Započinjući niz manifestacija kojima se obilježava 25. novembar, Dan državnosti BiH, brčanski „Stećak“ u saradnji sa Bošnjačkom zajednicom kulture „Preporod“, upriličio je sinoć tribinu pod nazivom „Značaj ZAVNOBIH-a za državnost BiH-78 godina poslije“.

Profesor dr Senaid Hadžić sa Univerziteta Tuzla, kao jedan od uvodničara, naglasio je da je obilježavanje 25. novembra veoma važno i s obzirom na aktuelni trenutak kada se skoro svaki dan negira, ne samo država BiH nego i državni kontinuitet, uz pokušaj nametanja nekih epiteta koji su sa aspekta istorijske istine neodrživi.

„BiH je oduvijek granična zemlja, gdje se suočavaju interesi istoka i zapada u političko-vjerskom smislu. BiH posjeduje istorijski kontinuitet teritorije, imena i kontinuitet granica još od ranog srednjeg vijeka“, naglasio je profesor Hadžić.

Nakon 78 godina od zasjedanja u Mrkonjić Gradu, još uvijek, možda više nego ranije, postoji potreba, da se govori o ovom istorijskom događaju jer je on bitan zbog države BiH, istaknuto je na tribini.

„Tog 25. novemba 1943. godine u Mrkonjić Gradu obnovljena je državnost te udareni novi temelji tada federalnoj jedinici BiH, potpuno ravnopravnoj sa drugim federalnim jednicama odnosno republikama“, rekao je takođe uvodničar na tribini Izet Šabotić, direktor tuzlanskog Arhiva.

Inače, večeras od 17 sati planirana je centralna Svečana akademija u Domu HKD “Napredak” u Brčkom.

Sutra u “Islahijetu” promocija monografije dobitnika ratnih priznanja Armije i MUP-a Republike BiH, dok će u nedelju, u organizaciju Sportskog društva “Bosona” Brčko, biti odigran tradicionalni ekipni šahovski turnih u konkurenciji kadeta.

Izvor: Radio Brčko

Postupivši po prijedlogu Tužilaštva Brčko distrikta BiH, Osnovni sud u Brčkom odredio je pritvor trojici osumnjičenih za neovlašteni promet opojnih droga, koji su prije nekoliko dana uhapšeni u operativnoj akciji Bjegunac. Osumnjičenima M. B-M. (49)* i A. B.1 (54)* jednomjesečni pritvor određen je zbog opasnosti da će ponoviti krivično djelo, dok je prema Z. M. (55)* pritvor od 15 dana određen zbog bojazni da će uticajem na svjedoke i saučesnike ometati krivični postupak.

Protiv navedene grupe, Tužilaštvo i Policija Distrikta, u saradnji s Državnom agencijom za istrage i zaštitu (SIPA), duže vrijeme intenzivno sprovode istražne aktivnosti koje su nastavljene prije tri dana izvođenjem operativne akcije kodnog naziva Bjegunac, kada je lišen slobode veći broj osoba. Zbog opasnosti da će ponoviti krivično djelo za koje se može izreći kazna zatvora tri godine ili teža kazna i bojazni da će uticajem na svjedoke i saučesnike ometati krivični postupak, Tužilaštvo je nakon ispitivanja osumnjičenih predložilo Osnovnom sudu Distrikta da prema njih četvoro odredi pritvor. Pritvor je najprije predložen prema M. B-M, koji je osumnjičen da se od juna do 22. novembra na području distrikta Brčko sa Z. M, A. B.1, A. B.2, R. Š. i G. L. bavio neovlaštenom prodajom opojnih droga kokain i marihuana. Sumnja se su M. B-M. i Z.M. nabavljali drogu, skladištili je u prostorijama A. B.1, a zatim je lično ili posredstvom ostalih osumnjičenih stavljali u nedozvoljen promet – navedeno je u prijedlogu za određivanje pritvora kojim su uz M. B-M. bili obuhvaćeni još i Z. M, A. B.1 i A. B.2. Odlukom na koju imaju pravo žalbe, Osnovni sud odredio je prema M. B-M. i A. B.1 jednomjesečni pritvor zbog opasnosti da će ponoviti krivično djelo, dok je prema Z. M. pritvor od 15 dana određen zbog bojazni da će uticajem na svjedoke i saučesnike ometati krivični postupak. S druge strane, u odnosu na osumnjičenu A. B.2 sud je odbio tužilački prijedlog za određivanje pritvora naredivši da se odmah pusti na slobodu.

U međuvremenu, Tužilaštvo i Policija nastavljaju istragu protiv šestoro osumnjičenih za krivično djelo neovlaštene proizvodnje i stavljanja u promet opojnih droga (iz člana 232 Krivičnog zakona Brčko distrikta BiH), a protiv A. B.1 i za krivično djelo Nedozvoljeno držanje oružja ili eksplozivnih materija (iz člana 365 Krivičnog zakona).

*Preduzimanje radnji krivičnog gonjenja prema određenoj osobi ne znači da je ta osoba zaista i odgovorna za počinjenje krivičnog djela. Prema principu presumpcije nevinosti, svako se smatra nevinim za krivično djelo dok se pravosnažnom presudom ne utvrdi njegova krivica.