Komunisti oteli, nove vlasti šute
I
ako su stranke koje našom zemljom vladaju od 1990. godine obećavale uvođenje istinske demokratije i raskid s praksama Saveza komunista, po pitanju jedne od temeljnih karakteristika socijalističkog sistema gotovo nikakav pomak nije napravljen ni nakon više od tri decenije - povratka oduzete imovine.
Politički interes
Ekonomista Admir Čavalić ističe da postoje dva ključna razloga zašto vlasti u BiH nikada nisu ozbiljnije pristupile procesu restitucije - vraćanja nacionalizirane imovine.
- Prvi je tromost vlasti pri rješavanju bilo kakvih pitanja, a drugi je postojanje specifičnih interesa, poput toga da različiti nivoi vlasti putem iznajmljivanja nacionalizirane imovine ostvaruju značajne prihode. Kada tome dodate da smo imali i opširan proces privatizacije i izdavanje certifikata, možete značajno zakomplicirati odnose, a činjenica da ovo nije riješeno pitanje omogućila je određenim elitama koje su političke ili su vezane za politiku da ostvare svoje interese preko tuđe imovine - navodi Čavalić.
Uz Albaniju i Kosovo, BiH je jedina bivša socijalistička država u Evropi koja nikad nije usvojila zakon o restituciji. Zbog toga trpimo i sve veće pritiske od EU. Evropski parlament u svojoj rezoluciji iz 2018. uvjetovao je BiH da pokrene postupak restitucije, dok se prema odluci Evropskog suda u Strazburu svim oštećenim u FBiH mora isplatiti 1.000 eura po kvadratu nekretnine koju je bivša ili sadašnja država nacionalizirala. Mnogi u društvu strahuju da bi stoga proces povratka imovine mogao izazvati enormne troškove društvu.
Ipak, vjerske zajednice su jedinstvene u stavu da se oteta imovina mora vratiti. Jakob Finci, predsjednik Jevrejske zajednice u BiH, smatra kako su tvrdnje da će vraćanje oduzete imovine načiniti nesnosne troškove BiH obična demagogija.
- Nama ne treba ni jedna jedina marka da izvršimo restituciju. Evo vam primjer - La Benevolencija ima zgradu u kojoj se sad nalazi Kantonalni MUP. Mi ne tražimo da nam neko da novce za tu zgradu, jer i kad bismo je imali, pitanje je bismo li htjeli da je prodamo. Mi samo tražimo da nam se prizna da je to naše vlasništvo, umjesto što država sad naplaćuje kiriju za izdavanje našeg vlasništva - navodi Finci
S ovim mišljenjem saglasan je i Senaid Zaimović, direktor Vakufske direkcije Islamske zajednice u BiH, koji naglašava da se u BiH ciljano plasiraju neistine o navodno basnoslovnim troškovima vraćanja imovine.
-Imamo, naprimjer, jednu ekonomsku studiju koju je radio po narudžbi Ekonomski institut Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, koja je pokazala da bi restitucija, zajedno s vrijednošću imovine i administrativnim troškovima, koštala oko 83 milijarde KM. Kada izađete s tom cifrom u javnost, naravno da ćete izazvati odbojnost i averziju prema svima onima koji potražuju imovinu koja je bespravno oduzeta - upozorava Zaimović.
Pođonjene cipele
- Ne zna se tačno kolika je vrijednost imovine koja se treba vratiti, to je kao kad bih ja vas pitao koliko koštaju vaše cipele. Jedna je cijena ako su nove, druga ako su stare, ako su pođonjene. E tako vam je i s imovinom. Ima 70 i više godina otkako nam je oduzeta - objašnjava Finci.
Dnevni Avaz
Dozvoljeno radno vrijeme u Kantonu Sarajevo ostaje 23 sata, a ne 22 kako je ranije objavljeno jer je Vlada Kantona Sarajevo u svojoj naredbi medijima poslala dokument sa štamparskom greškom.
U proteklih nekoliko sedmica, supervizor se sastao sa rukovodstvom Distrikta i šefovima klubova zastupnika i predstavnicima manjina u Skupštini. Zvaničnici su na sastancima izrazili namjeru da se od samog početka posvete reformskom mandatu.
Sweden/USAID FARMA 2 projekt podržao je Eko-Bosanku Posavina u nabavci opreme za čišćenje i sušenje lješnjaka, a kompanija je izvezla 42 tone suhog proizvoda u Hrvatsku.
Zbog sve intenzivnije upotrebe interneta, društvenih mreža i mobilnih telefona, nije rijetko nastajanje ovisnosti, odnosno disfunkcionalne upotrebe i poteškoća u ograničavanju vremena provedenog koristeći “nove” informacijsko-komunikacijske tehnologije. Naročito su ranjivi mladi ljudi koji su gotovo neprestano konektirani. Prepoznavajući rizik od nastanka patoloških ovisnosti, Lamija Silajdžić i Anida Dudić sa sarajevskog Fakulteta političkih nauka istražile su navike korištenja interneta, društvenih mreža i mobilnih telefona među mladima u Bosni i Hercegovini.
Generalna sekretarka Vijeća za regionalnu saradnju Majlinda Bregu izjavila je da je potpisivanje Sporazuma o snižavanju cijena rominga na Zapadnom Balkanu u aprilu 2019. predstavljalo istorijsko postignuće i jedan od glavnih rezultata Digitalne agende za zapadni Balkan, koja je predanost i povjerenje u regionalni dijalog stavila na ispit, dok je ujedno donijela konkretne koristi građanima.
Fata Orlović iz Konjević-Polja koja je u ponedjeljak primljena u Univerzitetski klinički centar u Tuzli zbog problema s plućima osjeća se dobro i stabilnog je zdravstvenog stanja.
Ministar civilnih poslova u Savjetu ministara Ankica Gudeljević rekla je danas, nakon medijskih napisa da BiH do aprila neće dobiti vakcine putem Kovaksa, da je BiH ispunila sve obaveze u skladu sa zahtjevima tog mehanizma, odnosno da je naručila, platila i obezbijedila sve uslove za prihvat vakcine.
Gradska komunalna inspekcija naredila je uklanjanje pločice s pješačkog mosta iznad sjeverne saobraćajnice u Tuzli, koju su građani postavili u čast Đorđa Balaševića.