Prema informacijama do kojih je došao portal Politički.ba, preko sarajevskog advokata Rusmira Karkina Republika Srpska raspisala je tender za izbor izvođača radova, vezano za uklanjanje crkve iz dvorišta nane Fate Orlović.

- Također, imam informacije da je RS izvršio isplate nastalih troškova svim osobama koje se kao podnosioci tužbe pominju u presudi Suda za ljudska prava u Strazburu. Sada čekamo da se završi tender i izabere kompanija koja će izvršiti uklanjanje crkve sa imanja porodice Orlović - kazao advokat Karkin.

Za uklanjanje crkve iz dvorišta Fate Orlović, kako je kazao advokat Karkin Vlada RS namijenila je 70.000 KM.

- Ja sam ove informacije dobio posredno, premda sam se još prije mjesec i po obratio Vladi RS-a s upitom dokle se došlo sa izvršenjem presude Suda u Strazburu. Nadam se da će RS uskoro provesti proceduru tendera i da će konačno izvršenje sudske odluke proteći bez ikakvih problema - poručio je advokat Karkin.

Za informacije da je Republika Srpska započela procesudru vezanu za uklanjanje crkve iz njenog dvorišta, Fata Orlović saznala je tek jučer.

Očekuje da će ubrzo „svanuti ljepše vrijeme“ pa da će iz Srebrenika gdje se, na pažnji kćerke i zeta, nalazi tokom zimskog perioda, moći otići u Konjević Polje da svojim očima vidi „radi li se išta oko crkve“.

- Hvala mom advokatu što se brine, a dove učim i njegovom ocu koji se godinama borio da moja avlija bude samo moja. Jeste teško boriti se za pravdu, ali svakom poručujem da se borba isplati. Ne smije se odustajati od traženja pravde. I da ne zaboravim, hvala svim sudijama koji su pravedno sudili - poručila je Fata Orlović.

Prema ranijim informacijama izmještanje pravoslavne crkve iz dvorišta Fate Orlović moglo bi krenuti s prvim danima proljeća.

Općina Vareš, malo mjesto u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine (BiH), u narednih deset godina, dobit će luksuzni kompleks s hotelom, adrenalin-parkom vilama, biciklističkim stazama i drugim rekreacijskim objektima. Ovo je najavio investitor iz Saudijske Arabije, koji je ovu poslovnu ponudu nedavno predstavio čelnim ljudima ove općine. U ovaj rudarski gradić, arapski milioni doći će već polovinom ove godine, kada počnu i prvi radovi, istakao je načelnik Vareša Zdravko Marošević. “Tu se radi oko 550 dunuma ili 550 hiljada kvadrata zemljišta. Sada smo u fazi da sa Kantonom (Zeničko-dobojski kanton) se dogovara izrada regulacionih i prostornih planova, potom izradi i završni projekat. Samo za pripremu infrastrukture treba 10 miliona eura. To znači voda, otpadne vode, kanalizacione vode, pristupni putevi”, priča Marošević. Ovo je, nakon četverogodišnjeg zastoja, prva veća investicija iz neke od arapskih država u BiH koja će biti realizovana, dok je jedna manja, kuvajtska, također u Varešu, namijenjena adrenalinskim ovisnicima, počinje sa radom ovog proljeća. Do zastoja u arapskim ulaganjima je došlo 2016. godine, nakon što je Služba za poslove sa strancima BiH izvršila provjeru oko 700 firmi i 16 turističkih naselja u vlasništvu građana Zaljeva, Libije, Rusije i Ukrajine. Tada su utvrdili da jedno pravno lice posjeduje i po 20 nekretnina, vrijednih i po 300 hiljada eura. Pri tome je osnivački kapital hiljadu eura bio u potpunom nesrazmjeru sa vrijednošću imovine. Više od 300 firmi, kako je tada utvrđeno, nisu nađene na prijavljenoj adresi. Osim toga, više od 100 pravnih lica nisu dolazi u Bosnu i Hercegovinu, a otvorili su firme u BiH. Priča o kompleksu u Varešu započeta je 2016. godine nakon što su investitori za zemljište dali više od 1,2 miliona eura. Radi se o rubnim područjima ove općine, a zemljište je kupljeno od privatnih vlasnika. Graditi nisu mogli, jer nije bilo dozvola.. Iako se kulturološki razlikuju od žitelja BiH, smatra on, “novac je isti i od njega će građani imati koristi”. “Takav kompleks neko mora čuvati, plaćat će dadžbine, domaće stanovništvo će imati šansu da radi, a sve što naprave ne mogu odnijeti. To je registrirano na kompaniju koja je u BiH”, navodi Marošević Investitori uložili 480 miliona eura u BiH. Na usklađivanje planova i birokratska rješenja, regulisanje imovinsko pravnih odnosa čekali su godinama i u najvećem kompleksu Buroj Ozone na planini Bjelašnica, nadomak Sarajeva. Kamen temeljac za ovaj objekat je postavljen 2016. godine. Investicija vrijedna 2,5 milijardi eura obuhvata kompleks od 70 luksuznih hotela, apartmane, restorane, bolnice, žičare, te druge prateće sadržaja, koji bi trebali biti završeni 2025. godine. Do sada je izgrađeno tek nekoliko vila. Iz Agencije za promociju stranih investicija BiH (FIPA) ovaj kompleks navode kao primjer kako se u BiH investitori teško snalaze. “Oni krenu u investiranje zato što nemaju sve potrebne informacije, nisu jasni imovinsko-pravni odnosi, nisu upoznati sa zakonskim rješenjima”, navodi Nina Pobrić iz Odsjeka za promociju u FIPA-I, dodajući da su predstavnici ove Agencija, s predstavnicima ministarstva privrede KS i Općine Trnovo, gdje se nalazi kompleks, posjetili predstavnika kompanije u decembru 2020. godine. “Ono što je dobra vijest je, da su svi problemi koji su usporili realizaciju njihove investicije, na pragu da se riješe. Mi očekujemo da će se ona nastaviti u skladu s planovima najavljivanim prije nekoliko godina”, kaže Pobrić. Do sada su u BiH investitori iz arapskih zemalja uložili nešto više od 480 miliona eura, prema podacima FIPA-e. Najviše novca uložili su Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE), Kuvajt i Katar. Investiraju, uglavnom u hotelijerstvo, turističke komplekse, ali i u drvnu i prehrambenu industriju. Jedan od najvećih arapskih investitora u proizvodnju je kompanija Zeraa Investment iz Dubaija. Oni su za dva miliona eura 2016. godine kupili kompaniju Hepok iz Mostara (na jugu BiH) koja se bavi proizvodnjom i preradom vina. Iste godine kupili su i kompaniju Bosnaplod u Brčkom (na sjeveru BiH) koja je bila u stečaju. Do danas su, kaže izvršni direktor Zeraa Investment-a Benjamin Vukotić, uložili više od 40 miliona eura. “Kompanija Bosnaplod je prije našeg preuzimanja bila u stečaju, te faktički nije ni imala uposlenih. Mi smo svakako prvobitno pružili priliku starim uposlenicima, te s vremenom zapošljavali veliki broj novih ljudi, pa možemo reći da su svi uposlenici Bosnaploda dobili posao pod aktuelnim rukovodstvom”, kaže Vukotić. Sa Hepokom je, navodi, situacija nešto drugačija, jer je ova kompanija prije preuzimanja imala manji broj uposlenih nego danas. “Mi smo tu brojku, recimo, uduplali, te ujedno zadržali sve stare uposlenike. Pored svih stalno uposlenih, primamo oko 300 sezonskih radnika u toku sezone, te smatramo da smo perspektivan poslodavac. Pored uposlenih u obje kompanije, trenutno direktno sarađujemo sa više od 1.000 kooperanata tj. poljoprivrednih proizvođača. Sve poreze naše kompanije plaćaju u BiH, izvozimo više od 80% naše ukupne proizvodnje u obje firme, a svi uposlenici, i management na svim nivoima su državljani Bosne i Hercegovine”, ističe Vukotić. Arapski investitori u BiH, kako smatraju u Zeraa Investmentu, su izloženi “sporosti sistema zbog kojeg njihove investicije kasne, loša je poslovna klima, ali i prisutna diskriminacija”. “BiH je zemlja koja, nažalost, ne samo da ne pomaže stranim investitorima, već smo imali upravo u zadnje vrijeme primjer klasične diskriminacije stranih investitora, što smo osjetili i na svojoj koži. Dodatno komplikuje spora i podijeljena državna administracija, te nerazumijevanje, neznanje i nepostojanje strategija u razvoju poljoprivrede i prehrambene industrije”, ističe Vukotić. Diskriminisani su, dodaje on, jer nisu dobili državnu pomoć, kao jedan od najvećih izvoznika i investitora. Zbog toga je u januaru 2021. godine rukovodstvo Hepoka uputilo otvoreno pismo premijeru bosanskohercegovačkog entiteta Federacije BiH (FBiH) Fadilu Novaliću i ministru poljoprivrede Šemsudinu Dediću u kome stoji da su “tajnim i netransparentnim kriterijima odabrali kompanije da im isplatite planirana sredstva, a da Hepok nije obuhvaćen”. I iz FIPA-e smatraju da je klima u BiH prilično nepovoljna za strane ulagače, pa tako i investitore iz arapskih zemalja. “Administrativne barijere su dugotrajne i komplikovane su procedure, neefikasna javna uprava. Neriješeni imovinsko- pravni odnosi su, posebno, interesantni kada je riječ o investicijama iz arapskih zemalja. Sve zavisi od partnera koje imaju ovdje u BiH, koliko su upoznati o poslovnom ambijentu i zakonima, koliko im taj partner pruža informacija, kako bi u startu znali koje su potencijalne prepreke. Nekada se puno stvari obeća, a one nisu provodive u praksi i to je ono što mi možemo primijetiti”, ocjenjuje Nina Pobrić. “Dolazili su neki i kod mene. Bilo je prijedloga da se kao nešto ubrza za neke kao projekte. Pitaju me može li, ja im kažem – može ubrzat ću ja sve ako imate papire. Tri dana će moji ljudi raditi non-stop, ako treba, da vam izdaju dozvole, ako imate sve papire. I nikada više nisu došli. Čak su na izlazu iz Općine komentirali, kao, budale načelnika svi traže nešto, a on radna mjesta i dozvole”, navodi Marošević. Priljev kapitala iz arapskih i zaljevskih zemalja u posljednje dvije godine bio je vrlo skroman, pokazuju i podaci Centralne banke BiH. Od ukupno 7,9 milijardi eura ukupnih stranih investicija u BiH zaključno sa septembrom prošle godine, na arapske investicije otpada tek oko 6%.