Desetočlani spasilački tim Odjela za javnu sigurnost Vlade Brčko distirkta Bosne i Hercegovine, Odsjeka civilne zaštite, nakon putovanja koje je trajalo preko 40 sati stigao je u Kahramanmaraš u Turskoj. Nakon uspostave kampa u subotu su cijeli dan proveli na ruševinama u potrazi za unesrećenima.

U krivičnom postupku koji se vodi protiv dr Nihada Šibonjića i pravnog lica JZU „Zdravstveni centar Brčko“ zbog produženog krivičnog djela zloupotreba položaja ili ovlaštenja Osnovni sud Brčko distrikta BiH donio je i javno objavio prvostepenu presudu kojom je optužene oslobodio optužbe.

Dr Nihadu Šibonjiću kao direktoru JZU „Zdravstveni centar Brčko“ stavljeno je na teret da je u periodu 2015. i 2016. godine zaključio više nezakonitih ugovora o volontiranju bez da je prethodno donio Plan potreba za kadrovima i Odluku o realizaciji plana zapošljavanja, te da nije podnio zahtjev za prijem volontera Službi za ljudske resurse koja bi na osnovu istih raspisala Javni poziv i provela postupak za prijem volontera.

Odnosno, istom je stavljeno na teret da je bez ikakvog pravnog utemjeljenja u normativnim aktima Brčko distrikta BiH i internim aktima JZU “Zdravstveni centar Brčko“ zaključio ugovore sa volonterima gdje su isti vršili uplate na račun ovog pravnog lica u iznosima od po 200,00 KM mjesečno, te je time zloupotrijebio položaj ili ovlašćenja i ovoj zdravstvenoj ustanovi pribavio imovinsku korist veću od 20.000 KM.

Nadalje, u presudi se navodi da su oštećeni sa imovinsko-pravnim zahtjevom u cjelosti upućeni na parnični postupak.

Podsjećamo, ova presuda je nepravosnažna i protiv iste je dozvoljena žalba Apelacionom sudu Brčko distrikta BiH.

Spasilački tim Odjela za javnu bezbjednost Brčko distrikta Bosne i Hercegovine vrši posljednje priprema za odlazak u Tursku kako bi učestvovali u spašavanju unesrećenih.

Agencija za certificiranje halal kvalitete obavještava javnost i potrošače da su postupak halal certificiranja uspješno okončale kompanije Studen - Agrana Rafinerija šećera doo Brčko i Bimal – Sunce doo Sombor.

Kolumna: Edvin Kanka Čudić

Da li znate za dr. Fritza Proskauera? Ne zna ni dobra većina Brčaka. Stanovnici tog grada vjerovatno ne poznaju ni prezimena kao što su Levy, Grunhut, Glater, Marton, Salom ili Shoenwald. No, sve ove osobe su bile dojučerašnji susjedi, prijatelji i rodbina ljudi koji danas žive u bosanskoj Posavini. Bili su više trgovci, nego zanatlije. Ugledni građani. Prema Jevrejskom glasu iz 1930, Jevrejska opština Brčko nije brojala više od sto jedanaest članova. Trideset porodica. Šesnaest sefardskih, četrnaest aškenaskih. Krajem tridesetih godina predsjednik Opštine bio je Hajim Salom. Sirotinje među ovim narodom nije bilo.

Bio je ljekar, hirurg i ginekolog

Fritz Artur Proskauer je rođen 3. marta 1895. godine u Katowitzama. U glavnom gradu Gornje Šlezije. Područje današnje Poljske. Otac mu je bio Salo, majka Flora. Jevreji. Gimnaziju je završio u rodnom mjestu. U Berlinu je studirao medicinu. Hirurgiju je specijalizirao 1922. Bio je ljekar, hirurg i ginekolog. Telefonski imenici u Berlinu sve do 1933. navode njegovo ime. Bio je oženjen Ailseom Schmidt.

Kada je Adolf Hitler postao njemački kancelar, Fritz je bio prinuđen napustiti državu. Sreću je potražio u Beču. U tom mu je gradu oktobra 1934. rođena kćerka. Nazvao ju je Irena. Tu je i doktorirao. Nakon anschlussa 1938, to jeste dolaskom nacista na vlast u glavnom austrijskom gradu, naš junak je emigrirao u Zagreb. Potom je pobjegao u Varaždin. Radio je kao ljekar-volonter. Obavljao je poslove sekundarnog liječnika od 1939. do 1940. Naposljetku je prešao u Brčko. Radio je u bolnici.

Kada je formiran ustaško-njemački zatvor u tom gradu, pobjegao je u Gornji Rahić. Tu se upoznao sa Hanumkom Zaimović. Potjecala je iz ugledne begovske porodice. Oženio ju je decembra 1941. Promijenio je ime u Ferid Proskauer. Irena je postala Razija. Tražio je spas na svaki mogući način.

Priključio se partizanima. Zatekao se u bolnici u Donjoj Trnovi. Bio je oporavljenik od pjegavca. Sa jednim ljekarom dodijeljen je na rad u sanitetsku službu 38. divizije. Bolnica se nalazila u blizini Šekovića. Zarobljen je 1944. Odveden je u Brčko. Višednevno je ispitivan. Pripadnici Handžar-divizije na ovom su području, u tom razdoblju, počinili mnoge zločine. Jednog dana su doveli cijeli odbor NOB-a iz Gonjeg Zovika i Štrepaca. Strijeljali su ih. Žrtva ovog zločina bio je i Fritz Proskauer. Skončao je u Podgajačkoj šumi. U Gornjem Rahiću na partizanskom groblju nalazi se ploča sa njegovim imenom.U Brčkom je postojala i sinagoga. Nalazila se iza današnjeg inspektorata. U centru grada. Nazivana je Jevrejska aura. Sagrađena je 1881. godine. Hazan je bio Leon Kattan. Pored njega, služio je i šamaš Rafael Almozlino. Uništena je 20. maja 1941. U vazduh ju je digla jedna njemačka skupina. U kinu su to veče prikazali antisemitski film. Poslije toga, srušili su hram. Izgorio je do temelja.

Jedini svjedoci

Prema katalogu izložbe “Tragom brčanskih Jevreja”, koju je objavila Služba za arhiv Vlade Brčko distrikta BiH, Jevreji su u tom gradu pobijeni od njemačko-ustaških vlasti decembra 1941. Odvođeni su do Savskog mosta. Likvidirani su, a potom bacani u Savu. Tako su završili Ida Baumgarten Hercog i njen suprug Ignjac Hercog. Ona je bila domaćica, a on bankarski činovnik. U trenutku smrti imala je četrdeset četiri, on pedeset pet godina. Mučki je skončala i cjelokupna porodica Glater (Emil, Irena, Makso i Hanela). Imali su štampariju u gradu. Ubijeni su i geometar Kamilo Lebenhart i njegova supruga Mariška, koja je bila domaćica. Njihova kćerka Edita i njen suprug Leon Benaroyo stradali su u beogradskom logoru 1941. Ovo su samo fragmenti priča o sudbinama naroda čija su tijela završila na dnu Save. Zajedno sa njima skončali su i pripadnici njihove etnije iz Vrbanje i Rajevog Sela. Ustaše su na pravoslavnom groblju pobile sve porodice jevrejskih emigranata. Dovele su ih kod kapele Jove Hadžića. Opljačkale su ih do gola i udarale čekićem u glavu. Tako onesviještene bacale su u rupu i zatrpale. Tada je likvidirano oko tri stotine. Imali su i djecu. Bili su to Jevreji koji su izbjegli iz Austrije, Čehoslovačke i Njemačke.

U znak sjećanja na izbrisani narod u Brčkom postoje dvije ulice: Jevrejska i Ulica F. F. Proskauera. Spomen-ploča o postojanju sinagoge ne postoji. Međutim, postoje tri ploče koje svjedoče o nestanku ovog plemenitog naroda. Jedna je na Savskom mostu i svjedoči o stradanju brčanskih Jevreja, a druga u Grčici i govori o stradanju Jevreja emigranata. Treća je na pravoslavnom groblju u Srpskoj Varoši, gdje se nalazi nekoliko grobova koji su preneseni sa starog jevrejskog groblja koje se nalazilo u Š naselju. To su jedini preostali svjedoci postojanja naših dojučerašnjih komšija.

Izvor: Oslobođenje

Upravni odbor JP „Komunalno Brčko“ d.o.o., na svojoj 33. sjednici, održanoj 23.1.2023. godine donio je novu Odluku o tarifnim stavovima za isporuku električne energije za kvalifikovane kupce Brčko distrikta BiH koji se ne snabdijevaju u okviru univerzalne usluge, koja će se primjenjivati od 1. februara 2023. godine.