Menu

BiH (14964)

Alija Izetbegović cijenio je potencijal dijaspore

al Copy 800x530Tokom desetodnevnog obilaska Bošnjaka Sjeverne Amerike imao je priliku analizirati stanje među Bošnjacima koji su slavili svoje državne i vjerske praznike. Njihov nacionalni identitet nije mogao biti pokoleban jer su se kontinuirano suprotstavljali napadima četničke i ustaške emigracije. Iako u ovom periodu Bošnjaci nisu bili masovno visokoobrazovani, među bošnjačkom emigracijom izdvajalo se nekoliko značajnih imena koji su bili nosioci nacionalne i državotvorne ideje među Bošnjacima Sjeverne Amerike

 

Više...

Otvorene granice BiH: Jesmo li zakasnili?

gra5U Bosnu i Hercegovinu od danas mogu ući svi strani državljani koji imaju negativan PCR test na koronavirus ne stariji od 48 sati. Odluka je donesena nakon konsultacija entitetskih vlasti i Vijeća ministara, a na zahtjev Predsjedništva BiH.

Više...

RS krenula u masovna kreditna zaduženja, duplo više od planiranog

 

Ekonomski analitičari smatraju da Republiku Srpsku očekuje još kreditnih zaduženja, bez ikakvog plana ko će to i na koji način otplatiti

Vlada Republike Srpske zadužila se putem emisije trezorskih zapisa za 37,9 miliona maraka, skoro dvostruko više nego što je planirala u javnom pozivu. Slično je bilo i na prethodnoj aukciji trezorskih zapisa. Ceh novih kreditnih zaduženja za krpljenje budžetskih rupa, po svemu sudeći, platiće građani.

 

Dva kreditna zaduženja u mjesec dana i to duplo više od plana, javlja BHRT. U Ministarstvu finansija kažu da je razlog povoljna kamatna stopa od 0,4 odsto. Resorna ministricaa tvrdi da je budžet stabilan, da će deficit do kraja godine biti manji od planiranog, jer će se u drugoj polovini godine povećati indirektni prihodi. U idućoj godini očekuje da će deficit biti prepolovljen i manji od 200 miliona maraka.

– Do sada je izvršeno zaduženje od 609 miliona, s tim što smo 100 miliona već vratili zapisa koji su dospijevali u ovoj godini tako da je iznos 509 miliona. U prvom polugodištu imali smo veća zaduženja, u drugom imaćemo manje, kaže Zora Vidović, ministrica finansija Republike Srpske.

Novo kreditno zaduženje Vlade poslanik PDP-a u Narodnoj skupštini, ali i kao doktorica ekonomskih nauka, Jelena Trivić ocjenjuje kao jednu bezidejnu ekonomsku politiku i procjenjuje da će 2023. godina biti teška u smislu vraćanja tih kredita.

 

– Neka optimalna granica duga za nas bi bila 35 posto. Mi se krećemo preko 50 posto. U taj dug ne ulazi dug zdravstvenog sistema koji je ogroman, preko jedne milijarde. Kada bismo uzeli i taj dug zdravstvenog sistema koji jeste, u konačnici, dug Republike Srpske, mi se krećemo negdje oko 65 – 70 posto bruto domaćeg proizvoda i to je kočnica budućem ekonomskom razvoju, tvrdi Jelena Trivić, zastupnica PDP-a u NSRS.

Ekonomski analitičari smatraju da Republiku Srpsku očekuje još kreditnih zaduženja, bez ikakvog plana ko će to i na koji način otplatiti. Trebalo je, kažu, ranije akumulirati rezerve za konsolidovanje kriznih situacija, kao što je trenutna izazvana koronavirusom.

– Postavlja se pitanje šta ako u narednom periodu budemo imali produžetak ove krize, ako privreda ne bude mogla da se vrati na onaj nivo na kojem je bila prošle godine, ako budemo imali nedostatak novca u budžetu, kao u nekom prethodnom periodu, pitanje je kako će se izmirivati obaveze u narednom periodu, dokle može ići to zaduživanjem, riječi su ekonomskog analitičara Predraga Dudukovića.

– Te kredite neće imati ko da vraća s obzirom na to da ljudi odlaze, a sve više je penzionera. Inače je javni dug čitave Bosne i Hercegovine, što uključuje Republiku Srpsku, mnogo veći nego što se predstavlja, jer u onaj iznos koji oni kažu nije ušao dug zdravstva, javnih i državnih preduzeća. On je dva puta veći nego što se zvanično objavljuje, poručuje Svetlana Cenić, ekonomska analitičarka.

Na budžetskom računu Republike Srpske trenutno se nalazi 230 miliona maraka. Ceh novih kreditnih zaduženja za krpljenje budžetskih rupa po svemu sudeći platiće građani, samo je pitanje dokle će biti izvodljivo nastavi li se Vlada Republike Srpske zaduživati ovim tempom.

 

 

Više...

Bosanci kupuju zemlju i "sele" u Hercegovinu, velikih poslova nema bez dijaspore i Arapa

 

Tržište nekretninama u Bosni i Hercegovini se nakon krize izazvane pandemijom koronavirusa polako vraća u normalu. Prometuje se stanovima, kućama, zemljištem…, ali to još nije na nivou prošlih godina.

- Osjeti se nedostatak dijaspore i stranaca, prvenstveno Arapa, za realizaciju velikih poslova. Zemljište u okolini Sarajeva proteklih godina redovno su kupovali upravo Arapi, to u 2020. nije slučaj. S druge strane, lokalno tržište radi normalno. Povećan je broj ljudi u Kantonu Sarajevo koji prodaju apartmane jer u proteklih šest-sedam mjeseci nisu imali kome izdavati te prostore. Oni koji su opterećeni velikim kreditima prisiljeni su ih prodavati. Proteklih godina kupovali su velike stanove, od njih pravili nekoliko apartmana za izdavanje, od čega bi vraćali kredite i imali određenu zaradu. Sada ne mogu vraćati rate, niti zarađivati, pa im je opcija prodaja nekretnina – kaže Mirza Hadžijahić, direktor agencije Rental.

Iz agencije Saraj City također su naglasili da je veliki problem nedolazak dijaspore ovog ljeta.

- Cijene nekretninama ne padaju, ljudi pokazuju interes, ali im problem predstavlja dobijanje hipotekarnih kredita u bankama – istakli su u Saraj Cityja.

U Mostaru se tokom pandemije pojavio neobičan trend.

Blagaj i njegova okolina su posebno poželjna destinacija za Bosance

- Imamo veliku potražnju za zemljištem, i to Bosanaca koji "sele" u Hercegovinu. Traži se zemlja i vikend kuće u okolini Blagaja, Čapljine…. Jednostavno, veća je potražnja od ponude. S druge strane, nedolazak dijaspore imao je značajan negativan utjecaj na tržište nekretnina u ovom dijelu Hercegovine – govori Elvedin Ćatić, direktor agencije Kartel.

Tuzla se može pohvaliti da se tržište nekretninama, prije svega stanovima, vratilo u normalu.

- Što se tiče same Tuzle, građani za kupovinu stana uzimaju hipotekarne kredite jer imaju povoljne kamate. Cijene stanova u Tuzli su veoma skočile, kvadrat u novogradnji košta između 2.500 i 3.000 KM. Jednostavno, manjak je stanova, a potražnja je velika, pogotovo ljudi iz unutrašnjosti Tuzlanskog kantona. Uskoro bi se u Tuzli trebalo graditi šest stambenih zgrada, a već je 40 posto stanova rezervisano – istakli su nam u agenciji Tk nekretnine.

U zeničkoj agenciji Flash su nam kazali da su većinom traženi stanovi, kuće u manjem broju.

- Očekujemo pozitivan efekat nakon što je dozvoljen ulazak svim strancima u BiH. Samo se plašimo da se zakasnilo s ovom mjerom - smatraju u agenciji Flash.

Cijene nekretnina u Banjoj Luci ostale su iste.

- Nešto je manja potražnja nego prošlih godina, ali nije loše. Nedolazak dijaspore utjecao je na obim poslovanja – rečeno nam je u banjalučkoj agenciji Kvadratnekretnine.

Izvor: Faktor

 

Više...
Priključi se za RSS feed

Copyright (c) 2006-2020 portal InfoBrcko.com Sva prava zadržana. Sadržaji objavljeni na portalu InfoBrcko.com se mogu prenositi uz obavezno navođenje izvora i linka na orginalni tekst. info@infobrcko.com