Bosna i Hercegovina na korak je do legalizacije kanabisa u medicinske svrhe. Vijeće ministara BiH jednoglasno je donijelo odluku o konačnom popunjavanju Komisije za suzbijanje zloupotrebe opojnih droga, a koja će uskoro predstaviti i nacrt zakona.
Da ni pandemija virusa korona nije stala na put porodicama koje u potrazi za boljim životom odlaze da rade u neku od, uglavnom, evropskih zemlja, najbolje pokazuje najnoviji podatak statističara da je za godinu dana iz škola u Srpskoj ispisano 460 osnovaca koje su obrazovanje nastavili u inostranstvu.
Nana Fata Orlović zbog pogoršanog zdravstvenog stanja odnosno problema s plućima koje je imala i ranije hospitalizirana je već nekoliko dana na Klinici za plućne bolesti UKC-a Tuzla.
Vlada Slovenije danas je održala 81. sjednicu na kojoj je izmijenjena Odluka o utvrđivanju uslova za ulazak u ovu državu s ciljem kontrole zaraznih bolest.
Prema izmjenama odluke, Slovenija je relaksirala mjere za prelazak njihove granice prema nekim zemljama, a među njima je i Bosna i Hercegovina. Današnjom odlukom, BiH je skinuta sa crvene liste zemalja.
To su svakako sjajne vijesti za sve građane BiH koji planiraju putovati u Sloveniju, a glavna razlika koja se tiče skidanja sa crvene liste jeste ta, da građani BiH pri ulasku u Sloveniju više ne moraju iću u obavezan 10-dnevni karantin.
Za ulazak u Sloveniju i dalje potreban PCR ili antigenski test (urađen u državi članici EU) ne stariji od 48 dana, dokaz o potpunoj imunizaciji vakcinom protiv koronavirusa ili dokaz o preboljeloj infekciji koronavirusa.
Izvor: Oslobođenje
Jedna osoba povrijeđena je u saobraćajnoj nesreći koja se danas u večernjim satima desila u mjestu Babunovići kod Srebrenika.
Kako je za Radiosarajevo.ba kazala Amra Kapidžić, portparolka Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona do nesreće je došlo kada je automobil sletio s ceste.
„Nesreća se desila oko 19:25 sati. Povrijeđena osoba je prevezena u Univerzitetski klinički centar u Tuzli. Stepen povreda još uvijek ne znamo“, kazala je Kapidžić.
Dodala je i to da se saobraćaj na ovom dijelu puta odvija naizmjenično, jednom saobraćajnom trakom te da će više informacija biti poznato nakon policijskog uviđaja.
Iako još nije stiglo kalendarsko ljeto, u tržnim centrima širom Republike Srpske vlada velika pomama za montažnim bazenima, ali veliki broj kupca interesuje se i za opremu za more, poput mišića za plivanje i šlaufa.
Dom zdravlja Banjaluka organizuje danas vakcinaciju stanovnika protiv virusa korona bez prethodnog zakazivanja.
Prije tačno 28 godina u kući Adema Omeragića u Pionirskoj ulici u Višegradu na živoj lomači spaljeno je više od 70 bošnjačkih civila, uglavnom žena i djece i starijih osoba, a najmlađa žrtva imala je samo dva dana i izgorjela je u naručju svoje majke.
Na kuću je bačena granata, a potom su zločinci pucali na one koji su se pokušali spasiti bijegom kroz prozor.
Većina žrtava je bila iz sela Koritnik gdje su ih pokupili i naredili im da uđu u autobuse, koji su ih navodno trebali odvesti u Kladanj na slobodnu teritoriju.
Udruženje Žena žrtva rata i Višegrad 92 svake godine obilježavaju ovu godišnjicu spuštanjem bijelih ruža u rijeku Drinu s mosta Mehmed paše Sokolovića podsjećajući se tako svih stravičnih zločina počinjenih u Višegradu.
Dodajmo i da su zločinci, 13 dana kasnije, 27. juna u drugoj kući u višegradskom naselju Bikavac, u vlasništvu Mehe Aljića, također zapalili više civila. U ove dvije kuće u Višegradu 1992. godine pripadnici paravojne formacije "Osvetnici" pod vodstvom Milana i Sredoja Lukića, zatvorili su, a nakon toga i žive zapalili više od 130 civila.
Predsjednica Udruženja Žena žrtva rata Bakira Hasečić prošle se godine prisjetila ovog, jednog od najstrašnjih ratnih zločina koji su se desili tokom rata u Bosni i Hercegovini, a tog 14. juna kaže Hasečić zapaljene su njene komšije.
Jednu od preživjelih žrtava primila je u svoj dom. Bila je to Sumbula Zeba, kćerka Adema Omeragića, a kada ju je vidjela ona nije ličila na ljudsko biće, priča Hasečić i upravo njen lik je opisivala tokom svjedočenja u Haagu, ali i na Sudu BiH jer to što je Sumbula tada ispričala niko nije mogao povjerovati.
"Najmanje dva sata neprestano je ponavljala da su u toj kući svi izgorjeli, da je izgorjelo njeno dijete i drugi članovi porodice. Previli smo joj rane, a i danas dok ovo pričam samo vidim njen lik", dodala je Hasešić pitajući se kako je mogao jedan čovjek uraditi tako nešto drugome.
Lik Sumbule Zebe dugo ju je proganjao zbog čega je pokrenula akciju da se obnovi lokacija žive lomače u Pionirskoj ulici i uspjeli su to učiniti, a sada je i konačno odlučeno da se ta kuća neće rušiti kako je prvobitno bilo planirano regulacionim planom te će u njoj biti priključena voda i struja.
"I ta bitka trajala je šest godina od kako smo obnovili tu kuću iako su na nas i tokom obnove kuće strašan pritisak vršili pripadnici policije što je dodatno otežalo rad", priča Hasečić.
Za zločin u Pionirskoj ulici pravosnažnom presudom u Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju osuđeni su Milan Lukić na doživotnu kaznu zatvora i Sredoje Lukić na 27 godina zatvora. Upravo se Udruženje Žena žrtva rata borilo da se Radomir Šušnjar koji se skrivao u Francuskoj izruči BiH što se dogodilo u junu 2018. godine, a Hasečić ga je tokom suđenja molila da konačno otkrije mjesto gdje su kosti spaljenih i ubijenih Bošnjaka.
"Tokom suđenja je stalno ponavljalo da to nije bio on. Osuđen je na 20 godina te je na neki način zadovoljena pravda, ali i dalje ostaje ljutnja na Višegrađane koji bi mogli znati gdje su kosti ubijenih što to još ne učine, a i ako su bačeni u Drinu neka i to kažu", ističe Hasečić.
Predsjednica Udruženja Žena žrtva rata Bakira Hasečić pozvala je ponovo sve koji možda nešto znaju o posmrtnim ostacima žrtava da to kažu jer i dalje živi u uvjerenju da "ni jedna majka nije odgojila sina da bude ratni zločinac".
Ko je Milan Lukić
Milan Lukić rođen je u Foči.
Ratni zločinac porijeklom je iz sela Rujište udaljenog 15 kilometara od Višegrada.
Prije agresije na Bosnu i Hercegovinu, Lukić je živio u Obrenovcu - Srbija, Njemačkoj i Švicarskoj.
U proljeće 1992. godine, se vraća u Višegrad gdje organizira paravojne jedinice Osvetnici (ponekad poznati i pod imenom Bijeli Orlovi) s ciljem progona i istrebljenja domicilnog stanovništva.
Poslije pada Višegrada 12. aprila 1992. godine usko surađuje sa srpskim okupacionim vlastima i Užičkim korpusom JNA.
U avgustu 2005. godine uhapšen je u Buenos Airesu, u Argentini, gdje je živio pod lažnim imenom - Goran Dukanović. 20. februara 2006. godine izručen je međunarodnom tribunalu u Haagu.
Izvor: Radio Sarajevo
Ljetna sezona na Panonskim jezerima u Tuzli počela je 1. juna, a tokom prve dvije sedmice prodato je 3.500 pojedinačnih ulaznica. Sezonskih ulaznica do sada je prodato oko šest hiljada, ali posjeta je još uvijek slaba.
- Mislim da je glavni razlog je prohladno vrijeme s kišom. Ne vjerujem da pandemija koronavirusa u ovom momentu previše utječe na posjetu. Za usporedbu, 2019. godine, u istom periodu, smo imali 36 hiljada gostiju. Naš posao je takav i mi ovisimo o vremenskim prilikama - kaže direktor Javnog komunalnog preduzeća (JKP) "Pannonica" Maid Porobić.
Cijene ulaznica za Panonska jezera ove sezone iznose pet KM radnim, a šest u danima vikenda.
Ulaznice za penzionere, ratne vojne invalide, porodice šehida i poginulih boraca te civilne invalide preko 60 posto, iznose četiri KM radnim danima, a marku više tokom vikenda, a isto toliko plaćaju i đaci. Djeca starosti od dvije do sedam godina ulaznicu uvijek plaćaju tri KM.
Cijena ulaznica poslije 17 sati su tri, odnosno četiri KM vikendom, a za povlaštene kategorije i djecu dvije, odnosno tri KM vikendom. U odnosu na prošlu sezonu, ulaznice tokom vikenda skuplje su za jednu KM.
- U međuvremenu smo osvježili "Pannonicu", imamo novi mobilijar na južnoj plaži, imamo nove ulaze za invalidne osobe na prvom jezeru, a renovirali smo i naše ugostiteljske objekte - kaže Porobić.
Dodaje da postoji interes za grupne posjete "Pannonici" kako iz Bosne i Hercegovine, tako i iz susjednih zemalja Srbije i Hrvatske.
Panoska jezera očekuju veći broj gostiju, kada vremenske prilike to dozvole.
Izvor: Faktor
Od 2018-2020. godine u Bosni i Hercegovini prikupljeno je oko 1,5 milijardi maraka prihoda od akciza na naftu i naftne derivate i oko 1,8 milijardi maraka prihoda od putarina, podaci su Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
Ukoliko je maloprodajna cijena dizela u BiH 1,99 KM po litri, obaveze državi su sljedeće: akciza 0,30 KM, putarina za održavanje puteva 0,15 KM, putarina za izgradnju autoputeva 0,25 KM i PDV 0,29 KM (0,99 KM). Ostatak je nabavna cijena i marža.
Ukoliko je na primjjer maloprodajna cijena motornog benzina u BiH 2,00 KM po litri, obaveze državi su sljedeće: akciza 0,40 KM, putarina za održavanje puteva 0,15 KM, putarina za izgradnju autoputeva 0,25 KM i PDV 0,29 KM (1,09 KM). Ostatak je nabavna cijena i marža.
Prikupljeni prihodi od akciza na domaću/uvoznu naftu i naftne derivate, kao i prihodi od putarina za izgradnju puteva iz cijene domaće/uvozne nafte i naftnih derivata (0,15 KM) ulaze u zbir svih prikupljenih prihoda od indirektnih poreza.
Prikupljeni prihodi od akciza korisnicima se raspoređuju prema metodologiji utvrđenoj Pravilnikom o izračunu koeficijenata doznačavanja entitetima, odnosno prema privremenim koeficijentima za raspodjelu, utvrđenih prema podacima o krajnjoj potrošnji, koje koeficijente posebnim odlukama utvrđuje Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
Sa druge strane prihodi od putarina za izgradnju autoputeva i izgradnju i rekonstrukciju drugih puteva iz cijene domaće/uvozne nafte i naftnih derivata (0,25 KM) se posebno raspoređuju. Prema Odluci Upravnog odbora UIO kojom je utvrđeno da od ukupnih prihoda od putarine za izgradnju autoputeva i izgradnju i rekonstrukciju drugih puteva 10 posto ostaje na podračunu kod Centralne banke BiH.
Ovaj novac služi za poravnanje prihoda po utvrđivanju konačne metodologije raspodjele, a preostalih 90 posto prihoda od putarine dijeli se između entiteta i Brčko Distrikta BiH tako da 59 posto pripada Federaciji Bosne i Hercegovine, 39 posto pripada Republici Srpskoj i dva posto pripada Brčko Disktriktu BiH.
Kada UIO rasporedi prihode dalju nadležnost za raspodjelu imaju entitetska ministarstva finansija i nadležna služba Brčko distrikta, pojasnili su iz Uprave za indirektno oporezivanje.
Prema Zakonu o akcizama u BiH trenutno se plaća sljedeća akciza po litri i to:
- za dizel gorivo i petrolej 0,30 KM po litri,
- za motorni benzin bezolovni 0,35 KM po litri,
- za motroni benzin 0,40 KM po litri,
- za lož ulje 0,45 KM po litri,
- za biogoriva i biotečnosti 0,30 KM po litri.
Osim akciza u cijenu litre derivata nafte ulaze i dvije putarine:
- putarina u iznosu od 0,15 KM po litri derivata za održavanje puteva
- putarina u iznosu od 0,25 KM po litri derivata za izgradnju autoputeva i za izgradnju i rekonstrukciju drugih puteva.
Pored akcize i putarine u osnovicu za obračun PDV-a ulaze troškovi proizvodnje i ostali zavisni troškovi (transport, skladištenje...). Sve skupa predstavlja osnovicu za obračun PDV-a, koji u BiH iznosi 17 posto.
Izvor: Faktor
Copyright (c) 2006-2020 portal InfoBrcko.com Sva prava zadržana. Sadržaji objavljeni na portalu InfoBrcko.com se mogu prenositi uz obavezno navođenje izvora i linka na orginalni tekst. info@infobrcko.com
