U julskom preliminarnom izdanju Webometricsovog rangiranja Univerzitet u Sarajevu se nalazi na 1496. mjestu na svjetskoj listi u ukupnom poretku od 30.000 univerziteta.
Riječ je o univerzitetima koji su obuhvaćeni skriningom po četiri kriterija: prisutnost, utjecaj, otvorenost i izvrsnost, što ga svrstava u prvih 5 posto svih univerziteta na ovoj listi.
Ovo je najbolja pozicija koju je Univerzitet u Sarajevu ikada ostvario na ovoj rang-listi.
"Napominjemo da je u januaru ove godine Univerzitet u Sarajevu bio na 1554. mjestu, a u julu 2019. godine na 1669. mjestu, te u januaru 2018. godine na 2039. mjestu. Ovakvo rangiranje u kontinuiranom usponu predstavlja značajan napredak koji je rezultat napora koji ulaže menadžment Univerziteta u Sarajevu sa svojim akademskim i neakademskim osobljem na čelu sa rektorom prof. dr. Rifatom Škrijeljom, ali i u sinergiji sa organizacionim jedinicama", saopćeno je sa Univerziteta u Sarajevu.
Kako se navodi, na ovaj način Univerzitet u Sarajevu se priključio 5 posto najboljih svjetskih univerziteta, a ova pozicija je značajnija tim prije što su u proteklom periodu kriteriji znatno pooštravani, odnosno mijenjani težinski udjeli pojedinih faktora na ukupan skor.

Kako će se nastava od jeseni odvijati u školama u Federaciji BiH znat će se 15 dana prije početka. Način izvođenja nastave neće biti jedinstven, jer će svaki kanton donositi odluku za sebe, ali je jedinstveno to da će sve ovisiti o epidemiološkoj situaciji i da će konačnu riječ dati struka, odnosno Krizni štab Federacije BiH.

Iz Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke ističu kako se razmatraju tri moguća scenarija za početak školske godine a koji će biti provedeni u skladu sa epidemiološkom situacijom koja bude vladala u tom trenuku.Prvi podrazumijeva odvijanje nastave u učionicama uz poštivanje mjera zaštite od koronavirusa. Prema drugom modelu, nastava bi se dijelom odvijala u učionicama, a dijelom on line.

“Da bi se morali postaviti prioriteti koji učenici će nastavu pratiti u školi a za ostale osigurati privremeni dolazak u odgojno obrazovne ustanove. Npr. učenici do 11.godine da imaju nastavu u školi, a svi ostali on line, ili da se naprave manje grupe učenika, ili da se učenici smjenjuju jednu sedmicu na nastavi u školi, a jednu sedmicu on line”, kaže Nadija Bandić, pomoćnica ministra u Sektoru za predškolsko, osnovno isrednje obrazovanje FMON.

Treći model podrazumijeva potpuni povratak on line nastave ,ali na način da se stvori zajednička digitalna platforma za digitalne sadržaje na kojoj bi bili svi najbolji sadržaji koji bi olakšali nastavu. Epidemiološka situacija se mijenja iz dana u dan pa je, smatra struka, još uvijek nezahvalno govoriti o tome šta nas čeka u septembru.

“Sasvim imamo dovoljno vremena da se o tome donese odluka na vrijeme a učitelji se mogu pripremati i na on line i redovnu nastavu. Nadležna tijela krizni štabovi svih nivoa će donijeti odluku na vrijeme”, smatra Siniša Skočibušić, specijalista infektologije -SKB Mostar.

Odluka o povratku u školske klupe zavisit će od resursa i mogućnosti svakog kantona, ističu u federalnom Ministarstvu obrazovanja i kažu kako ona neće biti jednoobrazna za cijelu Federaciju. Iz resornog ministarstva HNK poručuju kako su počeli sa pripremama za mogućnost on line nastave, ali i oni kao i roditelji priželjkuju povratak đaka u učionice.

“Zato što nije samo dio obrazovanja uključen u školstvo, nego i odgoj koji je vrlo bitan i koji se dešava u samoj školskoj zgradi, odnosno učionici. To je onaj popratni dio koji se ne vidi, ali je vrlo značajan za našu djecu”, ističe Rašid Hadžović, ministar obrazovanja nauke kulture i sporta HNK.
“Ništa ne može zamijeniti živu riječ nastavnika i interakciju među djecom. Stoga roditelji smatraju da su djeca on line nastavom uskraćena za žive vrijednosti redovne nastave”, kaže Mirjana Laganin, iz udruženja roditelja „Naša djeca“.

Kakva jesen čeka učenike nastavnike ali i roditelje, zavisit će samo i isključivo od epidemiološke situacije. Poslijednju riječ o svemu će, kada dođe vrijeme, dati struka.

Vrijednost zlata kojom raspolaže Centralna banka BiH (CBBiH) je u proteklih godinu dana porasla za čak 64 miliona maraka, potvrđeno je “Nezavisnim”.

Količinski se zapravo apsolutno ništa nije promijenilo: CBBiH trenutno ima 96.000 unci (oko tri tone) ovog plemenitog metala, koliko ga je bilo i krajem juna prošle godine.

Međutim, kada je o vrijednosti riječ, i te kako je došlo do skoka. Naime, tržišna vrijednost zlata kojim smo raspolagali 30. juna ove godine iznosila je oko 297 miliona KM.

“U istom periodu 2019. godine vrijednost zlata koje je CBBiH posjedovala iznosila je oko 233 miliona KM”, rekli su za “Nezavisne novine” iz ove banke.

Na pitanje da li banka ima u planu kupovinu novih količina zlata, iz te institucije nisu mogli odgovoriti. Kako ističu, kao i druge centralne banke širom svijeta, ne objavljuju niti javno komentarišu svoje investicione politike i strateške odluke.
“Odluke CBBiH u domenu ulaganja deviznih rezervi u zlato zasnovane su na odgovarajućim ograničenjima i smjernicama koje se utvrđuju zakonskim i drugim propisima. Pored toga, investicione odluke o kupovini i prodaji zlata se baziraju na dostupnim analizama, očekivanjima i strateškom opredjeljenju CBBiH”, rekli su za “Nezavisne novine” iz ove banke.

Podsjetimo, ekonomski analitičari ranije su ocjenjivali da bi ta banka trebalo odgovorno i efikasno da upravlja rezervama, što, kako kažu, podrazumijeva i kontinuiranu optimizaciju njihove strukture.

Stručnjaci, naime, smatraju da bi CBBiH trebalo u kontinuitetu da prati stanje na relevantnim tržištima i upravlja rezervama na optimalan način, uključujući i transakcije s monetarnim zlatom, ali da uvijek prioritet da stabilnosti i sigurnosti rezervi u odnosu na moguću kratkoročnu dobit.

Na globalnom nivou, inače, cijena zlata već duži period raste, a neki smatraju da zlatna groznica ukratko signalizuje da je “svijet u nevolji”.

Unca zlata, po dostupnim informacijama, već košta više od 1.900 dolara, što je 30 odsto više nego tokom previranja na finansijskim tržištima u martu, koja nisu zaobišla ni plemenite metale.

Kako javljaju agencije, posljednjih dana na rast tržišta plemenitih metala (još snažnije raste srebro, koje je prešlo više od 23 dolara) takođe je uticao slabiji dolar i sve veći broj zaraženih virusom korona.

Kako su mediji ranije pisali, Srbija ima najveće rezerve zlata na Balkanu pa je objavljeno da su prošlog ljeta u njihovoj centralnoj banci povećane rezerve na oko 21 tonu.

Bosna i Hercegovina tri tone teške zlatne rezerve ima već godinama unazad. Međutim, kako je objavljeno prije nekoliko mjeseci, BiH se može pohvaliti da je ušla među 100 najbogatijih država prema rezervama zlata – zauzela je 91. poziciju te se plasirala između Mađarske i Luksemburga.

Prema tim podacima, najbogatije su Sjedinjene Američke Države, koje imaju više od 8.000 tona zlata. Na drugom mjestu je Njemačka s više od 3.300 tona, a zanimljivo je da je na trećem mjestu Međunarodni monetarni fond (MMF) s više od 2.800 tona.

Danas je reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini (IZBiH) Husein ef. Kavazović pozvao članove i pripadnike Zajednice da poste deveti dan posljednjeg mjeseca hidžretskog kalendara zul-hidždžeta poznatog kao Jevmu-l-Arefe (Dan Arefata).

Dan Arefata je dan u kojem hadžije borave na Arefatu i ove godine je u četvrtak, 30. jula.

U pozivu vjernicima reisu-l-ulema ih je podsjetio da je post Dana Arefata sunnet Poslanika a.s. (praksa koju je lijepo oponašati), kojeg su praktikovala četverica pravednih halifa, ashabi i naši dobri prethodnici na ovim prostorima. Podsjetio ih je na hadis koji prenosi Muslim od Ebu Katada da je Vjerovjesnik, a.s., govorio: "Post dana Arefata iskupljuje grijehe iz prošle i naredne godine..."

- Ove godine su mnogi koji su imali nijjet odlaska na hadž bili spriječeni u tome i samo mali broj muslimana će obaviti ovu islamsku dužnost. Ali post ovog dana nam daje priliku da svi obilježimo ovaj mubarek dan - stoji u pozivu reisu-l-uleme.
Također je podsjetio i na to da je po hanefijskoj pravnoj školi dozvoljeno nijjet (odluku) za dobrovoljni (nafila) post donijeti naknadno, tj. na sam dan posta.