u BiH prodato 10.432 nova vozila, što je neznatno manje u odnosu na 2018.godinu.

Porodice žrtava u Udruženju "Majke Srebrenice" u ponedeljak su Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu podnijele tužbu protiv Holandije.

"Majke Srebrenice" se bore za priznavanje odgovornosti Holandije, čiji su vojnici u ime Ujedinjenih nacija bili 1995. godine raspoređeni u tadašnjoj enklavi Srebrenica, gdje je ubijeno više od 8.000 osoba.

Tužbu su u ime "Majki Srebrenice" podnijela dva advokata, Marko R. Geritsen i Simon van der Sluijs koji su u saopštenju o tome naveli da "Holandija nije preduzela dovoljne mjere zaštite" stanovništva Srebrenice, prenosi Beta.

Uloga holandskih mirovnih snaga u Srebrenici u Holandiji je i dalje osjetljiva tema za koju bivši holandski vojnici tvrde da će ih zauvijek proganjati.

U svojoj bazi, holandske mirovne snage su 11. jula 1995. tu enklavu sa hiljadama izbjeglica prepustile snagama bosanskih Srba.

Oni su dopustili bosanskim Srbima da odvedu izbjeglice, od kojih su muškarci i dječaci razdvojeni, odvezeni autobusima i ubijeni.

Udruženje "Majke Srebrenice", koje predstavlja više od 6.000 rođaka tih žrtava, pokrenulo je 2007. godine taj slučaj pred najvišim holandskim sudovima, postigavši samo djelimičan uspjeh.

Vrhovni sud Holandije je 2019. godine presudio da je holandska država imala samo "vrlo ograničenu" odgovornost za genocid koji je uslijedio.

"Prema Vrhovnom sudu, ti ljudi bi vjerovatno u svakom slučaju bili ubijeni, čak i da im je bilo dozvoljeno da ostanu u enklavi. Međutim, nije bilo faktičke rasprave o šansama za preživljavanje“, rekli su advokati uz ocjenu da je ta odluka suda bila "potpuno proizvoljna".

"To je kršenje Člana 6. Evropskog suda za ljudska prava, koji predviđa pravo na pošteno suđenje", ukazali su oni.

Peripetije u vezi s prodajom Fabrike duhana Mostar nakon 13 godina agonije uskoro bi mogle biti okončane, čime bi se riješilo i uvezivanje radnog staža za 30-ak radnika i njihovo penzionisanje.
Kako saznaje Klix.ba, nekadašnju tvornicu kupuje švicarski poduzetnik Mirsad Rahimić, rođen u Mostaru i već poznat po investiranju u rodni grad i domovinu Bosnu i Hercegovinu.

Završavanje administrativnih pitanja

Rahimić je za Klix.ba kazao kako je dobio usmenu informaciju o ponudi Općinskog suda Mostar za kupovinu objekta, te da narednih dana iz Švicarske dolazi u rodni grad riješiti administrativne poslove vezane za kupovinu nekada velebnog objekta.

''Dobio sam informacije da je sutkinja Općinskog suda Mostar donijela zaključak da ide u proceduru mojih 30 dana, ali evo još nemam zvanično to i pismeno", izjavio je Rahimić.

Prema informacijama kojima raspolaže, utorak i četvrtak se spominju kao dani od kojih treba početi teći rok od 30 dana za kupovinu Fabrike duhana Mostar.

"Narednih dana dolazim u Mostar da krenem s pripremama i svim potrebnim za otkupljivanje. Gledat ću da u tih 30 dana sve završim i uplatim pa da konačno stavimo tačku na Fabriku duhana Mostar", kazao je Rahimić.

Istakao je kako je već u pregovorima o tome što će uraditi s bivšom tvornicom, ali dok ne bude sve administrativno završeno ''jedan kroz jedan'', ne želi iznositi detalje.

"U pregovorima sam sa švicarskim poduzetnicima koji su voljni ulagati u Mostar, kako bismo otvorili nova radna mjesta, ali o tome je još rano govoriti", dodaje Rahimić.

Ističe kako u Mostaru već ima nekoliko urađenih objekata te da je svaki lijep i kad je riječ o vizuri grada, ali i zaposlenosti ljudi.

Moguća ulaganja investitora

"Ako s Fabrikom duhana Mostar bude sve proceduralno išlo kako treba, mislim da će u skorije vrijeme postati jedno fino zdanje s novim radnim mjestima", dodaje investitor.

Otkriva da na mjestu bivše fabrike sigurno neće nići nova fabrika duhana i dodaje da je moguće "da bude nešto slatko".

S obzirom da su pregovori o kupovini bili tako iscrpni, dvojica poduzetnika s kojima je krenuo u ovu priču davno su odustala.

"Ja sam rekao da neću odustati, ići ću do kraja i ne sumnjam da ćemo na mjestu ruševne tvornice uskoro vidjeti nešto lijepo", kaže Rahimić za Klix.ba.

Priznaje da ga je i pored zamršene papirologije u poslu sve vrijeme držao patriotizam i želja da pomogne svom rodnom gradu.

Informacija da je sud usmeno informisao kupca o mogućoj kupovini Fabrike duhana Mostar razveselila je bivše radnike, a posebno one koji čekaju uvezivanje radnog staža kako bi mogli otići u penziju.

Među njima je Aida Kajtaz, koja kaže da je najbolje godine života ostavila u toj tvornici.

Rješenje agonije za radnike

 No već trinaest godina, kako priznaje, proživljava agoniju. Tužna je što je 30-ak kolega iz nekadašnje tvornice otišlo na onaj svijet ne dočekavši rješavanje problema, koji je sve podjednako bolio i tištio.

''Nadamo se da će posao biti realizovan zato što bi on za nas radnike značio i zvanično rješenje problema koje imamo. Od ta tri miliona, milion i 800 hiljada bilo bi uplaćeno za doprinose Poreznoj upravi, a ostatak novca bio bi podijeljen radnicima", ističe bivša radnica Fabrike duhana Mostar.

Podsjetimo, proizvodnja u fabrici koja je s kapacitetima na 20 dunuma zemlje radila i u najtežim ratnim vremenima okončana je 2007. godine. Kasnije su uslijedile borbe radnika za svoja prava, ali i opstanak preduzeća u kojem su proveli radni vijek.

Iza FDM-a ostalo je 19 miliona KM duga, od čega 10 potražuje Porezna uprava, a ostalo drugi povjerioci. Posebno je velik dug prema 130 nekadašnjih radnika, navodi Klix.