Radeta Vinčića snimila je ekipa televizije “Prva” dok je čekao svoj obrok na Terazijama. Besplatno mu ga je udijelila “Solidarna kuhinja”, dobrotvorni projekat pokrenut tokom vanrednog stanja.
Sigurnosni pojas u vozilima u Bosni i Hercegovini uskoro neće morati koristiti vozači ili putnici koji imaju nalaz ljekara kojim ih se oslobađa vezivanja pojasa zbog određenih fizičkih povreda ili poteškoća.
U toku su izmjene Zakona o osnovima bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH, prema kojima se dodaje stavka o određenim iznimkama kada je riječ o obaveznom korištenju sigurnosnog pojasa.
"Vozač motornog vozila i osobe koje se prevoze tim vozilom dužni su da koriste sigurnosne pojaseve za vrijeme dok se vozilo kreće u saobraćaju na javnom putu", glasi dosadašnji član 34. kojem će se dodati sljedeća stavka:
"Izuzetno od stava (1) ovog člana sigurnosni pojas ne moraju koristiti osobe koje imaju uvjerenje da iz zdravstvenih razloga ne mogu koristiti pojas", navodi se.
Pod zdravstvenim razlozima smatraju se hronične bolesti, deformiteti tijela, povrede ili stanja kod kojih bi korištenje sigurnosnog pojasa tokom vožnje u motornom vozilu moglo dodatno narušiti zdravlje, odnosno ugroziti život ili oporavak te dovesti do neželjenih komplikacija, prijevremenog poroda te mogućeg invaliditeta te osobe.
Da bi se ljekari mogli odrediti pri izdavanju uvjerenja o oslobađanju korištenja pojasa potrebno je prethodno utvrditi pravilnik, a koji će donositi entitetska ministarstva zdravstva.
Ove izmjene su donesene nakon niza žalbi osoba kojima je sigurnosni pojas iz opravdanih zdravstvenih razloga predstavljao poteškoće pri putovanjima, a koje moraju vezati prema trenutnom zakonu.
U desetak slučajeva bilo je prigovora da im je otkriven identitet i da im je neko prijetio da ne svjedoče, kaže za RSE predsjednica Krivičnog odjeljenja Suda BiH, sutkinja Minka Kreho
„Ovo je prilika za Bosnu i Hercegovinu da svojim primjerom postane prva u Evropi po zaštiti netaknutih i biološki najraznovrsnijih rijeka na kontinentu“, rekao je Barney Long, viši rukovodilac za zaštitu vrsta u organizaciji Global Wildlife Conservation.
Grupa od 12 učenika bošnjačke nacionalnosti od prvog do petog razreda još uvijek ne pohađa nastavu u osnovnoj školi u Liplju kod Zvornika jer im je onemogućeno izučavanje bosanskog jezika.
Dugo vremena pripremani i na velika zvona najavljeni dokumentarni program BHRT-a pod nazivom "Bosna: Sudbina prekrojene zemlje" prije dva dana je objelodanjen emitovanjem prve od 14 epizoda. Efektima bogata uvodna špica sa igranim scenama i snimcima dronova obećavala je mnogo, ali samo do prvih izgovorenih rečenica.
Od petka ujutro pristiže zahlađenje uz vlažan zrak koji će donijeti obilnu oborinu, pa čak i snijeg na vrhovima planina
Ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković u Beču je održala sastanak sa ministricom pravde Republike Austrije Almom Zadić, na kojem su razgovarale o državljanstvima bh. građana, migrantskoj krizi i vladavini prava.
Film "Quo Vadis, Aida?" bh. rediteljice i scenaristice Jasmile Žbanić je bh. kandidat u kategoriji Najbolji međunarodni dugometražni film za nagradu Oscar Američke akademije.
Pčelari s područja Hercegovine započet će sljedeće godine s proizvodnjom pčelinjeg otrova koji se, prema rezultatima istraživanja provedenih u Australiji, pokazao učinkovit u liječenju najtežeg oblika karcinoma dojke, prenosi Otisak.
Uz financijsku potporu razvojnih programa iz Švedske i SAD-a, Savez hercegovačkih pčelara “Kadulja” organizirao je četiri treninga za obuku većeg broja svojih članova za proizvodnju pčelinjeg otrova, objavili su mediji u utorak.
“Potrebno je prethodno urediti zakonsku regulativu u BiH, a pčelari koji su dio ovog Saveza s proizvodnjom većih količina počinju već sljedeće godine”, rekao je predsjednik Saveza pčelara “Kadulja” sa sjedištem u Ljubuškom, Dobro Zovko.
Pojasnio je kako je potrebno proizvesti velike količine pčelinjeg otrova kako bi bili konkurentni na tržištu. Savez kojemu je na čelu okuplja od 750 do 800 pčelara i godišnje proizvode oko 300 tona meda.
“Imajući na umu veličinu Saveza, i uz mnoge naše članove koji su stekli znanje o tome kako izvaditi i pravilno skladištiti otrov, smatram da bismo mogli postati pouzdan dobavljač farmaceutskoj industriji”, dodao je Zovko.
Po njegovim riječima, radi se o složenom, teškom, ali i isplativom poslu budući se za kilogram pčelinjeg otrova može zaraditi 20.000 eura.
Za vađenje pčelinjeg otrova potreban je poseban uređaj koji se postavlja unutar košnice. Predavanja hercegovačkim pčelarima održavao je Tvrtko Matijević iz Daruvara koji je izumitelj jednog tipa ovog uređaja. Dokazano je da njegov uređaj prikuplja visokokvalitetni pčelinji otrov, a to je potvrdio i Nastavni zavod za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” u Zagrebu, navode mediji.
Prema istraživanju Instituta za medicinska istraživanja Harry Perkins i Sveučilišta Zapadne Australije, učinovitim su se pokazala tretiranja pčelinjim otrovom iznimno rijetkog karcinoma dojke (TNBC). Pčelinji otrov koristi se i u farmaceutskoj industriji za krema za lice, za liječenje sportskih ozljeda te bolesti poput reumatizma i bronhijalne astme.
Copyright (c) 2006-2020 portal InfoBrcko.com Sva prava zadržana. Sadržaji objavljeni na portalu InfoBrcko.com se mogu prenositi uz obavezno navođenje izvora i linka na orginalni tekst. info@infobrcko.com
