Menu

Kinezi grade najveću vjetroelektranu u BiH

 

Izgradnja vjetroelektrane Ivovik, instalirane snage 84 MW, trebala bi početi iduće godine, rekli su kineski investitori na nedavnom sastanku s lokalnim vlastima općine Tomislavgrad. Ivovik, čija će izgradnja koštati 130 miliona eura, bit će najveća vjetroelektrana i dosad najveća investicija u obnovljive izvore energije u Bosni i Hercegovini.

 

Vjetroelektranu Ivovik razvijat će dvije kineske tvrtke – China National Technical Import & Export Corporation i Powerchina Resources Ltd. Nalazit će se na području Tomislavgrada i Livna. Predviđena godišnja proizvodnja električne energije vjetroelektrane Ivovik iznosi 236,6 GWh, prema dosadašnjim izvještajma. Ovo će biti treća vjetroelektrana na području općine Tomislavgrad, priopćeno je iz lokalne administracije nakon sastanka s predstavnicima kineskih investitora.

 

Projekte izgradnje vjetroelektrana Ivovik i Orlovača prošle godine odobrila je Vlada FBiH. Početkom 2020. godine Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) dala je inicijalnu saglasnost za izdavanje energetske dozvole za Ivovik, kao i za vjetroelektranu Orlovaču, snage 42,9 MW, koji se planiraju graditi u općinama Tomislavgrad i Livno. Predviđena godišnja proizvodnja električne energije na Orlovači je 99 GWh.

 

Izvor:Indikator.ba

Više...

Zabilježena efikasnost u borbi protiv ilegalnih migracija i šverca

 

Granična policija BiH u proteklih devet mjeseci zaplijenila je 46 kilograma marihuane, evidentirala više od 20 krivičnih djela koja se odnose na krijumčarenje ljudi i organizovanje grupa ili udruženja za krijumčarenje migranata, a značajni rezultati ostvareni su i u borbi protiv svih oblika prekograničnog kriminala.

 

“Ova krivična djela najčešće su zabilježena u zoni nadležnosti Terenske kancelarije Istok – Višegrad, u zoni odgovornosti Jedinice granične policije Zvornik, a zatim i u zonama nadležnosti terenskih kancelarija Sjeverozapad – Gradiška i Jug-Čapljina”, izjavila je Srni portparol Granične policije BiH Franka Vican.

Ona je navela da je za ta krivična djela podneseno je 19 izvještaja nadležnom tužilaštvu, osumnjičeno je 31 lice, od kojih je 17 lišeno slobode.

 

Prema riječima Vicanove, granična policija je u ovom periodu realizovala niz operativnih akcija, a među njima je i učešće u sprovođenju međunarodne akcije “Galeb” koja se odnosila na razbijanje lanca organizovanog krijumčarenja ljudi.

U ovoj akciji, u kojoj su učestvovali pripadnici Granične policije BiH, Policije Brčko distrikta i MUP-a Hrvatske, u saradnji sa Tužilaštvom BiH, uhapšeno je 10 lica.

 

“Granična policija BiH je u devet mjeseci ove godine evidentirala 120 krivičnih djela u vezi sa zloupotrebom opojnih droga, te više od 60 prekršaja po istom osnovu. Tom prilikom ukupno je privremeno oduzeto 46 kilograma marihuane”, precizirala je Vicanova.

 

Osim toga, istakla je, u najvećoj akciji Granične policije BiH pod nazivom “Eskobar”, usmjerenoj na razbijanje organizovanih kriminalnih grupa u vezi sa neovlaštenim prometom droga, otkriveno je oko 6.000 stabljika indijske konoplje u namjenski izgrađenom kampu za proizvodnju i uzgoj marihuane, koja je distribuisana i na unutrašnjem i na tržištu EU.

 

U operativnoj akciji “Marihuana” otkriveno je 330 stabljika marihuane, veća količina spida, automatske puške, pištolji, razna municija i drugo.

 

Granična policija je prilikom kontrole teretnog motornog vozila na graničnom prelazu otkrila oko 40 kilograma marihuane.

 

Kada je riječ o neovlaštenom prometu ili držanju oružja, Granična policija je otkrila 14 krivičnih djela, u kojima je privremeno oduzet veći broj pušaka, poluautomatskih pušaka i automatskih pušaka, pištolja, te puščane, pištoljske i lovačke municije.

 

Viccanova je napomenula da je Granična policija BiH za devet mjeseci zaplijenila i privremeno oduzela 141.941 kutiju cigareta bez akcizne markice, procijenjene vrijednosti oko 717.115 KM i 533 kilograma rezanog duvana, čija je vrijednost procijenjena na 43.706 KM.

 

Privremeno oduzete cigarete i duvanski proizvodi najčešće su pronađeni i otkriveni u blizini granične linije između Crne Gore i BiH, a zaplijenjeni proizvodi se prema naredbi Suda BiH čuvaju ili deponuju na sudski depozit do okončanja postupka protiv lica koja su zatečene u krijumčarenju ove robe.

Više...

Užas u Bijeljini: Dječak poginuo, roditelji teško povrijeđeni, oba vozača pobjegla

 

Četrnaestogodišnji dječak poginuo je u saobraćajnoj nesreći koja se sinoć dogodila u Bijeljini, dok su njegovi roditelji teško povrijeđeni.

 

Mediji javljaju da je najprije jedan automobil u ulici Kulina bana udario dječaka. Nakon što su roditelji pritrčali da pruže pomoć dječaku, na njih je naletio drugi automobil.

 

Oba vozača su pobjegla s mjesta nesreće. Vozač jednog automobila je pronađen, dok se za drugim još uvijek traga, prenio je RTRS.

 

Više...

U BiH razlike u cijenama goriva i do 30 feninga po litru

 

Cijena nafte na svjetskom tržištu raste, a u skladu s tim raste i cijena goriva u Bosni i Hercegovini. Međutim, to povećanje cijena nije isto na svim mjestima te se na pojedinim benzinskim pumpama u Federaciji BiH litar dizela može kupiti za 2,21 KM, a na nekim drugim za 2,51 KM.

 

Za litar benzina u Federaciji, kažu iz Ministarstva trgovine FBiH, se na nekim pumpama plaća 2,21, a na nekim 2,46 KM. U Republici Srpskoj, kako je za Klix.ba kazao Dragan Trišić, predsjednik Grupacije za promet nafte i naftnih derivata Privredne komore Republike Srpske, najniže cijene goriva su u regiji Bijeljine i to za benzin 2,32 KM, dok je cijena litra dizela 2,29 KM. U ostalim regijama cijene se kreću od 2,32 do 2,43 za benzin i 2,29 do 2,35 KM za dizel.

“Formiranje cijene zavisi od regije u kojoj se nalazi benzinska pumpa, dakle troškovi logistike i destinacije odakle se snabdijeva gorivom. Formiranje cijene zavisi od niza parametara, a pored navedenog, znatno utječu i troškovi ličnih dohodaka radnika (broj radnika) i ostali troškovi koji utječu na rad jedne benzinske stanice, kao što su komunalne naknade, takse za isticanje reklama, naknade za putni pojas i dr.

 

Dakle, svakako troškovi, ali i konkurencija koja svojim poslovnim aktivnostima može dovesti u situaciju da se radi na pragu rentabilnosti, kao što je to slučaj u Bijeljini, gdje tradicionalno imamo niske cijene”, kazao je Trišić.

 

Vlade Federacije BiH i Republike Srpske ograničile su maržu distributera u maloprodaji na 0,25 KM po litru i u veleprodaji na 0,06 KM, što znači da se marža ne može povećati i to je mehanizam koji je na snagu stupio zbog pandemije i koji koliko-toliko ograničava rast maloprodajnih cijena.

 

“Dakle, to je efikasan mehanizam ograničenja maloprodajne cijene. Smatram da sve zemlje okruženja, kao i zemlje EU, imaju isti problem, da teško mogu utjecati na razvoj situacije, a to je trenutna energetska kriza koja se ogleda u nedostatku svih oblika energije i praktično cijene rastu iz dana u dan, a u lancu se reflektuje na sve ostale branše”, kaže Trišić.

 

Sve benzinske pumpe, dodao je, imaju kratkoročne zalihe, za 7-15 dana, zavisno od prodaje na dnevnom nivou.

“Dugoročne zalihe su moguće jedino u slučaju da se deponuju velike količine u terminalima, koje bi mogle da amortizuju ovakve situacije, ali to je u praksi skoro nemoguće. Kao prvo, to su velike količine goriva i ulaganja u terminale, koje finansijski distrubuteri teško mogu planirati i realizovati u poslovnim aktivnostima. Drugo, ovaj metod je veoma rizičan jer se može desiti da ako cijene nafte na naftnom tržištu stagniraju ili padaju, tada su kompanije u gubitku, tako da nemamo mnogo izbora nego da se benzinske pumpe snabdijevaju kratkoročnim zalihama i da zavisimo od rafinerija i ulaznih cijena. To znači da se povećanja cijena ne mogu zaustaviti, jer je to problem globalnog karaktera, ali mehanizmima kao što su ograničenja marži, koliko-toliko se amortizuje tržište. Kupci moraju da shvate da je prošlo vrijeme jeftine snage, a naročito energije koja potječe od fosilnih energenata, jer oni zagađuju, njihove zalihe su ograničene i da automobilska industrija svoje proizvodne kapacitete usmjerava na koncept takozvane zelene energije, koja će u narednim godinama biti sve zastupljenija”, kazao je Trišić.

 

Milenko Bošković, predsjednik Udruženja prometnika naftnih derivata u FBiH, kazao je kako cijenu goriva benzinske pumpe formiraju na osnovu toga gdje se pumpa nalazi i kakav je promet. Tamo gdje je manji promet, kaže, pumpe vjerovatno žele nižim cijenama privući kupce i na taj način pokriti troškove.

 

“Ograničavanje rasta cijena u smislu da se stavi granica dokle one mogu ići ne dolazi u obzir i ono nije moguće, ukoliko ne želimo da dođemo u još veću krizu. Ograničenjima marži već su cijene ograničene, jedino još država može intervenisati da smanji namete, ali onda bi i to vjerovatno izazvalo neke druge probleme. Znamo da je struktura cijena takva da je startna cijena za dizel 1,05-1,10 KM, a za benzin 1,15 KM, tolika su porezna davanja u strukturi cijene”, kazao je Bošković.

 

Cijene se i na svjetskom tržištu svakodnevno mijenjaju. Tako je, podsjeća Bošković, zbog pandemije u jednom periodu cijena sirove nafte bila i 35 dolara, a sada je njena cijena 85 dolara.

 

“Mi pamtimo i vremena kada je nafta bila 150 dolara, ali tada nismo imali namete koje imamo sada. Cijene su prije nekoliko godina kod nas dostizale i iznos od 2,56 KM po litru, što je i najveći iznos koji pamtim, ali tada nismo imali dodatak za autoceste od 25 feninga, koji sada imamo. Ako uporedimo cijene u zemljama u okruženju, vidjet ćemo da su one ili blizu ili čak 3 KM, a kod nas su još uvijek dosta niže”, istakao je Bošković.

Procjena stručnjaka je da nas očekuje nestabilan period do kraja godine, odnosno da će cijena nafte nastaviti rasti, što će sigurno dovesti i do povećanja cijena goriva u BiH.

 

“Ulazimo u neizvjesnost u 2022. godini, gdje će prvi kvartal biti period kada bi zemlje OPEK-a trebale dati jasnu preporuku i odgovor da li će se proizvodnja podići na nivo potražnje ili će i dalje ostati na trenutnom nivou, a to znači rast potražnje u narednoj godini i sigurno rast cijena”, zaključio je Trišić.

 

Izvor: Klix

Više...

U Brčko distriktu i Federaciji BiH danas Dan žalosti

 

U Federaciji Bosne i Hercegovine i Brčko distriktu BiH danas je Dan žalosti zbog tragične smrti sedam osoba, koje su stradale u požaru u Brčkom.

Vlada Federacije BiH je jučer na hitnoj, telefonski održanoj sjednici donijela Odluku o proglašenju 27. oktobra 2021. godine Danom žalosti u FBiH povodom ove tragedije.

Dan žalosti se obilježava obaveznim isticanjem zastave Bosne i Hercegovine na pola koplja, odnosno jarbola na zgradama Vlade Federacije BiH i institucija Federacije BiH.

Na Dan žalosti ne mogu biti održavani programi kulturno-zabavnog karaktera na javnim mjestima u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Medijske kuće na teritoriji Federacije BiH su dužne uskladiti i prilagoditi svoje programske sadržaje Danu žalosti.

Kako je obrazloženo, Odluka je donesena radi izražavanja saučešća i suosjećanja s porodicama sedam žrtava tragično stradalih u Brčkom, saopćeno je iz Ureda Vlade FBiH za odnose s javnošću.

 

Prethodno je gradonačelnik Brčko distrikta Bosne i Hercegovine Esed Kadrić donio odluku o proglašenju 27. oktobra 2021. godine Danom žalosti na području Brčko distrikta BiH, zbog tragične smrti sedam sugrađana.

Više...

U narednim mjesecima najavljen zastoj u registraciji vozila u BiH

 

Zbog problema u isporuci potvrde o vlasništvu vozila i obrasca potvrde o registraciji (prometne dozvole), u sljedećih nekoliko dana neće biti moguće registrirati dio vozila na području ovog kantona, odnosno na području cijele Bosne i Hercegovine, upozorili su iz Ministarstva unutarnjih poslova Zapadnohercegovačkog kantona.

 

Dio vozača u svim dijelovima Bosne i Hercegovine u idućih petnaestak dana bit će primoran parkirati automobil u garažu ili ga voziti bez prometne dozvole, a onima koji su trenutno u potrazi za novim vozilom bilo bi dobro da s tim pričekaju bar iduća dva tjedna jer ga do tada neće moći registrirati.

 

Naime, kako su jučer upozorili iz Ministarstva unutarnjih poslova Zapadnohercegovačkog kantona, zbog problema u isporuci potvrde o vlasništvu vozila i obrasca potvrde o registraciji (prometne dozvole), u sljedećih nekoliko dana neće biti moguće registrirati dio vozila na području ovog kantona, odnosno na području cijele Bosne i Hercegovine.

Do navedene situacije došlo je zbog činjenice da Agenciji za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine u očekivanom roku nije izvršeno dostavljanje obrasca potvrde o vlasništvu vozila i obrasca potvrde o registraciji od odabranoga ponuđača u provedenom postupku javne nabave s kojim Agencija ima potpisan okvirni sporazum o kupoprodaji navedenih obrazaca te ih nije mogla proslijediti MUP-ovima.

 

Kako navode iz IDDEEA-e, zbog pandemije je došlo do pomicanja rokova isporuke na tržištu repromaterijala, što je posljedično imalo i pomicanje planirane isporuke navedenih obrazaca za oko petnaest dana. Budući da se trenutačno u Agenciji za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine i u organizacijskim jedinicama nadležnih tijela nalazi određena, manja, količina obrazaca potvrde o vlasništvu vozila i obrasca potvrde o registraciji, iz Agencije su predložili da organizacijske jedinice odnosno kantonalna ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstvo unutarnjih poslova RS-a i Vlada Distrikta Brčko BiH, Odjel za javni registar, izvrše procjenu zaprimljenih zahtjeva.

 

Izvor: Hayat.ba

Više...

Bh. poslodavci traže da im se omogući "uvoz" radnika

 

Suočeni sa sve većim nedostatkom radnika, iz Udruge poslodavaca FBiH, koja okuplja brojne javne i privatne firme, zatražit će od vlasti u BiH pojednostavljivanje postupka i procedure pri zapošljavanju stranaca, piše Večernji list BiH.

 

Na posljednjoj su sjednici čelnici Udruge raspravljali, kako se ističe, “o gorućem problemu nedostatka radne snage te je zaključeno kako će se u idućem razdoblju morati inicirati izmjene zakonskih akata o uvozu radne snage”.

 

Nedostatak radnika u BiH Traženje olakšica za uvoz radne snage iz inozemstva zbog nedostatka domaće je prije nekoliko mjeseci preneseno ministru civilnih poslodavaca BiH te direktoru Agencije za rad i zapošljavanje BiH.

 

Na održanom sastanku zaključeno je kako se BiH posljednjih godina suočava s odlaskom radnika.

 

Svakodnevni odlazak radne snage iz BiH poslodavci pokušavaju usporiti ili donekle riješiti unutar zemlje tražeći od Vlade i Parlamenta da smanje doprinose na plaće kako bi taj novac mogli preusmjeriti radnicima i stimulirati ih da ostanu u BiH većim zaradama.

 

Stav Udruge poslodavaca je da odljev radne snage i trenutna politička situacija ni u kojem slučaju ne smiju imati negativne posljedice na poslodavce i poslovanje kompanija.

 

Poslodavci traže pojednostavljenje procedure za zapošljavanje stranaca i da se bh. vlasti tome posvete u najbržem mogućem roku. Prema informacijama, mogle bi se preuzeti neke od dobrih praksi i pravila iz susjedne Hrvatske, koja je nedavno izmijenila Zakon o uvozu radne snage.

 

Poslodavac koji želi zaposliti stranog radnika, prije nego što zatraži dozvolu za boravak i rad, treba provjeriti ima li na domaćem tržištu traženih radnika. Taj posao, na zahtjev poslodavca, obavlja Zavod za zapošljavanje koji u najviše 15 dana treba istražiti ima li u evidenciji nezaposlenih radnika koji udovoljavaju traženim uvjetima te ih uputiti poslodavcu.

 

Ako u evidenciji nezaposlenih ima dovoljno traženih radnika, poslodavcu neće biti dopušten uvoz radne snage i Zavod će mu uputiti negativnu obavijest. Ako nema dovoljno radnika, poslodavac prima pozitivnu obavijest, što znači da može uvesti radnika iz treće zemlje, odnosno može podnijeti zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad stranog radnika.

 

Rok za podnošenje zahtjeva za izdavanje radne dozvole je 90 dana od pozitivne obavijesti. Prije nekoliko godina krenulo se s idejom da privatne ili državne firme na prostoru BiH radnike za određene poslove traže posredstvom ovlaštenih agencija koje bi im dale svoje “leasing radnike”.

 

Agencije bi u tom slučaju bile formalni poslodavci “zakupljenim radnicima” te bi im plaćale staž i socijalno iako su njihovi radnici “iznajmljeni” različitim poslodavcima.

 

Izvor: Radio Sarajevo

Više...

Skupa muzika u Predsjedništvu: Dodik uskratio pomoć za četiri bolnice u RS-u, pet u FBiH i jednoj u Brčkom

 

Univerzitetski klinički centar RS-a u Banjoj Luci i bolnice u Bosanskoj Gradiški i Trebinju su ostale bez tri mobilna aparata za ultrazvuk. To nije sve…

 

Bolnica u Bijeljini ostala je bez ambulantnih kola. U pitanju je oprema koja je osigurana u sklopu pomoći Japana u vrijeme pandemije u vidu granta od 100 miliona japanskih jena. To je dovedeno u pitanje, jer je član Predsjedništva BiH Milorad Dodik glasao danas i protiv ove odluke, koja je trebala da bude verifikovana radi njene realizacije.

 

Ambulantna kola, pomoć vlade Japana, trebalo je da dobije i bolnica u Brčkom, kao i kantonalne bolnice u Livnu i Bihaću, dok su rendgen aparate trebale dobiti bolnice u Goraždu i Orašju, a bolnica u Novoj Bili ultrazvuk. Odluku o prihvatanju pomoći japanske vlade zdravstvenim ustanovama u BiH Predsjedništvo je donijelo u februaru ove godine, a potpisnik te odluke je Milorad Dodik, koji je bio tada predsjedavajući.

 

 

 

 

 

 

 

Izvor: Bntv

Više...

Nove mjere u TK: Veća okupljanja samo uz negativan test, potvrdu o vakcinaciji ili prebolovanom COVID-19

 

Vlada Tuzlanskog kantona danas je usvojila naredbu Kriznog štaba Ministarstva zdravstva Tuzlanskog kantona kojom je dopušteno okupljanje ne više od 30 ljudi u zatvorenom prostoru i ne više od 60 ljudi na otvorenom prostoru.

 

- Ono što je novina u odnosu na dosadašnji period, ukoliko se radi o većem okupljanju, ne više od 50 ljudi u zatvorenom prostoru i ne više od 100 ljudi na otvorenom prostoru, takvo okupljanje je dopušteno uz uvjet da prisutni imaju negativan antigenski ili PCR test, ne stariji od 48 sati ili potvrdu o prebolovanom COVID-19, ne stariju od šest mjeseci ili potvrdu o završenom cijepljenju - kaže se u saopćenju Vlade TK.

Od ove naredbe izuzimaju se osnovne i srednje škole, te visokoškolske ustanove.

 

- U skladu sa naredbom Kriznog štaba Ministarstva zdravstva FBiH dozvoljava se i veća organizirana okupljanja, do maksimalno 150 osoba u zatvorenom i 300 osoba na otvorenom, pod uvjetom da veličina prostora omogućava provedbu higijensko-epidemioloških mjera. Uvjet za održavanje i ovakvih skupova je također da svi sudionici skupa imaju negativan antigenski ili PCR test, ne stariji od 48 sati ili potvrdu o prebolovanom COVID-19, ne stariju od šest mjeseci ili potvrdu o završenom cijepljenju. Za provođenje ovih epidemioloških mjera i organizaciju skupa je odgovoran organizator skupa, koji je dužan i prethodno pribaviti saglasnost od Kriznog štaba Ministarstva zdravstva - kaže se u saopćenju.

 

Od svih poslovnih subjekata i drugih pravnih subjekata, koji tokom realizacije svojih aktivnosti podrazumjevaju istovremeni boravak većeg broja osoba u zatvorenom prostoru (tržni centri, trgovine, kina, prostorije javnih institucija, restorani, drugi ugostiteljski objekti, itd.) traži se prisustvo COVID redara na ulazu u objekte, koji će vršiti kontrolu sprovođenja važećih naredbi i preporuka.

 

Krizni štab Ministarstva zdravstva smatra da se nastava na Univerzitetu u Tuzli i drugim visokoškolskim ustanovama, na fakultetima ili odsjecima gdje nije moguće striktno poštivanje važećih naredbi i preporuka nadležnih organa i institucija, može odvijati i na druge načine realizacije nastave osim klasičnog, a sve sa isključivim ciljem poštivanja važećih mjera i sprečavanja daljeg širenja oboljenja.

 

Zabranjuje se prisustvo roditelja i staratelja unutar svih predškolskih ustanova na području kantona, kao i obavezna trijaža djece pri ulazu u iste u smislu postojanja simptoma oboljenja.

 

Traži se od građana Tuzlanskog kantona da, imajući u vidu da ogroman procenat hospitaliziranih pacijenata čine nevakcinisane osobe, u što većem broju pristupe vakcinaciji protiv COVID-19 infekcije.

 

Ponovljena je naredba za obavezno nošenje zaštitnih maski preko usta i nosa za zaštitu respiratornog sistema u zatvorenom prostoru i uz poštivanje distance od minimalno dva metra. Nalaže se obavezno nošenje maske i na otvorenom prostoru, ukoliko se ne može ostvariti distanca od dva metra.

 

Također, na snazi ostaje i naredba da se u veletrgovinama i supermarketima broj kupaca ograničava tako da se definira prostor od 10 metara kvadratnih prodajnog objekta po potrošaču, a bez obzira na veličinu prostora prodajnog objekta, nije dozvoljen boravak više od 400 potrošača.

 

Na kraju Vlada je naredbama od Kantonalne uprave za inspekcijske poslove Tuzlanskog kantona, nadležnih gradskih i općinskih inspekcija i Uprave policije Tuzlanskog kantona zatražila da, u skladu sa svojim nadležnostima, vrše pojačan nadzor u smislu kontrole poštovanja važećih epidemioloških mjera i donesenih naredbi.

 

Od svih gradskih i opštinskih Kriznih štabova je zatraženo da pojačaju aktivnosti na sprovođenju važećih epidemioloških mjera, preporuka i naredbi u okviru lokalnih zajednica, te da o navedenom podnesu izvještaj Kriznom štabu Ministarstva zdravstva.

 

Ova Naredba se primjenjuje od 22. oktobra, a važi do 04. novembra 2021. godine.

 

Izvor: Faktor

Više...

Hoće li u BiH doći do rasta kamata za kredite, šta bankari savjetuju građanima?

 

Kamate na kredite su na historijski niskom nivou i one neće dalje padati, ali ni rasti, što najviše zanima naše građane, kaže za Faktor Berislav Kutle, predsjednik Udruženja banaka BiH.

 

Prema njegovim riječima, priča o povećanju kamata na kredite kako fizičkim tako i pravnim licima u BiH prelila se iz susjedstva.

 

- Sve je počelo kada je guverner Hrvatske narodne Boris Vujčić nedavno u intervjuu na HRT-u pomalo nespretno kazao da bi rate kredita građanima s dugoročnim kreditima, odobrenima uz varijabilne kamatne stope, mogle rasti od 10 do čak 20 posto. Naravno, naši građani su se uplašili da bi se nešto slično moglo desiti i u BiH.

 

Dok god je ponuda novca veća od potražnje kredita, kamate neće rasti. Kome ćete povećavati visinu kamate ako nije gužva za kreditima. S obzirom na sve trenutne procjene, očekivati je da u narednih nekoliko godina, tamo sve do 2025. godine, ne bude povećavanja kamata - ističe Kutle.

 

Ipak, naš sagovornik ima savjet za bh. građane.

 

- Svi oni koji imaju kredite u čijim ugovorima je promjenjiva kamata treba da traže fiksnu kamatu. Time bi preduprijedili bilo kakve promjene na globalnom finansijskom tržištu koje mogu imati posljedice i na BiH - savjetuje Kutle.

 

On smatra da bi bilo dobro za bh. društvo da se govori o povećanju kamata. Objašnjava i zašto.

 

 

- To bi, u prijevodu, značilo stabilnost države, kako u ekonomskom tako i političkom smislu, jačanje privrede, finansijski kapacitet građana... - podvlači Kutle.

 

Izvor: Faktor

Više...
Priključi se za RSS feed

Copyright (c) 2006-2020 portal InfoBrcko.com Sva prava zadržana. Sadržaji objavljeni na portalu InfoBrcko.com se mogu prenositi uz obavezno navođenje izvora i linka na orginalni tekst. info@infobrcko.com