Veliki broj srebreničkih majki ostao je sam nakon genocida koji je počinjen u julu 1995. godine na području Srebrenice. Izgubile su muževe, sinove, kćerke, braću, očeve i mnogobrojne članove šire familije. Nakon godina provedenih daleko od kuće veliki broj njih odlučio se vratiti na prijeratna ognjišta kako bi bile blizu, kako su kazale, kostiju svojih najmilijih koje su ukopane u mezarju Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari.

U Potočarima kod Srebrenice sutra će biti održana komemoracija Bošnjacima stradalim u julu 1995. godine.
Početak komemorativnog programa najavljen je za 9.30 časova u bivšoj fabrici akumulatora, kada će početi emitovanje upućenih video-poruka jer će, zbog epidemioloških mjera, izostati posjete stranih delegacija i diplomata.

Nakon video-poruka i obraćanja zvaničnika u komemorativnoj sali delegacije će u sakralnom dijelu Memorijalnog centra u 12.00 časova položiti cvijeće i odati poštu nastradalima, nakon čega slijedi vjerski dio komemoracije i predviđeno je da se u 13.20 časova obavi ukop posmrtnih ostataka devet identifikovanih osoba.
Komemorativni skup u Potočarima obezbjeđivaće Policija Republike Srpske uz podršku svih bezbjednosnih struktura u BiH i već je izraženo pojačano prisustvo pripadnika snaga bezbjednosti na ovom području.

Na putevima u ovoj regiji na snazi je zabrana prevoza eksplozivnih sredstava radi bezbjednosti obilježavanja godišnjica srpskog i bošnjačkog stradanja.

U opštini Srebrenica 11. i 12. jul proglašeni su neradnim danima da bi građani mogli odati počast nastradalim sugrađanima, a u opštini će u naredna dva dana od 8.00 do 14.00 časova raditi samo Centar za pružanje usluga građanima.

Na putevima prema Srebrenici sutra će dolaziti do izmjena režima saobraćaja kako bi svi, koji se odluče, mogli bezbjedno da stignu u Potočare i vrate se nakon komemoracije.

Organizatori komemoracije pozvali su građane da se pridržavaju epidemioloških mjera i da u velikom broju ne dolaze u Potočare, koje mogu posjetiti svakim danom u godini, te da tako daju doprinos da ne dođe do eventualnog prenošenja virusa korona i izbijanja novog žarišta.

Zbog toga nije organizovan dolazak autobusima, a i međunarodni zvaničnici će putem video-poruka odati poštu nastradalima.

Odlazak mladih i siromaštvo predstavljaju najveće problem danas u Srebrenici, gdje mladi ne vide perspektivu, odlaze na studije u velike gradove i većinom se ne vraćaju – kaže u razgovoru za Fenu Ahmo Mehmedović, mladi aktivist iz Srebrenice koji se posvetio čuvanju istine o genocidu i izgradnji zajedničkog života u tom gradu.

Navodi kako danas u Srebrenici žive samo ljudi koji moraju ili imaju koristi te pojedinci iz ljubavi prema ovom gradu.

-Srebrenica je dobra politička tema. Na dnevnoj bazi političari šalju negativne slike i na taj način odbijaju investitore. Živimo jedno teško razdobolje odliva stanovništva, a da nemamo rješenje kako to da zaustavimo. Poslije 16 sati svaki dan ulice Srebrenice su puste – priča ovaj mladi Srebreničanin.

Nakon što se njegova porodica, dok je još bio u majčinom stomaku, u julu 1995. godine uspjela spasiti u srebreničkoj golgoti, život nastavljaju u izbjeglištvu, dok se 2003. godine vraćaju u rodni grad. Mehmedović je osnovnu i srednju školu završio u Srebrenici, bio je stipendist i volonter Fondacije “Hastor”, a radio je sa učenicima osnovnih i srednjih škola.

-Imali smo edukativna predavanja i radne akcije u Srebrenici. Pored toga, učesnik sam mnogih mirovnih kampova, radio sam na temu pomirenja i suživota u lokalnim zajednicama. Na fakultetu sam organizovao tribine povodom značajnih nacionalnih datuma, organizovao nastavno-stručne posjete u gradovima u BiH. Sve sam radio volonterski kako bih doprinio obrazovanju, miru, ekologiji i razvoju nauke – priča Mehmedović.

Ističe da su traume kod svih preživjelih žrtava genocida vidljive, ali smatra da su mladi ti koji moraju graditi bolju Srebrenicu.

-Ne želim nikakvo pomirenje niti komunikaciju sa ljudima koji veličaju ratne zločince i takvu ideologiju i politiku. Samo priznavanjem sudskih, pravnih i historijskih činjenica i ograđivanjem od agresorske i genocidne politike, možemo živjeti zajedno i graditi budućnost. Traume su vidljive na svima nama i ne želim to nikome da oprostim niti halalim – naglasio je.

Ovaj diplomirani historičar Univerziteta u Tuzli svoj život nastavlja graditi u Srebrenici.

– Želim tu da radim, da pišem, da pomažem mladim i starijim ljudima i ne želim da idem odavde iako je perspektiva veoma loša. Ne želim da odem te da moj trud i rad na čuvanju istine o genocidu, pokušaju izgradnje zdravog života, propadne. Želim da dokažem da se ljudi trebaju vratiti normalnim vrijednostima, osude prošlost i zajedno svi gradimo budućnost – poručuje ovaj Srebreničanin.

U protekla 24 sata u Bosni i Hercegovini se od koronavirusa oporavila čak 221 osoba, najviše do sada, zvanični su podaci bh. institucija.